1935

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu

< | 19. vijek | 20. vijek | 21. vijek | >
< | 1900-e | 1910-e | 1920-e | 1930-e | 1940-e | 1950-e | 1960-e | >
<< | < | 1931. | 1932. | 1933. | 1934. | 1935. | 1936. | 1937. | 1938. | 1939. | > | >>

1935. po kalendarima
Gregorijanski 1935. (MCMXXXV)
Ab urbe condita 2688.
Islamski 1353–1354.
Iranski 1313–1314.
Hebrejski 5695–5696.
Bizantski 7443–7444.
Koptski 1651–1652.
Hindu kalendari
Vikram Samvat 1990–1991.
Shaka Samvat 1857–1858.
Kali Yuga 5036–5037.
Kineski
Kontinualno 4571–4572.
60 godina Yin Drvo Svinja
(od kineske Ng.)
Holocenski kalendar 11935.
p  r  u
Podrobnije: Kalendarska era

Godina 1935 (MCMXXXV) bila je redovna godina koja počinje u utorak po gregorijanskom kalendaru (link pokazuje kalendar).

1935:
123456789101112
RođenjaSmrti

Događaji[uredi - уреди | uredi kôd]

Januar/Siječanj[uredi - уреди | uredi kôd]

Februar/Veljača[uredi - уреди | uredi kôd]

  • 1. 2. - Komunistički i drugi studenti se zabarikadirali na Pravnom fakultetu u Beogradu zbog interniranja nekih kolega u višegradski logor, sukob sa policijom, poginuo Mirko Srzentić.
  • 1. 2. - Aja Sofija u Istanbulu otvorena kao muzej.
  • 5. 2. - Pismo CK KPJ pokrajinskim komitetima za Hrvatsku i Dalmaciju o osnivanju KP Slovenije i KP Hrvatske (uz zadržavanje "demokratskog centralizma"); KP Hrvatske bi obuhvatao i organizacije dela BiH, uključujući Banju Luku.
  • 6. 2. - Raspuštena jugoslovenska skupština, izbori zakazani za maj (lakši izborni zakon nego 1931).
  • 8. 2. - U Turskoj održani generalni izbori, prvi sa ženskim pravom glasa.
  • 10. 2. - Predstavnici kožarske struke traže da se "Bati" zabrani izrada kožne obuće, i da se zabrani proizvodnja gumenih opanaka "kao štetnih po zdravlje".[2]
  • 13. 2. - Bruno Hauptmann osuđen na smrt za otmicu i smrt Lindbergove bebe.
  • 13. 2. - Jutarnja temperatura u Beloj Crkvi -33, u Novom Sadu -22.[3]
  • 15. 2. - U Nemačkoj objavljeno otkriće sulfonamidskog antibiotika prontosila.
  • 19. 2. - "Sibinjske žrtve", incident u Sibinju kod Slavonskog Broda - ubijeno sedam seljaka, trojica žandarma teže povređena (oni tvrde da je na njih pucano iz gomile).
  • 20. 2. - Jugoslavenski parobrod "Vila" potonuo u sudaru s talijanskim motornim brodom "Rodi" kod ušća Pjave, stradala četvorica mornara.[4]
  • 23. 2. - Prikazan The Band Concert, prvi crtani film sa Mickey Mouse-om u koloru.
  • 26. 2. - Robert Watson-Watt u Engleskoj prvi put isprobao radar.
  • 26. 2. - Protivno Versajskom ugovoru, osnovana Luftwaffe, nemačke vazduhoplovne snage.
  • 27. 2. - 7. dodjela Oscara: najbolji film je It Happened One Night, ukupno pet nagrada.

Mart/Ožujak[uredi - уреди | uredi kôd]

April/Travanj[uredi - уреди | uredi kôd]

  • 8. 4. - U SAD osnovana Works Progress Administration, najveća i najambicioznija agencija New Deal-a, koja upošljava nezaposlene na javnim radovima (traje do 1943).
  • 14. 4. - "Front iz Streze": sporazum premijera Francuske, V. Britanije i Italije u Strezi za nezavisnost Austrije i protiv nemačkih pokušaja promene Versajskog sporazuma.
  • 14. 4. - Crna nedelja: Dust Bowl oluja pogađa istočni Novi Meksiko, Kolorado i zapadnu Oklahomu.
  • april? - U Jugoslaviji ukinute takse i porezi na automobile, kao i banovinske takse na motorna vozila.[5]
  • 15. 4. - U Washingtonu potpisan Roerichov pakt: zaštita kulturnih objekata ima prvenstvo u odnosu na vojne potrebe.
Kodachrome fotografija (foto 1940)
  • proleće - Vođstvo HSS osniva neke nelegalne samoodbrambene organizacije u zagrebačkoj oblasti, odgovarajući na "četničko i policijsko zlostavljanje"[7].

