1956

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu

< | 19. vijek | 20. vijek | 21. vijek | >
< | 1920-e | 1930-e | 1940-e | 1950-e | 1960-e | 1970-e | 1980-e | >
<< | < | 1952. | 1953. | 1954. | 1955. | 1956. | 1957. | 1958. | 1959. | 1960. | > | >>

1956 u drugim kalendarima
Gregorijanski 1956
MCMLVI
Ab urbe condita 2709
Islamski 1375 – 1376
Iranski 1334 – 1335
Hebrejski 5716 – 5717
Bizantski 7464 – 7465
Koptski 1672 – 1673
Hindu kalendari
 - Vikram Samvat 2011 – 2012
 - Shaka Samvat 1878 – 1879
 - Kali Yuga 5057 – 5058
Kineski
 - Kontinualno 4592 – 4593
 - 60 godina Yang Vatra Majmun
(od kineske N. g.)
Holocenski kalendar 11956
p  r  u
Podrobnije: Kalendarska era

Godina 1956. je bila prijestupna godina koja je počela u nedjelju.

Događaji[uredi - уреди | uredi izvor]

Januar/Siječanj[uredi - уреди | uredi izvor]

  • decembar 1955januar 1956 – Desilo se Titovo putovanje u Etiopiju i Egipat.
  • januar – FNRJ je preuzela mjesto nestalnog člana Savjeta bezbjednosti UN.
  • 1. 1.Sudan se osamostalio od anglo-egipatske uprave.
  • 1. 1. – U gomili u japanskom hramu Yahiko stradale su 124 osobe.
  • 1. 1. – Službeni kurs od 300 dinara za dolar uvećao se koeficijentom od 1,33 za turizam, iseljeničke doznake i dr.
  • 2. 1. – Održani su prijevremeni izbori u Francuskoj, posljednji za parlament Četvrte Republike: komunisti su bili najveća pojedinačna stranka, ali nije ih bilo u koalicionoj vladi socijaliste Guya Molleta.
  • 3. 1. – Potpisan je sporazum u Moskvi o gradnji eksperimentalnog nuklearnog reaktora u Jugoslaviji.[1]
  • 7. 1.Tito je osudio Bagdadski pakt, zbog čega je protestovalo Ujedinjeno Kraljevstvo.
  • 8. 1. – Petoricu američkih misionara ubili su plemenski ratnici Huaorani u ekvadorskoj džungli.
  • 10. 1.6. 2.Projekat Genetriks (ili WS-119L): Amerikanci su poslali 516 balona za snimanje komunističkih zemalja, a sa upotrebljivim filmom se vratio 31. Na proljeće, u operaciji "Homerun", koristili su avione B-47 za izviđanja sa Arktika.
  • 12. 1. – U Beogradu je potpisan sporazum između SSSR i FNRJ o sovjetskom kreditu od 110 miliona dolara za gradnju dvije fabrike gnojiva i jedne elektrane te rekonstrukciju tri rudnika.[2][3] Nakon pogoršanja odnosa, Azotara "Pančevo" je napravljena napravljena uz pomoć SAD-a.[4]
  • 12. 1. – Neuobičajeno jak zemljotres pogodio je Budimpeštu: bilo je dvoje poginulih.
  • januar – Carl Perkins je objavio singl Blue Suede Shoes.
  • 19. 1. – Jugoslavija je dobila još američkih viškova (73 miliona dolara), po Programu uzajamne sigurnosti; beogradski zvaničnici su se žalili na kašnjenja.
  • 20. 1. – Desila se prva smotra Bundeswehra; uvedena je regrutacija.
  • 26. 1. – Sovjeti su vratili Finskoj poluostrvo Porkkala u Finskom zalivu (v. finlandizacija).
  • 26. 1.5. 2. – Održan je ZOI 1956 u italijanskom mjestu Cortina d'Ampezzo.

