1951
Idi na navigaciju
Idi na pretragu
< |
19. vijek |
20. vijek
| 21. vijek
| >
< |
1920-e |
1930-e |
1940-e |
1950-e
| 1960-e
| 1970-e
| 1980-e
| >
<< |
< |
1947. |
1948. |
1949. |
1950. |
1951.
| 1952.
| 1953.
| 1954.
| 1955.
| >
| >>
| Gregorijanski | 1951 MCMLI |
| Ab urbe condita | 2704 |
| Islamski | 1370 – 1371 |
| Iranski | 1329 – 1330 |
| Hebrejski | 5711 – 5712 |
| Bizantski | 7459 – 7460 |
| Koptski | 1667 – 1668 |
| Hindu kalendari | |
| - Vikram Samvat | 2006 – 2007 |
| - Shaka Samvat | 1873 – 1874 |
| - Kali Yuga | 5052 – 5053 |
| Kineski | |
| - Kontinualno | 4587 – 4588 |
| - 60 godina | Yin Metal Zec (od kineske N. g.) |
| Holocenski kalendar | 11951 |
| Podrobnije: Kalendarska era | |
Godina 1951 (MCMLI) po gregorijanskom kalendaru bila je redovna godina koja počinje u ponedjeljak (link pokazuje godišnji kalendar).
Događaji[uredi - уреди | uredi izvor]
Januar/Siječanj[uredi - уреди | uredi izvor]
- 1. 1. - U Ženevi počeo s radom UNHCR.
- 4. 1. - Korejski rat: kineske i severnokorejske snage ušle u ispražnjeni Seul.
- 6. 1. - Sporazum vlada FNRJ i SAD o davanju pomoći Jugoslaviji prema Zakonu o hitnoj pomoći.
- 7. 1. - U Beogradu obnovljen časopis NIN (ranije je kratko izlazio 1935).
- c. 13. 1. - Osnovan Savez udruženja dramskih umetnika Jugoslavije.
- 14. 1. - Dekretom snižene cene hrane i neke druge robe u gradovima FNRJ. Početkom godine je ukinuta administrativna distribucija za veliki deo roba, puštene su u slobodnu prodaju sa slobodnim formiranjem cena[1].
- 17. 1. - Jugoslavija izdala dekret kojim je okončano ratno stanje sa Austrijom (diplomatski odnosi obnovljeni 27. 1.).
- 20. 1. - Lavine u Alpima odnele 240 života.
- 25. 1. - Tokom svog putovanja Evropom, senator John F. Kennedy imao sastanak sa Titom u Beogradu[2].
- 27. 1. - Detoniranjem bombe od jednog kilotona počinju nuklearne probe u Nevadi.
- januar - Manevri u Mađarskoj.
Februar/Veljača[uredi - уреди | uredi izvor]
- 1. 2. - Ukinuta savezna planska komisija, kao i republičke komisije (deo procesa samoupravljanja).
- 14. 2. - Trgovački sporazum sa Austrijom, koja daje i kredit Jugoslaviji.
- 14. 2. - Državni sekretar Dean Acheson: svaki napad na Jugoslaviju bi ugrozio svetski mir.
- 15. 2. - Potpisan poljsko-sovjetski ugovor o razmeni teritorija.
- 15. 2. - Obnovljena železnička veza između Grčke i Jugoslavije, prekinuta tokom Drugog svetskog rata.
- februar - Tito izjavio da će jugoslovenska armija reagovati ako bi Rusi ili njihovi sateliti započeli "neprijateljske akcije" protiv Italije, Grčke ili Nemačke[3].
- februar - Hrvatski premijer Vladimir Bakarić traži da se posveti veća pažnja pravima građana, tokom diskusije o novim Krivičnom zakonu u Saveznoj skupštini[3].
- februar - Britanski Ferranti Mark 1, prvi komercijalni elektronski računar na svetu, izručen Mančesterskom univerzitetu.
- 27. 2. - Ratifikovan 22. amandman na Ustav SAD, kojim se predsednici ograničavaju na dva mandata (do Ruzvelta to je bilo tek nepisano pravilo).
- 28. 2. - Donesen novi Krivični zakonik FNRJ.
