22. 11.

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije

Dani - Godine
prethodni dan - sledeći dan


1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30 31
1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30
1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30
31

22. novembra/studenog (22. 11.) je 326. dan godine po gregorijanskom kalendaru (327. u prestupnoj godini). Do kraja godine ima još 39 dana.

Događaji[uredi - уреди | uredi izvor]

  • 1220. — Njemačkog kralja Friedrika II. iz roda Staufer papa Horacije II. okrunio je za rimsko-njemačkog cara. Friedrik je zauzvrat obećao (peti) križarski pohod na Palestinu. Pohod je počeo 1228. godine.
  • 1497. — Tražeći morski put u Indiju, Portugalac Vasko da Gama postao je prvi moreplovac koji je oplovio Rt Dobre Nade, na krajnjem jugu Afrike.
  • 1699. — Danska, Rusija, Saska i Poljska, nakon pobede nad švedskom vojskom, potpisale su sporazum o podeli Kraljevine Švedske.
  • 1819. — Rođena engleska književnica Meri En Evans, poznata kao Džordž Eliot, jedan od utemeljivača engleskog psihološko-socijalnog romana ("Sajlas Marner", "Mlin na Flosi").
  • 1842. — Na planini Sent Helen u američkoj državi Vašington izbila je erupcija. To je bila prva vulkanska erupcija u Americi čiji je datum izbijanja zabeležen.
  • 1868. — Održana je prva pozorišna predstava u Beogradu u zgradi na Varoš-kapiji, komad "Đurađ Branković" Karla Obernjika.
  • 1869. — U Parizu rođen Andre Žid, jedna od najkontroverznijih i najuticajnijih ličnosti francuske književnosti 20. vijeka. Romanopisac, esejist, kritičar, dobitnik je Nobelove nagrade za književnost 1947. ("Kovači lažnog novca", "Podrumi Vatikana", "Pastoralna simfonija").
  • 1913. — Rođen Edvard Bendžamin Britn, jedan od najznačajnijih engleskih kompozitora 20. vijeka. Sa operskim pjevačem Piterom Pirsom osnovao je 1948. Aldeburški muzički festival ("Piter Grajms", "Otmica Lukrecije", "Ratni rekvijem", "Prolećna simfonija").
  • 1916. — Umro američki pisac Džek London, jedan od najčitanijih autora u prvoj polovini 20. vijeka ("Zov divljine", "Bijeli očnjak", "Mjesečeva dolina", "Ljudi s dna").
  • 1943. — U Libanu proglašena nezavisnost, čime je ukinut mandat koji je nad ovom državom imala Francuska od 1. jula 1920. Arapske zemlje, Velika Britanija i SAD odmah su priznali nezavisnost Libana, a francuske trupe su sporazumno napustile zemlju 1946.
  • 1954. — Umro je ruski pravnik i diplomata Andrej Višinski, državni tužilac (od 1935) u vrijeme velikih čistki koje je u drugoj polovini tridesetih godina 20. vijeka sproveo sovjetski lider Staljin. Bio je šef sovjetske diplomatije 1949, a potom stalni predstavnik SSSR-a u UN-u.
  • 1963. — u Dallasu ubijen predsjednik SAD John F. Kennedy.
  • 1963. — U Dalasu, u Teksasu, ubijen predsjednik SAD-a Džon Ficdžerald Kenedi. Za izvršenje atentata osumnjičen je Li Harvi Osvald, kojeg je dva dana kasnije u policijskoj stanici ubio Džek Rubi.
  • 1963. — Umro engleski književnik Oldos Haksli, jedan od najistaknutijih evropskih esejista 20. vijeka, kosmopolita i aktivista pacifističkog pokreta (Peace Pledge Movement, 1935). Njegovi "romani ideja" zasnovani su na esejističkim modelima rasprava i sukoba načela ("Kontrapunkt života", "Vrli novi svijet", "Slijepi u Gazi").
  • 1972. — Predsjednik SAD Ričard Nikson ukinuo je, nakon 22 godine, zabranu putovanja američkih brodova i aviona u Kinu.
  • 1974. — Generalna skupština UN-a dala je status posmatrača Palestinskoj oslobodilačkoj organizaciji.
  • 1975. — Huan Karlos je postao kralj Španije, dva dana nakon smrti diktatora Fransiska Franka. Poslednji španski monarh bio je Alfonso XIII, koji je 1931. pobjegao iz zemlje.
  • 1977. — Anglo-francuski putnički avion "Konkord" počeo je redovni saobraćaj između Evrope i Amerike. Redovni letovi uspostavljeni su nakon dve godine pravnih rasprava zbog jačine buke koju taj avion proizvodi]].
  • 1980. — Umrla Me Vest, holivudska zvijezda i seks simbol tridesetih godina 20. vijeka.
  • 1989. — U Bejrutu ubijen predsjednik Libana Rene Muavad dok je prolazio kroz grad u svečanoj povorci povodom Dana nezavisnosti. U bombaškom napadu poginulo je još 16 ljudi.
  • 1990. — Prva žena premijer u istoriji Velike Britanije, Margaret Tačer, zbog neslaganja u njenoj Konzervativnoj stranci podnijela je ostavku posle 11,5 godina provedenih na mjestu premijera.
  • 1992. — Pomorsko-vazduhoplovne snage NATO-a i Zapadnoevropske unije započele su kontrolu brodova u međunarodnim vodama Jadranskog mora u cilju onemogućavanja snabdijevanja SR Jugoslavije naftom i drugim strateškim materijalima.
  • 1995. — Nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma, kojim je okončan bosanski rat, Savjet bezbjednosti UN-a suspendovao je ekonomske sankcije SR Jugoslaviji i počeo skidanje embarga na oružje državama nastalim od bivše Jugoslavije. SR Jugoslavija je bila pod ekonomskom blokadom 1.253 dana (od 31. maja 1992).
  • 2000. — Emil Zatopek, legendarni češki trkač i jedini atletičar koji je osvojio tri zlatne medalje u trkama na duge staze na jednoj olimpijadi, umro je u Pragu u 78. godini. Prvo olimpijsko zlato osvojio je u Londonu 1948, a tri olimpijske zlatne medalje u Helsinkiju 1952. Zatopek je 1. decembra proglašen za češkog sportistu stoljeća.
  • 2002. — U Nigeriji je ubijeno više od 100 ljudi u napadu ciljanom na kandidatkinje izbora za Miss svijeta.
  • 2002. — Nigerija je odlučila da se takmičenje za Mis svijeta održi u nekoj drugoj državi, zbog muslimansko-hrišćanskog sukoba u kojima je poginulo najmanje 215 ljudi.
  • 2005. — Predsjednica Hrišćansko-demokratske unije (CDU) Angela Merkel, prva žena na mjestu kancelara Njemačke, zvanično je stupila na dužnost.
  • 2007. — Umro francuski koreograf Moris Bežar, jedan od osnivača medernog plesa. Među njegovim koreografijama su "Bolero", Betovenova "Deveta simfonija", "Romeo i Julija", "Malro".

.

Rođenja[uredi - уреди | uredi izvor]

.

Smrti[uredi - уреди | uredi izvor]

.

Praznici i dani sećanja[uredi - уреди | uredi izvor]


Vidi takođe: Godišnji kalendar - Dnevni kalendar