Februar/Veljača[uredi - уреди | uredi izvor]

  • 2. 2. – Praizvedba "Dugog putovanja u noć" Eugena O'Neilla desila se u Stokholmu.
  • 2. 2. – Dogovoren je sovjetski zajam FNRJ.
  • 3. 2. – U Evropi, s izuzetkom najjužnijih zemalja, ukinuta je prva klasa na željeznici, a druga/treća postale su prva/druga.
  • 5. 2. – Incident na toridi u Bogoti: agenti diktatora Pinille premlaćivali su protivnike režima.
  • 8. 2. – Šest od osam RAF-ovih Hawker Huntera koji su učestvovali u vježbi, palo je usljed loše vidljivosti i nestanka goriva.
  • 8. 2. – Potpisan je Londonski ugovor, na osnovu kojeg je Malajska federacija dobila nezavisnost.
  • 11. 2. – Špijuni Guy Burgess i Donald Maclean održali su konferenciju za štampu u Moskvi, pet godina nakon bjekstva iz Ujedinjenog Kraljevstva.
  • 11–12. 2. – Referendumom na Malti prihvaćena je integracija u UK (77% za; odziv 59%). Osamostaljenje je bilo 1964. godine.
  • 12. 2. – Snježna lavina je zatrpala gradilište hidroelektrane "Mavrovo", okolna sela i karaulu Žužnja na granici sa Albanijom; bilo je najmanje 55 mrtvih osoba.
  • 1425. 2. – Održan je Dvadeseti kongres KPSS, na kojem je istaknut princip miroljubive koegzistencije.
  • februar – Oštra zima u Evropi (naročito zapadnoj) i Magrebu je odnijela stotine žrtava.
  • 17. 2. – FNRJ i NR Kina potpisali su sporazume o trgovini, plaćanjima i naučno-tehničkoj saradnji.
  • 18. 2. – U padu aviona na Malti poginulo je 50 osoba, uglavnom pripadnika RAF-a na povratku iz Sueckog kanala.
  • 19. 2. – Održani su prvi parlamentarni izbori u Grčkoj sa ženskim pravom glasa, a nedavno postavljeni premijer Konstantinos Karamanlis izgubio je mandate sa novom partijom (Nacionalna radikalna unija) zadrživši većinu.
  • 25. 2. – Na kraju XX kongresa KPSS, gdje je već kritikovan kult ličnosti i istaknute greške u Staljinovoj politici, Nikita Hruščov je pročitao "Tajni govor" ('O kultu ličnosti i njegovim posledicama'), oštru kritiku Staljinove vladavine (v. Hruščovljevo otapanje). Izvještaj je u martu predstavljen na partijskim sastancima širom države.

Mart/Ožujak[uredi - уреди | uredi izvor]

  • 1. 3. – U Istočnoj Njemačkoj, iz ranije Kasarnske narodne policije, osnovana je Nacionalna narodna armija (NVA); regrutacija se sprovodila od 1962. godine.
  • 1. 3. – Jordanski kralj Husejn smijenio je (pod pritiskom nereda, podstaknutih iz Kaira) Britanca Johna Bagota Glubba sa čela Vojske Jordana.
  • 2. 3.Maroko je postao nezavisan od francuskog protektorata.
  • 3. 3. – Autobus je sletio sa zaleđenog puta u rijeku kod Priboja; bilo je 14 mrtvih.
  • 4. 3. – U Južnom Vijetnamu održani su izbori za ustavotvornu skupštinu; nije dozvoljeno učešće opozicije, da bi se spriječio ulazak komunista.
  • 4. 3. – U Gruzijskoj SSR izbili su nemiri, a osuda Staljina je povrijedila nacionalni ponos pa je armija krvavo ugušila 9. marta.
  • 7. 3. – Potpisan je sporazum SR Njemačke i FNR Jugoslavije o odšteti/otplati jugoslavenskog duga od 48 miliona dolara do 1968. godine.
  • 9. 3. – Pošto razgovori o budućnosti ostrva Kipar nisu uspjeli, Britanci su uhapsili arhiepiskopa Makariosa koji je živio tu i deportovali ga na Sejšele.
  • 12. 3.Bolesław Bierut, staljinistički partijski lider u Poljskoj NR, umro je u Moskvi.
  • 12. 3. – Poljoprivrednicima u FNR Jugoslaviji podignut je porez sa 7,5% na 11,2%.
  • 13. 3. – Desio se šesti plenum CK SKJ u Beogradu.
  • 16. 3. – Razorni zemljotres u centralno-zapadnom Libanu usmrtio je 136 osoba.
  • 16. 3. – U Južnoafričkoj Uniji zabranjena su okupljanja na otvorenom.
  • 18–20. 3. – Od zimske oluje nor'easter stradale su 162 osobe u SAD-u.
Tuniski kralj i Habib Burgiba
  • 20. 3.Tunis je postao nezavisan od francuskog protektorata u Tunisu. Muhamed VIII el Amin je dobio titulu kralja, ali je zbačen već sljedeće godine.
  • 21. 3. – Održana je 28. dodjela Oscara, a za najbolji film izabran je film Marty (ukupno 4 nagrade od 8 nominacija).
  • 22. 3.Carl Perkins je povrijeđen u saobraćajnoj nesreći, a Blue Suede Shoes našao se na prvom mjestu liste ritam i bluz hitova.
  • 23. 3.Dominion Pakistan je postao Islamska Republika Pakistan.
  • 24. 3. – Savezna skupština usvojila je zakon kojim se formiralo 12 sekretarijata u SIV-u, kako bi se povećala efikasnost i smanjila birokratija.
  • 26. 3. – U Saveznoj skupštini je izložen ekonomski plan za godinu: 17% manje ulaganja u industriju, 19% više u poljoprivredu.
  • 29. 3. – Lider mađarske partije Mátyás Rákosi priznao je da su László Rajk i drugi nepravedno osuđeni 1949. godine; priznao je i druge greške, uključujući napade na Titu.
  • 30. 3. – Vulkan Bezimjani na Kamčatki izgubio je vrh u katastrofalnoj erupciji.