Mart/Ožujak[uredi - уреди | uredi izvor]
- 1. 3. - Omladinska radna akcija gradi prugu Doboj - Banja Luka (90 km, 34 mosta i tri tunela, nasipi sa dva miliona kubika zemlje i kamena).
- 6. 3. - U SAD počinje suđenje Julius-u i Ethel Rosenberg, optuženim za nuklearnu špijunažu u korist SSSR.
- 7. 3. - Ubijen iranski premijer gen. Haj Ali Razmara, koji se protivio nacionalizaciji Anglo-iranske naftne kompanije - kasnije tokom meseca Medžlis glasa za tu meru.
- 11. 3. - 30. 4. - Izložba srednjovjekovne umjetnosti naroda Jugoslavije u Zagrebu (prošle godine u Parizu)[4].
- 12. 3. - U američkim novinama debitovao strip "Denis napast".
- 15. 3. - Korejski rat: operacijom Ripper snage UN oslobodile Seul (četvrti i poslednji put da je grad promenio upravu od početka rata).
- 29. 3. - 23. dodjela Oscara: najbolji film je All About Eve, ukupno šest nagrada od 14 nominacija, Sunset Boulevard tri od 11.
- 31. 3. - UNIVAC I, prvi komercijalni računar u SAD, izručen tamošnjem Popisnom birou.
April/Travanj[uredi - уреди | uredi izvor]
- 5. 4. - Džuliusu i Etel Rosenberg izrečena smrtna kazna zbog špijunaže (pogubljeni 1953).
- 6. 4. - Ukaz o reorganizaciji Vlade FNRJ - reorganizacija državne uprave u znaku procesa "DDD" (decentralizacija, debirokratizacija i demokratizacija).
- 9. 4. - Potpisan trgovački ugovor FNRJ sa Grčkom.
- 11. 4. - Douglas MacArthur razrešen komande u Koreji, što izaziva buru protesta. Komandu preuzima Matthew Ridgway.
- 14 - 15. 4. - Generalni sekretar UN Trygve Lie posetio Jugoslaviju.
- april - Jugoslovenska vlada traži oružje i vojnu opremu od SAD, V. Britanije i Francuske (Harry Truman odobrio 29 miliona dolara u sirovinama i opremi)[3]. U Londonu se od aprila do juna održava Tripartitna konferencija o pomoći Jugoslaviji.
- 18. 4. - Pariski ugovor: osnovana Evropska zajednica za ugalj i čelik.
- c. 25. 4. - Tito na Bledu operisao žuč[5]; u ovo vreme je "obnarodovana" veza Josipa Broza i Jovanke[6].
- 28. 4. - Novi iranski premijer je Mohammad Mosaddegh, zastupnik nacionalizacije naftne industrije.
- april-maj - Američka Operacije Greenhouse na Pacifiku, eksperimenti koji vode razvoju hidrogenske bombe.
Maj/Svibanj[uredi - уреди | uredi izvor]
- 1. 5. - Jugovinil izneo prve proizvode na tržište[7].
- 1. 5. - 1. 6. - Izložba slika Petra Lubarde u Umetničkoj galeriji ULUS-a u Beogradu izaziva protivrečne kritike, burne reakcije i polemike - odlučujući korak u pravcu prevazilaženja dogmatizma u likovnoj umetnosti[8].
- maj - FNRJ: ukinut obavezan otkup mesa, mleka, krompira, pasulja/graha, sena i slame, ostaje za hleb/kruh, žito, pirinač/rižu, mast i vunu[3].
- 23. 5. - Tibetanska vlada navodno sklopila sa NR Kinom "Sporazum od 17 tačaka za mirno oslobođenje Tibeta".
Jun/Juni/Lipanj[uredi - уреди | uredi izvor]
- 3. 6. - IV plenum CK KPJ, referat Aleksandra Rankovića "Za dalje jačanje pravosuđa i zakonitosti" - ima "krupnih slabosti i nedostataka" u radu UDB-e i organa unutrašnjih poslova, 47% Udbinih hapšenja 1949 bilo neopravdano, organi prekoračivali ovlašćenja; kritikuje se način primene "administrativnih kazni" (u vezi otkupa i kolektivizacije); CK kritikuje rad pravosuđa.
- 8. 6. - U Nemačkoj pogubljena četvorica SS oficira osuđenih na Einsatzgruppen suđenju (Blobel, Braune, Ohlendorf i Naumann), kao i Oswald Pohl.
- 8. 6. - JAT-ov DC-3 se prinudno spustio zbog požara u Vitelsbahu u Nemačkoj (među putnicima i mladi sin američkog ambasadora u FNRJ Georgea Allena).
- c. 9. 6. - Željeznička nesreća kod Virovitice[9].
- 22. 6. - Gen-puk. Koča Popović, načelnik generalštaba, završio posetu SAD - tražena pomoć u oružju.
Jul/Juli/Srpanj[uredi - уреди | uredi izvor]
- 3. 7. - Na kongresu u Frankurtu obnovljena Socijalistička internacionala.
- 10. 7. - U Parizu se sastali general Koča Popović i glavni zapovednik NATO-a Dwight D. Eisenhower.
- 10. 7. - Počeli mirovni pregovori u Koreji koji traju dve godine, kao i pat-pozicija na ratištu.
- 13. 7. - Vrhunac Velike poplave 1951. u Kanzasu i Missouri-ju.
- jul - Nedjeljnik "Srpska riječ" postaje mjesečnik (od 1955. "Prosvjeta").
- 16. 7. - Počeli pregovori vlade FNRJ sa vladama SAD, Francuske i V. Britanije o ekonomskoj pomoći (usvojeni tzv. Bledski ed-memoari).
- 16. 7. - Belgijski kralj Leopold III. abdicirao je u korist sina Baudoina I. (položio zakletvu sutradan).
- 16. 7. - Objavljen roman "Lovac u žitu" J. D. Salinger-a.
- 20. 7. - Ubijen jordanski kralj Abdulah I, nasleđuje ga sin Talal.
- 21. 7. - Sovjetski zamenik premijera Vjačeslav Molotov i maršal Georgi Žukov u Varšavi - upozoravaju Poljsku protiv "titoističke" politike.
- 26. 7. - Premijera u Engleskoj Diznijevog crtanog filma "Alisa u zemlji čuda".
Avgust/August/Kolovoz[uredi - уреди | uredi izvor]
- 1. 8. - FNRJ: Ukaz o ukidanju ratnog stanja sa Nemačkom.
- 2. 8. - U Poljskoj uhapšen Vladislav Gomulka, bivši visoki funkcioner.
- 5. 8. - Tito se na Brionima sreo sa britanskim političarem Aneurinom Bevanom.
- avgust - Tito u intervjuu: nije isključeno da će u Jugoslaviju biti pozvana američka vojna misija (opasnost od invazije "veća nego ikad", Tito je na Brionima 9. 8. primio američkog ambasadora Allena i delegaciju povodom izvršenja američke pomoći).
- 28. 8. - Objavljen dogovor SAD, Britanije i Francuske o 50 miliona dolara pomoći Jugoslaviji za nabavku sirovina za ostatak godine[3]; u naredne tri godine ukupna vrednost tripartitne pomoći 492,9 mil. dolara (od čega 406,9 od SAD).
Septembar/Rujan[uredi - уреди | uredi izvor]
- 1. 9. - U San Fransisku potpisan ugovor ANZUS - vojni savez Australije, Novog Zelanda i SAD.
- 1. 9. - Otvorena livnica čelika u ljubljanskom Litostroju.
- 4. 9. - Smrt književnika Louisa Adamiča u SAD - verovatno samoubistvo, tada se spekulisalo sa mogućim političkim ubistvom.
- 6. 9. - Proslava 100-godišnjice Njegoševe smrti.
- 8. 9. - Potpisan Ugovor iz San Franciska, mirovni ugovor sa Japanom (Indija, Burma i Jugoslavija nisu želele da učestvuju, SSSR i još par nisu potpisali).
- 8. 9. - Potpisan Američko-japanski bezbednosni ugovor, kojim je omogućen ostanak američkih trupa u Japanu i nakon kraja okupacije.
- 9. 9. - Kineska vojska ušla u tibetansku prestonicu Lhasa-u. Pripajanje Tibeta Kini.
- 10. 9. - V. Britanija uvela ekonomomski bojkot Irana, zbog nacionalizacije nafte.
- 12. 9. - Jugoslavija uložila prvu formalnu žalbu UN zbog incidenata na granicama sa susedima iz Sovjetskog bloka, povodom napada iz Albanije 2. 9.