April/Travanj[uredi - уреди | uredi izvor]

  • 1. 4. – Osnovana je zapadnonjemačka obavještajna služba Bundesnachrichtendienst (BND); prvi šef je bio Reinhard Gehlen (do 1968), čija je organizacija jezgro nove službe.
  • 5. 4. – Iz odmazde za ubistvo trojice izraelskih vojnika, Izraelci su granatirali grad Gaza i usmrtili 58 civila.
  • 26. 4. – Aprilski plenum CK Bugarske KP: Todor Živkov ostao je jedini lider partije.
  • 6. 4. – U Poljskoj je objavljeno da je Władysław Gomułka, bivši generalni sekretar, rehabilitovan i pušten iz zatvora – kao i još izvestan broj političkih zatvorenika.
Maroko i Španska Sahara (1956)
Vjenčanje u Monaku

Maj/Svibanj[uredi - уреди | uredi izvor]

Juni/Lipanj[uredi - уреди | uredi izvor]

  • 1. 6.Vjačeslav Molotov je smijenjen s položaja ministra inostranih djela SSSR.
  • 123. 6. 6. – Jugoslavenska državno-partijska delegacija na čelu sa Titom bila je u posjeti SSSR-u. Potvrđena je Beogradska deklaracija iz 1955. godine i izdata je Moskovska – saradnja partija na osnovu ravnopravnosti.
  • 5. 6. – The New York Times je objavio jednu verziju Hruščovljevog "Tajnog govora".
  • 8. 6. – Potonuo je bangladeški brod Badora sa 202 putnika.
  • 9. 6. – General Juan José Valle je izveo neuspješnu properonističku pobunu protiv argentinskog diktatora Aramburua.
  • 13. 6.Interpol je dobio ime i usvojio ustav.
  • juni – U Khamu i Amdou, istočno od Tibeta, došlo je do pobune zbog kolektivizacije.
  • 16. 6. – Sovjetski ministar Šepilov posjetio je Kairo.
  • 18. 6. – Posljednje britanske trupe zvanično su napustile Egipat (bazu u Ismailiji 14. aprila).
  • 19. 6. – Dvojica FLN-ovaca su giljotinirana u Francuskoj.
  • 20. 6. – Na letu 253 Linea Aeropostal Venezolane avion se zapalio i pao u more blizu Nju Džersija; stradale su 74 osobe i to je najgora nesreća putničkog aviona do tada.
  • 21. 6. – Donesena je Moskovska deklaracija o odnosima SKJ i KPSS, kada je priznato pravo na različite puteve u socijalizam.
  • 23. 6. – Referendum u Egiptu potvrdio je sa zvaničnih 99,9% novi ustav i Gamala Abd el Nassera kao predsjednika države.
  • 23. 6. – U Francuskoj je usvojen Defferreov Okvirni zakon.
  • 26. 6. – U Briselu je započeo rad Međuvladine konferencije o zajedničkom tržištu i Euratomu.
  • 26. 6.Josip Broz i Chivu Stoica potpisali su u Bukureštu sporazum o jugoslovensko-rumunskim odnosima.[6]
  • 27. 6. – Međunarodna komisija odlučila je da se jedinica magnetne indukcije nazove tesla (T).
  • 28. 6.Senat SAD će ubuduće tražiti od predsednika da opravda svaku dalju pomoć Jugoslaviji.[1]
  • 28. 6. – Prikazan film The King and I.
  • 28. 6. – Četrdeset devet komunističkih lidera u Egiptu osuđeno je na duge zatvorske kazne.