- septembar - Novi manevri u Mađarskoj.
- 18. 9. - Premijera filma "Tramvaj zvani želja".
- 18. 9. - Grad Zagreb poklonio konzulatu SAD kompleks na uglu Zrinskog trga 13 i Braće Kavurića 2 (veleposlanstvo od 1992 do 2003).
- 20. 9. - NATO prihvata članstvo Grčke i Turske (od 1952).
- 26 - 28. 9. - U Evropi se vidi plavo Sunce, zbog šumskih požara u Kanadi četiri meseca ranije.
- 28. 9. - Generalni direktor UNESCO-a Jaime Torres Bodet posetio Jugoslaviju.
Oktobar/Listopad[uredi - уреди | uredi izvor]
- 1. 10. - Dnevnik Radio Beograda u 19 časova se od sada emituje kao redovna info-emisija.
- 6. 10. - Malajsko vanredno stanje: komunistička gerila ubila britanskog Visokog komesara Sir Henry Gurney-a.
- 8. 10. - Drugi Kongres sindikata Jugoslavije u Zagrebu.
- 14. 10. - Prijem generala Lawtona Collinsa, načelnika štaba kopnene vojske SAD kod predsednika Tita (inače, Collins je stric astronauta Michaela).
- 15. 10. - Početak originalnog emitiranja I Love Lucy, jedne od najpopularnijih TV-serija svih vremena.
- 16. 10. - Ubijen pakistanski premijer Liaquat Ali Khan.
- 17. 10. - Dvojica JAT-ovih pilota sa avionom DC-3 prebegla u Švajcarsku, gde su zatražili azil za sebe i članove porodice, koji su bili u avionu.
- 20. 10. - Johnny Bright Incident - crni igrač kolečkog američkog fudbala napadnut od belog igrača protivničkog tima.
- 23. 10. - Skup za mir i međunarodnu suradnju u Zagrebu, jugoslovenski predstavnik brani formiranje NATO-a, kao "opravdanu reakciju zapadnih sila protiv sovjetskog imperijalizma"[3].
- c. 25. 10. - U FNRJ donesene uredbe o dodacima na decu, o novčanoj naknadi umesto bonova za prehranu, o stipendijama i o cenama zanatskih proizvoda i usluga.
- 25. 10. - Parlamentarni izbori u UK: povratak Winstona Churchilla na premijersku poziciju nakon šest godina Clementa Attleea.
- 27. 10. - Egipatski kralj Faruk se proglasio za kralja Sudana.
- 31. 10. - Prosvjedi studenata u Zagrebu protiv profesora Rajka Kuševića[10]
Novembar/Studeni[uredi - уреди | uredi izvor]
- 11. 11. - Juan Peron reizabran za argentinskog predsednika.
- 13. 11. - Skupštine UN u Parizu glasala da sasluša jugoslovenske optužbe o neprijateljskoj aktivnosti SSSR-a i njenih šest evropskih satelita protiv Jugoslavije (ad hoc Politički komitet započeo razmatranje nacrta rezolucije 26. 11.)[3].
- 14. 11. - U Beogradu potpisan Sporazum o vojnoj pomoći između SAD i Jugoslavije; u Beogradu postavljena američka savetodavna grupa o vojnoj pomoći (na snazi je do 1959.).
- novembar - CK KPJ: Uputstvo o putevima socijalističkog preobražaja sela (biće napuštene "administrativne mere" tj. prinuda u kolektivizaciji).
- 19. 11. - Britanski ministar ino. poslova Anthony Eden u parlamentu daje punu podršku Jugoslaviji.
- 20. 11. - Izliva se reka Po u Italiji.
- 26. 11. - Izložena žalba FNRJ političkom komitetu na Generalnoj skupštini OUN na neprijateljsku delatnost istočnih zemalja (SSSR, Bugarska, Mađarska, Rumunija, Albanija, kao i Čehoslovačka i Poljska).
- 27 - 30. 11. - U Beogradu održana 2. Generalna skupština Međunarodne federacije organizacija bivših boraca, organizacija menja ime u Svetska federacija veterana.
- 29. 11. - Predsednik Tito odlikovan Ordenom junaka socijalističkog rada.
Decembar/Prosinac[uredi - уреди | uredi izvor]
- 1. 12. - Uz manje amandmane, Politički komitet UN prihvatio jugoslovensku rezoluciju o neprijateljskoj aktivnosti SSSR protiv nje.
- 5. 12. - Nadbiskup Alojzije Stepinac u Krašiću, u kućnom pritvoru, nakon odsluženih pet od 16 godina zatvora.
- 6. 12. - Usled nemira, proglašeno vanredno stanje u Egiptu.
- 7. 12. - Raspušten UNSCOB (Specijalni komitet Ujedinjenih nacija o Balkanu), formiran 1947 da bi sprečio pomoć gerili u Grčkom građanskom ratu.
- 14. 12. - Rezolucija 509 (VI) Generalne skupštine UN u vezi jugoslovenske žalbe - zabrinutost, preporuka mirnog rešavanja problema.
- decembar - U NR Kini započeta Kampanja tri anti: protiv korupcije, rasipanja i birokratije, na koju se u januaru nadovezuje Kampanja pet anti.
- 20. 12. - Prošao prvi voz prugom Doboj - Banja Luka.
- 22. 12. - Jugoslovenska armija menja ime u Jugoslovenska narodna armija; jedinicama su predate nove zastave (oklopnim jedinicama predate 1. septembra 1954.).
- 24. 12. -
Kraljevina Libija se osamostalila od britansko-francuske uprave pod trustom UN (traje do Gadafijevog prevrata 1969). - 31. 12. - Okončan tzv. Maršalov plan obnove Evrope, zamenjuju ga sredstva po američkom Zakonu o uzajamnoj sigurnosti.
Kroz godinu[uredi - уреди | uredi izvor]
- Osnovan Košarkaški klub Bosna iz Sarajeva.
- Fenomenalna gledanost filma "Bal na vodi" (Bathing Beauty) - 330.000 gledalaca u Beogradu (koji ima 426.000 stanovnika).
- Izdata "Bela knjiga o agresivnim postupcima vlada SSSR, Poljske, Čehosolovačke, Mađarske, Rumunije, Bugarske i Albanije prema Jugoslaviji".
- Počela decentralizacija filmske proizvodnje u FNRJ[11]. Snimljeni su "Bakonja fra Brne" i "Kekec".
- Nestašica novca i hrane u Jugoslaviji usled suše 1950. i blokade od strane istočnih država (SAD od proleća do avgusta šalju 520.000 tona hrane)[3].
- U drugoj polovini godine dvadesetak ljudi dnevno beži iz Jugoslavije u Trst[12].
- Zbog knjige Strah in pogum, pisac Edvard Kocbek će naredne godine biti izložen napadima.
- UNICEF-ov penicilin se koristi u kampanji protiv endemskog sifilisa u Jugoslaviji, takođe se pomaže modernizacija tamošnje fabrike penicilina[13].
- Šah: Borislav Ivkov svetski juniorski prvak; Svetozar Gligorić (državni prvak) pobedio na Staunton Memorijalu u Engleskoj.
- Privredni savet odlučio da se izgradi pruga Beograd-Bar, radovi počinju sledeće godine, ali završena je tek 1976[14].
1951. u temama[uredi - уреди | uredi izvor]
- Rukovodstvo FNRJ:
- Predsednik Prezidijuma Narodne Skupštine: Ivan Ribar
- Predsednik Vlade: Josip Broz Tito (takođe i Generalni sekretar KPJ)
- Predsednik Narodne skupštine: Vladimir Simić
- Neki domaći filmovi: "Bakonja fra Brne", "Kekec" (→ Kategorija:Filmovi 1951.).