Juli/Srpanj[uredi - уреди | uredi izvor]

Markica u čast nacionalizacije Sueckog kanala

Avgust/Kolovoz[uredi - уреди | uredi izvor]

  • 1. 8. – U Moskvi je potpisan trostrani sporazum SSSR–FNRJ–DDR: 175 miliona dolara dato je za gradnju aluminijumskog kombinata u Crnoj Gori[10] (stopirano 1958).[2][11]
  • 1–6. 8. – Na Bledu je održano Evropsko prvenstvo u veslanju.
  • 2. 8. – Potpisan je sporazum SAD–FNRJ o nastavku korištenja fondova u iznosu od 375 miliona dolara.[11]
  • 7. 8. – Od eksplozije dinamita u vojnom transportu u Kaliju (Kolumbija) stradalo je preko 1.300 ljudi.
Amblem kulturnog dobra
  • 7. 8. – Počela je primjena Haške konvencije.
  • 8. 8. – Od požara i dima u belgijskom rudniku Bois du Cazier stradala su 262 rudara.
  • 10. 8. – Bombom franko-alžirskog udruženja ubijena su 73 muslimana u Alžiru. FLN-ovom Soummamskom konferencijom od 20. avgusta odlučeno je da neće biti primirja dok Francuska ne prizna nezavisnost.
  • 11. 8. – Slikar Jackson Pollock je poginuo u saobraćajnoj nesreći.
  • avgust – Mađarski premijer András Hegedüs objavio je da su uklonjene prepreke sa jugoslavenske granice; najavljeno je isto i za austrijsku.
  • 17. 8. – U Zapadnoj Nemačkoj je zabranjena Komunistička partija Nemačke usljed agresivnih metoda.
  • 17. 8. – Ho Ši Min se izvinio za greške u agrarnoj reformi, u kojoj je ubijeno nekoliko hiljada ljudi; oko 12.000 zatvorenih je oslobođeno.
  • ca. 18. 8. – Trinaestero Jugoslavena je primoralo kapetana ribarskog broda da ih prebaci u Italiju; četiri mornara su pobjegla sa broda blizu Trsta. Veći broj izbjeglica se našao i u Austriji.
  • 23. 8. – Američki špijunski avion Martin P4M-1Q Mercator je oboren blizu obale NR Kine; stradalo je 16 č.p.
  • ca. 24. 8. – Četvero Jugoslavena je uhapšeno u Udineu pod optužbom za špijunažu.
  • 2526. 8. – Milion Poljaka hodočastilo je u manastir Jasna Gora u Čenstohovi.
  • 27. 8. – Srednja škola u Klintonu (Tenesi) primila je 12 učenika-crnaca, što je prva desegregacija na jugoistoku SAD-a; kako god, naredne sedmice pokrenuti su nemiri.
  • 27. 8. – U Selafildu nuklearna elektrana Calder Hall priključena je na mrežu (kraljica je zvanično otvorila 17. oktobra).
  • 30. 8. – Avgustovski frakcionaški incident desio se kada su pripadnici prokineske i prosovjetske frakcije pokušali oboriti Il-sunga na plenumu Radničke partije Koreje.
  • 30. 8. – Gomila predvođena gradonačelnikom i šefom policije sprečila je desegregaciju škole u Mensfildu (Teksas), u čemu ih je podržao i guverner federalne države.
  • 31. 8. – Prikazan je film Bus Stop; gluma Marilyn Monroe se pozitivno izdvojila.

Septembar/Rujan[uredi - уреди | uredi izvor]

  • 2. 9. – Člankom u listu New York Times Book Review skrenuta je pažnja na Ginsbergovu poemu Howl; zbirka je objavljena u novembru, a zatim zabranjena.
  • 3. 9. – U studiju Zagreb je izveden prvi domaći TV program (dnevnik, dokumentarac, zabavni dio).[12]
  • 7. 9. – Prvi prenos uživo TV Zagreb pratilo je gala-otvorenje Zagrebačkog velesajma.
  • 9. 9.Elvis Presley se prvi put pojavio u emisiji The Ed Sullivan Show, uz rekordnu gledanost.
  • 10. 9. – Na mjestu bivšeg Mosta kralja Aleksandra u Beogradu podignut je Most bratstva i jedinstva (poznatiji kao Brankov most); glavni raspon je 261 m, što je tadašnji rekord.
  • 14. 9. – Predstavljen je IBM 305 RAMAC, prvi računar sa hard diskom.
  • 15. 9. – Prvi sovjetski putnički mlaznjak Tupoljev Tu-104 ušao je u upotrebu.
  • 15. 9. – El Naser je odbio ideju međunarodnog nadzora nad Sueckim kanalom.
  • septembar – Počeli su radovi na označavanju granice sa Bugarskom i Mađarskom: na Muri i Dravi prema Trijanonskom ugovoru iz 1920, bez obzira na promjene toka.[13]
  • septembar – Epidemija polija podstakla je kampanju za higijenu u FNR Jugoslaviji.
  • 19. 9. – Sovjetski lider Nikita Hruščov bio je u posjeti FNR Jugoslaviji.[1]
  • 21. 9. – Diktator Nikaragve Anastasio Somoza García smrtno je ranjen u atentatu koji je počinio pjesnik R. L. Pérez.
  • 23. 9. – U incidentu kod Ramat Rachela jordanski legionari su ubili četvoricu izraelskih arheologa.
  • 24. 9. – U Moskvi je završena XII šahovska olimpijada.
  • 25. 9. – Između Škotske i Njufaundlenda inauguriran je TAT-1, prvi podmorski telefonski kabal (35 istovremenih telefonskih veza i 22 telegrafske linije).
  • 27. 9. – Broz i Hruščov su otišli na Jaltu[1] (do 4. 10.); zvanično, radilo se o lovu, ali zapravo su se vodili politički razgovori u vezi Mađarske.[14]
  • 27. 9. – Zapadnonemački Bundestag je izglasao zajam od 60 miliona dolara FNR Jugoslaviji.[15]
  • 27. 9. – Američki Bell X-2 letio je brže od Mach-a 3, ali pilot je izgubio kontrolu i poginuo.
  • 30. 9. – U Alžirskom ratu počela je Bitka za grad Alžir.

Oktobar/Listopad[uredi - уреди | uredi izvor]