Rođenja[uredi - уреди | uredi izvor]
Januar/Siječanj[uredi - уреди | uredi izvor]
- 8. 1. - John McTiernan, filmski režiser
- 12. 1. - Kirstie Alley, glumica
- 12. 1. - Rush Limbaugh, konzervativni radio-voditelj
- 21. 1. - Petar Luković, novinar, rok-kritičar
- 22. 1. - Predrag Panić, glumac
- 30. 1. - Phil Collins, engleski glazbenik
Februar/Veljača[uredi - уреди | uredi izvor]
- 4. 2. - Dragan Stojkov, slikar
- 14. 2. - Kevin Keegan, fudbaler, trener
- 15. 2. - Jane Seymour (glumica)
- 20. 2. - Gordon Brown, britanski političar i premijer
Mart/Ožujak[uredi - уреди | uredi izvor]
- 4. 3. - Zoran Žižić, predsednik vlade SRJ († 2013)
- 4. 3. - Kenny Dalglish, fudbaler, trener
- 4. 3. - Chris Rea, muzičar
- 7. 3. - Nenad Stekić, srpski atletičar, rekorder u skoku u dalj
- 17. 3. - Kurt Russell, američki glumac
- 24. 3. - Tommy Hilfiger, modni kreator
- 27. 3. - Aleksandar Sanja Ilić, srpski kompozitor
April/Travanj[uredi - уреди | uredi izvor]
- 4. 4. - Dragan Paskaš, načelnik generalštaba VJ
- 7. 4. - Sulejman Kupusović, bosanskohercegovački pozorišni i filmski režiser († 2014)
- 8. 4. - Sergio Blažić, hrvatski pjevač i član rock grupe Atomsko sklonište
- 8. 4. - Vasil Tupurkovski, makedonski političar
- 20. 4. - Nada Blam, glumica
- 29. 4. - Dale Earnhardt, vozač NASCAR († 2001)
Maj/Svibanj[uredi - уреди | uredi izvor]
- 14. 5. - Robert Zemeckis, filmski režiser
- 17. 5. - Ivan Katalinić, hrvatski nogometni vratar i trener
- 19. 5. - Slavko Brankov, hrvatski glumac († 2006.)
- 19. 5. - Joey Ramone, rok-muzičar († 2001)
- 21. 5. - Al Franken, komičar, političar
- 23. 5. - Anatolij Karpov, šahovski velemajstor, svetski šampion
- 23. 5. - Andonis Samaras, ekonomista, premijer Grčke
- 28. 5. - Velimir Ilić, srpski političar
- 30. 5. - Zdravko Čolić, bosanski pjevač zabavne muzike i najveća svejugoslavenska pop-zvijezda
- 30. 5. - Fernando Lugo, biskup, predsjednik Paragvaja
Jun/Juni/Lipanj[uredi - уреди | uredi izvor]
- 5. 6. - Aleksandar Fotez, TV reditelj († 2009)
- 8. 6. - Bonnie Tyler, pevačica
- 8. 6. - Miguel Ángel Moratinos, španski političar, diplomata
- 11. 6. - Marijan Beneš, bokser († 2018)
- 12. 6. - Sonja Vukićević, balerina i koreograf
- 19. 6. - Ayman al-Zawahiri, jedan od lidera Al Kaide
- 29. 6. - Darko Glavan, povjesničar umjetnosti († 2009)
Jul/Juli/Srpanj[uredi - уреди | uredi izvor]
- 4. 7. - Slavica Đukić-Dejanović, predsednica Narodne skupštine Srbije
- 6. 7. - Geoffrey Rush, glumac
- 8. 7. - Anjelica Huston, glumica
- 18. 7. - Elio Di Rupo, premijer Belgije
- 21. 7. - Robin Williams, američki glumac († 2014)
- 28. 7. - Santiago Calatrava, španski arhitekt
- 31. 7. - Vjekoslav Šutej, dirigent († 2009)
Avgust/August/Kolovoz[uredi - уреди | uredi izvor]
- 3. 8. - Željko Rohatinski, hrvatski ekonomist i guverner NBH
- 6. 8. (ili 6. 5.) - Kemal Malovčić, pjevač
- 8. 8. - Randy Shilts, američki novinar i pisac
- 8. 8. - Louis van Gaal, fudbaler, trener
- 8. 8. - Muhamed Morsi, predsednik Egipta
- 20. 8. - Nura Bazdulj-Hubijar, bosanskohercegovačka književnica