TE Kolubara (foto 2011)
  • 4. 10. – U dva napada palestinskih fedajina iz Jordana ubijeno je petero Izraelaca u Negevu i dvojica u Šaronskoj ravnici.
  • 6. 10.László Rajk je sahranjen.
  • 8. 10. – U Edini (Minesota) otvoren je Southdale Center, prvi zatvoreni, klimatizirani prodajni centar (shopping mall) u SAD-u, arhitekte Victora Gruena.
  • 10. 10. – U operaciji Samarija Izraelci su napali i uništili jordansko policijsko utvrđenje u Qalqilyi; stradalo je 18 Izraelaca i 88 Jordanaca.
  • 10. 10. – U britanskom Hong Kongu izbili su krvavi nemiri između pristalica kineskih nacionalista i komunista.
  • 10. 10. – Prikazan je Giant, posljednji film Jamesa Deana.
  • 11. 10.Ansambl "Kolo" nastupio je u Carnegie Hallu; Zagrebački solisti sutradan u njujorškoj Gradskoj vijećnici; Miroslav Čangalović 21. u Carnegieju.
  • 13. 10. – Rezlucija SBUN 118 bila je rješenje za Suecki kanal koji je trebao da omogući slobodan prolaz i poštivanje egipatskog suvereniteta.
  • 13. 10. – Šesnaest vojnih kadeta se vratilo u Jugoslaviju; bili su zadržani u SSSR-u od 1948. godine.
  • 13. 10. – New York Times se prvi put našao u prodaji u Beogradu, Zagrebu i Ljubljani.
  • 14. 10. – Dr. B. R. Ambedkar, lider indijskih dalita ("nedodirljivih") prešao je u budizam sa 385.000 sljedbenika.
  • 15. 10. – Eisenhower je odlučio da se nastavi ekonomska pomoć za FNRJ, uz "konstantnu reviziju" i privremeno bez oružja.
  • 17. 10. – U Partiji vijeka Bobby Fischer (13) pobijedio je velemajstora Donalda Byrnea.
  • 17. 10. – Prikazan je film Around the World in 80 Days (Put oko svijeta za 80 dana).
  • 18. 10. – Desila se agitacija studenata u Segedinu, protiv učenja ruskog jezika i marksizma.
  • 19. 10. – Sovjetsko-japanska deklaracija označila je kraj ratnog stanja; ostao je spor oko južnih Kurilskih otoka.
  • 20. 10.TE Kolubara u Velikim Crljenima, prva posljeratna termoelektrana u Srbiji, priključena je na mrežu (prva sinhronizacija).
Władysław Gomułka se obraća masi
  • 21. 10. – U "Poljskom oktobru" rehabilitovani Władysław Gomułka postao je prvi sekretar vladajuće partije u Poljskoj (do 1970).
  • 22. 10. – Francuzi su presreli avion i uhapsili nekoliko alžirskih nacionalističkih lidera, među kojima je Ahmed Ben Bella (na koga je te godine već dva puta pokušan atentat); pušteni su 1962. godine.
  • 22–24. 10. – Sevreskim protokolom održan je tajni sastanak i sporazum predstavnika UK-a, Francuske i Izraela za intervenciju protiv Egipta.
  • 22. 10. – Grupa mađarskih studenata je pokušala ući u zgradu radija kako bi pročitala 16 zahtjeva; pritvoreni su.
  • 23. 10. – Izbila je Mađarska revolucija protiv komunističkog režima: pucano je na okupljenu masu, bacani su Molotovljevi kokteli na tenkove.
  • 24. 10.Imre Nagy je ponovo postao premijer Mađarske, kako bi se umirili demonstranti. Sutradan, János Kádár je postavljen za generalnog sekretara Mađarske radničke partije, umjesto Gerőa (do 1988). Borbe su se odvijale u nekoliko gradova, a u narednih par dana se proširile na cijelu državu.
  • 27. 10. – Luksemburškim ugovorom, Saarland, danas francuski protektorat, odlučeno je da se od Nove godine vrati (Zapadnoj) Njemačkoj. Dogovoreno je i proširivanje Mosela.
  • 28. 10. – Primirje u Mađarskoj desilo se jer su se Sovjeti povukli iz Budimpešte.
  • 29. 10.Suecka kriza je nastala usljed izraelskog napada na Sinaj ("Operacija Kadeš"); egipatske snage za nekoliko dana potisnute su do blizu kanala.
  • 29. 10. – Tangerska internacionalna zona zvanično je vraćena Maroku (finansijska reintegracija i povlačenje stranih trupa trajali su do 1960).
  • 29. 10. – Manifestom 101 italijanskog komunističkog intelektualca osuđena je sovjetska intervencija u Mađarskoj: neki su se povukli pod pritiskom KPI-a, a drugi prekinuli veze.
  • 30. 10. – U opsadi budimpeštanskog sjedišta mađarske vladajuće partije, ubijeno je 20-ak pripadnika tajne policije; smrtno je ranjen šef partijskog komiteta.
Mađarska revolucija (pripadnik tajne policije)
  • 31. 10. – U operaciji Musketeer počela su anglo-francuska dejstva u zoni Sueckog kanala; Egipćani su potopili 47 brodova da blokiraju Suec.
  • 31. 10. – U operaciji Deep Freeze američka ekipa se spustila avionom na Južni pol.

Novembar/Studeni[uredi - уреди | uredi izvor]

  • 1. 11. – Na prijedlog Jugoslavije sazvano je vanredno zasjedanje Generalne skupštine UN-a (primjena formule "Ujedinjeni za mir", kojom se predmeti mogu prenijeti iz Savjeta bezbjednosti u skupštinu).[16][17]
  • 1. 11. – Zakonom o reorganizaciji država, u Indiji su promijenjena imena i granice nekih saveznih država (po lingvističkim linijama). Nove su Andhra Pradesh, Kerala i Mysore (Karnataka), a neke su priključene drugima.
  • 2. 11. – Desio se tajni sastanak Broza i Hruščova na Brionima; Tito se složio da se u Mađarskoj mora intervenisati ako je došlo do kontrarevolucije.[18]
  • 2. 11. – U sjevernovijetnamskom okrugu Quỳnh Lưu izbila je pobuna zbog ekscesa agrarne reforme; ubrzo su poraženi, uz velike gubitke.
  • 3. 11. – U Zagrebu je otvoren prvi Jugoslavenski sajam knjiga.
  • 3. 11. – The Wizard of Oz je postao prvi film prikazan bez skraćivanja na televiziji u SAD-u.
  • 3. i 11. 11. – Desili su se masakri u Khan Yunisu i Rafahu (11): izraelski vojnici su u potrazi za fedajinima ubili 275 od. 111 Palestinaca u naseljima i izbjegličkom kampu.
Sovjetski tenkovi u Budimpešti
  • 4. 11. – Drugom sovjetskom intervencijom u Mađarskoj napadnuta je Budimpešta. Radio Moskva javio je da je János Kádár sastavio novu vladu. Blizu četvrt miliona Mađara pobjeglo je iz države.[19]
  • 4. 11. – Broz je podržao Kadara, s tim da je žalio zbog upotrebe sovjetskih trupa.
  • 56. 11. – Planom Teleskop izvedeno je britansko-francusko spuštanje u Port Saidu; u uličnim borbama im se suprotstavila lokalna milicija (bilo je najmanje 750 stradalih).
  • 6. 11. – Dwight D. Eisenhower je reizabran za predsednika SAD-a; opet je pobijedio Adlaia Stevensona.
  • 7. 11. – Generalna skupština UN-a izglasala je rezoluciju kojom je naloženo UK-u, Francuskoj i Izraelu da povuku trupe iz Egipta; ustanovljen UNEF, snage UN-a za čuvanje mira.[17]
  • 8. 11. – Prikazan je film The Ten Commandments, do tada najskuplji i popularan film.
  • 9. 11.Jean-Paul Sartre, francuski filozof i književnik, odrekao se komunizma nakon upada Sovjeta u Mađarsku.
  • ca. 9. 11. – "Pravda" je prenijela članak Envera Hoxhe u kojem se kritikuje Tito (kampanja da bude okrivljen za događaje u Bloku).
  • 10. 11. – Ugušen je posljednji otpor u Mađarskoj.
  • 11. 11. – Tito je održao govor u Puli.[20]
  • 12. 11. – Osnovano je beogradsko pozorište Atelje 212; prvih godina radilo je u adaptiranoj sali stare "Borbe".
  • 13. 11.Sud SAD-a podržao je presudu federalnog okružnog suda iz juna, po kojoj je segregacija u autobusima u Alabami neustavna (kraj Bojkota autobusa u Montgomeriju).
  • 13. 11. – Maršal Konstantin Rokosovski smijenjen je s položaja ministra odbrane Poljske.
  • 15. 11. – Snage UNEF-a stigle su na Sinaj.
  • novembar – Počeo je egzodus i protjerivanje zapadnjaka, Jevreja i drugih manjina iz Egipta.
  • 18. 11. – Na prijemu u Varšavi, Hruščov je rekao zapadnim ambasadorima: 'Sahranićemo vas!' (My vas pokhoronim!).
  • 19. 11.Milovan Đilas je uhapšen nakon što je u članku u New Leaderu predvidio kraj komunističkog sistema.[21][22]
  • 22. 11.Imre Nagy je uhapšen po izlasku iz jugoslavenske ambasade, uprkos garancijama, i odveden u Rumuniju (Jugoslavija protestuje Mađarskoj i SSSR 24. novembra).
  • 22. 11.8. 12. – Održane su OI 1956 u Melburnu, Australija.[1]
  • 25. 11. – Novinar "Borbe" pri UN-u Jaša Levi napustio je list i SKJ nakon Đilasovog hapšenja (zatražio je potom azil u SAD-u).[23][24]
  • 28. 11. – Premijera filma "I Bog stvori ženu" (Et Dieu… créa la femme) desila se u Francuskoj; Brigitte Bardot se proslavila svojom ulogom.
  • 29. 11.TV Zagreb počeo je redovno emitovanie.
  • 29. 11. – Jugoslavenske trupe su se iskrcale u Port Saidu.
  • 30. 11.Floyd Patterson (21) postao je najmlađi bokserski prvak u teškoj kategoriji (1956–59. i 1960–62).
  • 30. 11. – Grčki premijer Karamanlis kaže da je Balkanski pakt 'mrtvo slovo' zbog odnosa Turske prema Kipru.

Decembar/Prosinac[uredi - уреди | uredi izvor]

Putovanje jahte "Granma"

Kroz godinu[uredi - уреди | uredi izvor]

1956. u temama[uredi - уреди | uredi izvor]

  • Nove države (Sudan je menjao zastavu, u manjoj meri i Tunis):

Rođenja[uredi - уреди | uredi izvor]

Januar/Siječanj[uredi - уреди | uredi izvor]

Februar/Veljača[uredi - уреди | uredi izvor]

Mart/Ožujak[uredi - уреди | uredi izvor]

April/Travanj[uredi - уреди | uredi izvor]

Maj/Svibanj[uredi - уреди | uredi izvor]

Juni/Lipanj[uredi - уреди | uredi izvor]

Juli/Srpanj[uredi - уреди | uredi izvor]

Avgust/Kolovoz[uredi - уреди | uredi izvor]

Septembar/Rujan[uredi - уреди | uredi izvor]

Oktobar/Listopad[uredi - уреди | uredi izvor]

Novembar/Studeni[uredi - уреди | uredi izvor]

Decembar/Studeni[uredi - уреди | uredi izvor]

Kroz godinu[uredi - уреди | uredi izvor]

Smrti[uredi - уреди | uredi izvor]

Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1956.