- 23. 8. - Ahmed Kadirov, predsednik Čečenije († 2004)
- 23. 8. - Nur od Jordana, kraljica, Huseinova udovica
- 25. 8. - Rob Halford, britanski hevi metal vokalista Judas Priest
- 30. 8. - Behgjet Pacolli, biznismen, predsednik Kosova
Septembar/Rujan[uredi - уреди | uredi izvor]
- 2. 9. - Jim DeMint, američki političar
- 2. 9. - Mark Harmon, glumac
- 3. 9. - Vojislav Mihailović, gradonačelnik Beograda
- 5. 9. - Michael Keaton, glumac
- 6. 9. - Šaban Šaulić, pevač
- 7. 9. - Chrissie Hynde, rok-muzičarka iz Pretenders-a
- 12. 9. - Bertie Ahern, premijer Irske
- 13. 9. - Salva Kiir Mayardit, prvi predsednik nezavisnog Južnog Sudana
- 18. 9. - Dee Dee Ramone, rok-muzičar († 2002)
- 21. 9. - Aslan Mashadov, predsednik Čečenije († 2005)
- 22. 9. - Mladen Pavković, hrvatski novinar i publicist
- 22. 9. - Ljiljana Dragutinović, srpska glumica
- 25. 9. - Mark Hamill, glumac
- 26. 9. - Haris Džinović, bosanskohercegovački pjevač
- 28. 9. - Stojan Župljanin, optuženik za ratne zločine
- 29. 9. - Michelle Bachelet, predsednica Čilea
- 29. 9. - Jovan Radulović, srpski književnik († 2018)
- 29. 9. - Šemsa Suljaković, pjevačica
Oktobar/Listopad[uredi - уреди | uredi izvor]
- 1. 10. - Radiša Urošević, pevač
- 2. 10. - Sting, rok-muzičar, filantrop
- 5. 10. - Bob Geldof, rok-muzičar, aktivista
- 7. 10. - Enki Bilal, strip crtač
- 23. 10. - Fatmir Sejdiu, kosovski političar
- 30. 10. - Harry Hamlin, glumac
Novembar/Studeni[uredi - уреди | uredi izvor]
- 4. 11. - Traian Băsescu, predsednik Rumunije
- 25. 11. - Danilo Lazović, glumac († 2006)
- 26. 11. - Sulejman Tihić, član Predsjedništva BiH († 2014)
- 26. 11. - Ilona Staller Cicciolina, glumica
- 27. 11. - Dražen Dalipagić, bosanskohercegovački košarkaš
- 27. 11. - Kathryn Bigelow, filmska redateljka
Decembar/Studeni[uredi - уреди | uredi izvor]
- 8. 12. - Bill Bryson, pisac ne-fikcije
- 9. 12. - Dragan Pantelić, golman
- 19. 12. - Nada Abrus, hrvatska glumica
- 22. 12. - Ivan Šreter, hrvatski liječnik († 1991.)
Kroz godinu[uredi - уреди | uredi izvor]
- Radovan Stojičić Badža, general srpske policije († 1997)
- Vedran Ivčić, hrvatski pjevač i skladatelj († 2003.)
- Olivera Milosavljević, istoričarka († 2015)
- Amir Bukvić, hrvatski glumac i dramatičar
- Zlatko Manojlović, gitarista
- Nikola Poplašen, predsednik Republike Srpske
- Milorad Roganović, novinar, TV voditelj
Smrti[uredi - уреди | uredi izvor]
Januar/Siječanj – Mart/Ožujak[uredi - уреди | uredi izvor]
- 10. 1. - Sinclair Lewis, književnik, nobelovac (* 1885)
- 13. 1. - Srpko Medenica, četnički odmetnik (* 1924)
- 27. 1. - Carl Gustaf Emil Mannerheim, maršal i bivši predsednik Finske (* 1867)
- 30. 1. - Ferdinand Porsche, inženjer, osnivač firme (* 1875)
- 3. 2. - Choudhry Rahmat Ali, pakistanski nacionalista (* 1895)
- 3. 2. - Gojko Šurlan, narodni heroj (* 1909)
- 4. 2. - Miroslav Spalajković, srpski diplomata (* 1869)
- 8. 2. - Fritz Thyssen, industrijalac (* 1873)
- 19. 2. - André Gide, francuski književnik, nobelovac (* 1869.)