Januar/Siječanj – Mart/Ožujak[uredi - уреди | uredi izvor]

April/Travanj – Juni/Lipanj[uredi - уреди | uredi izvor]

Juli/Srpanj – Septembar/Rujan[uredi - уреди | uredi izvor]

Oktobar/Listopad – Decembar/Prosinac[uredi - уреди | uredi izvor]

Nobelova nagrada za 1956. godinu[uredi - уреди | uredi izvor]

Reference[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 Collier's Year Book za 1956 (Microsoft Encarta 2004)
  2. 2,0 2,1 "Soviet-Yugoslav Talks on Industrial Cooperation", 21 March 1963. HU OSA 300-8-3-9642
  3. "Soviet Economic Reprisal against Yugoslavia", 29 May 1958. HU OSA 300-8-3-9247
  4. "Background Story to New Yugoslav Fertilizer Plant", 14 November 1962. HU OSA 300-8-3-9562
  5. "Bulgarian Attack Marks Crescendo in the Anti-Yugoslav Campaign", 16 May 1958. HU OSA 300-8-3-9260
  6. "Yugoslav-Romanian Relations: Ironic Celebration of an Anniversary", 27 June 1961. HU OSA 300-8-3-14459
  7. Misaona okretljivost američkih umetnika. danas.rs 31. avgusta 2018
  8. 3. Pulski filmski festival. arhiv.pulafilmfestival.hr
  9. Potpisivanje zajedničke izjave o razgovorima sa predsednikom Naserom i premijerom Nehruom. foto.mij.rs
  10. "Yugoslav Construction of Aluminum Combine Aided by Russia and East Germany", 12 October 1956. HU OSA 300-8-3-8903
  11. 11,0 11,1 "Yugoslav-GDR-Soviet Agreement", 5 August 1956. HU OSA 300-8-3-8796
  12. Bajec, Dolničar, 1981, str. 207
  13. "Yugoslavia Settles Frontiers with Neighbour", 8 October 1956. HU OSA 300-8-3-8862
  14. "Khrushchev and Tito – Summer 1958", 16 July 1958. HU OSA 300-8-3-14174
  15. "Yugoslav-West German Economic Agreement", 25 September 1956. HU OSA 300-8-3-8833
  16. Bajec, Dolničar, 1981, str. 182
  17. 17,0 17,1 Alvin Z. Rubinstein (8 March 2015). Yugoslavia and the Nonaligned World. Princeton University Press. str. 143–. ISBN 978-1-4008-7095-0. http://books.google.com/books?id=UZZ9BgAAQBAJ&pg=PA142. 
  18. YUGOSLAV DIPLOMAT WHO DEFIED SOVIET LEADERS DIES, Slobodan Stanković, OSA – Radio Free Europe
  19. New York Times, January 5, 1958
  20. Seven Days in Budapest (samo uvod od s.s.), OSA-RFE
  21. "Milovan Djilas [Đilas"], 20 November 1956. HU OSA 300-8-3-8922
  22. "Tito and the Stalinists", 28 November 1956. HU OSA 300-8-3-5959
  23. The Rebellious Journalists: Fryer, Peet and Levi, OSA-RFE
  24. "Levi's Letter to Djilas", 29 May 1962. HU OSA 300-8-3-9521
  25. "Additional Information on Djilas [Đilas Trial"], 17 December 1956. HU OSA 300-8-3-8943
  26. "Mosha Pijade Says "Stalinists Have No Brains Whatsoever"", 9 January 1957. HU OSA 300-8-3-9004
  27. "Trade Unions in Yugoslavia", 3 January 1957. HU OSA 300-8-3-9006
  28. "Red China and Yugoslavia", 23 November 1962. HU OSA 300-8-3-1050
  29. [1]
  30. Bajec, Dolničar, 1981, str. 195

Spoljašnje veze[uredi - уреди | uredi izvor]

na engleskom
  • Osa Archivum Catalog. HU OSA; Records of Radio Free Europe/Radio Liberty Research Institute: Publications Department: Background Reports; Open Society Archives at Central European University, Budapest.
  • Milan Bajec, Ivan Dolničar (1981). Jugoslavija 1941-1981, Beograd: Eksport pres.