- 12. mart - Alfred Hugenberg, njemački biznismen i političar
April/Travanj – Jun/Lipanj[uredi - уреди | uredi izvor]
- 9. 4. - Sadeq Hedayat, iranski književnik
- 14. 4. - Ernest Bevin, britanski političar (* 1881)
- 29. 4. - Ludwig Wittgenstein, austrijski filozof (* 1889)
- 6. maj - Élie Cartan, francuski matematičar
- 25. 5. - Paula Preradović, pjesnikinja (* 1887)
- 29. 5. - Fanny Brice, zabavljačica (* 1891)
- 7. 6. - Paul Blobel, SS oficir (* 1894)
Jul/Srpanj – Septembar/Rujan[uredi - уреди | uredi izvor]
- 3. 7. - Ljubo Wiesner, književnik, prevoditelj (* 1885)
- 13. 7. - Arnold Schoenberg, kompozitor (* 1874)
- 17. 7. - Panko Brašnarov, bivši predsednik NOO fronta Makedonije, informbirovac (* 1883)
- 20. 7. - Abdulah I, kralj Jordana (* 1882)
- 20. 7. - Wilhelm, krunski princ Nemačke (* 1882)
- 23. 7. - Philippe Pétain, maršal Francuske, kvisling (* 1856)
- 23. 7. - Robert J. Flaherty, filmski režiser, producent (* 1884)
- 1. 8. - Dragić Joksimović, bivši advokat Draže Mihailovića (* 1893)
- 4. 8. - Ernst von Weizsäcker, nemački oficir i diplomata (* 1882)
- 12. 8. - Dušan Stefanović, bivši srpski general i ministar vojni (* 1870)
- 14. 8. - William Randolph Hearst, novinski izdavač (* 1863)
- 28. 8. - Robert Walker (glumac) (* 1918)
- 4. 9. - Louis Adamič, književnik (* 1898)
- 7. 9. - Maria Montez, glumica (* 1912)
Oktobar/Listopad – Decembar/Prosinac[uredi - уреди | uredi izvor]
- 16. 10. - Liaquat Ali Khan, prvi premijer Pakistana (* 1895)
- 21. 12. - Marijan Matijević, "Junak iz Like" (* 1878)
- 31. 12. - Maksim Litvinov, bivši ministar inostranih poslova SSSR (* 1876)
Nobelova nagrada za 1951. godinu[uredi - уреди | uredi izvor]
- Fizika: John Cockcroft i Ernest Walton (pionirski rad na transmutaciji atomskih jezgara putem veštački ubrzanih atomskih čestica)
- Kemija: Edwin McMillan i Glenn T. Seaborg (otkrića u hemiji transuranskih elemenata)
- Fiziologija i medicina: Max Theiler (otkrića u vezi žute groznice i kako je suzbijati)
- Književnost: Pär Lagerkvist (umetnička energija i stvarna nezavisnost uma kojima u svojoj poeziji stremi da pronađe odgovore na večna pitanja pred čovečanstvom)
- Mir: Léon Jouhaux (rad na socijalnoj jednakosti i franko-nemačkom pomirenju)
Reference[uredi - уреди | uredi izvor]
- ↑ Bajec, Dolničar, 1981, str. 165
- ↑ United States Department of State / Foreign relations of the United States, 1951. Europe: political and economic developments (in two parts) (1951). p1701. digicoll.library.wisc.edu (pristup. 26.1.2016.)
- ↑ 3,0 3,1 3,2 3,3 3,4 3,5 3,6 3,7 Collier's Year Book za 1951. (Microsoft Encarta 2004)
- ↑ IZLOŽBA SREDNJOVJEKOVNE UMJETNOSTI NARODA JUGOSLAVIJE. krlezijana.lzmk.hr
- ↑ Razni momenti posle operacije do Prvog maja. foto.mij.rs
- ↑ Tajna sa Dedinja. vreme.com 4. maj 2006.
- ↑ Ostojić, Stevo. Naše godine - Nova Jugoslavija s naslovnih strana 1943-1983, str.157. znaci.net
- ↑ Bajec, Dolničar, 1981, str. 210
- ↑ Put za Brione: Na mestu železničke nesreće kod Virovitice. foto.mij.rs
- ↑ T. Jakovina, Američki komunistički saveznik, p. 482
- ↑ Bajec, Dolničar, 1981, str. 176
- ↑ T. Jakovina, p. 405
- ↑ Collier's Year Book za 1951. (Microsoft Encarta 2004), "United Nations"
- ↑ Bajec, Dolničar, 1981, str. 300
Literatura[uredi - уреди | uredi izvor]
- Milan Bajec, Ivan Dolničar (1981). Jugoslavija 1941-1981, Beograd: Eksport pres.