Maj/Svibanj[uredi - уреди | uredi kôd]

Moskovski metro, stanica Krasnije vorota
  • 29. 5. - 3. 6. - Prvo putovanje luksuznog, najvećeg i najbržeg putničkog broda SS Normandie, stiže u Njujork za 4 dana, 3 sata i 14 minuta.
  • 29. 5. - Prvi probni let Messerschmitt Bf 109.
  • 30. 5. - Zajednička izjava srpske i hrvatske opozicije tvrdi da su izbori bili prevara i da se diktatura nastavlja, Skupština će biti bojkotovana.
  • 30. 5. - Babe Ruth odigrao poslednju bejzbol utakmicu.
  • 31. 5. - Baločistanski zemljotres razara Kvetu u današnjem Pakistanu, 30 do 60 hiljada mrtvih.
  • 31. 5. - 20th Century Pictures, Inc. postaje 20th Century-Fox.

Jun/Juni/Lipanj[uredi - уреди | uredi kôd]

Milan Stojadinović, premijer KJ 1935-39

Jul/Juli/Srpanj[uredi - уреди | uredi kôd]

  • 1. 7. - U Nemačkoj osnovan institut Ahnenerbe ("Nasleđe predaka") za istraživanje zamišljene prošlosti Arijevaca.
  • 4. 7. - Deklaracija Stojadinovićeve vlade, pominju se široke narodne samouprave, novi zakoni o izborima i štampi, zborovima i dogovorima...
  • 14. 7. - Velike manifestacije u Parizu, levičarske stranke se udružuju u Narodni front.
  • 14. 7. - Zajednički slet bugarskih Junaka i jugoslovenskih Sokola u Sofiji.
  • jul - Počela proizvodnja u Ulcinjskoj solani.
  • 16. 7. - U Oklahoma City-ju instaliran prvi parking metar.
  • 20 - 22. 7. - Manifestacije povodom Mačekovog rođendana u Zagrebu su praćene sukobima i izgredima.[11]
  • 25. 7. - Potpisan Konkordat između Jugoslavije i Vatikana[12] (ratifikacija se odlaže do 1937. i nije dovršena).
  • 25. 7. - 20. 8. - Sedmi i poslednji kongres Kominterne - usvojena politika Narodnog fronta sa svim partijama i grupama protivnim fašizmu.
  • 26. 7. - Grupa demonstranata u njujorškoj luci skinula nacističku zastavu sa broda Bremen i bacila je u reku Hadson.
  • 28. 7. - Prvi let prototipa Boeing B-17 "Leteća tvrđava".
  • 30. 7. - Britanska kuća Penguin Books izdala prvih deset knjiga - unose revoluciju u izdavaštvo sa ozbiljnim knjigama u jeftinom džepnom izdanju.

Avgust/August/Kolovoz[uredi - уреди | uredi kôd]

  • 9. 8. - Krvavi sukobi između radnika i vojske u Toulonu.
  • 12. 8. - Aizawin incident u Japanu: potpukovnik Aizawa ubio mačem generala Nagatu iz suparničke frakcije, indikator rastuće politizacije i polarizacije u japanskoj vojsci.
  • 13. 8. - Preko 100 mrtvih nakon pucanja brane kod Ovade u Italiji.
  • 14. 8. - Američki predsednik Ruzvelt potpisao Zakon o socijalnoj sigurnosti (Social Security Act).
  • 14 - 15. 8. - Pobuna u Fieru, u Albaniji - brzo je ugušena, misli se da ju je finansirao Shefqet Vërlaci.
  • 15. 8. - Avijatičar Wiley Post i glumac i humorista Will Rogers poginuli na Aljasci.
  • 16. 8. - Na berlinskom sajmu radija predstavljen Magnetophon K1 firme AEG.
  • 17. 8. - Zabranjene masonske lože u Nemačkoj.
  • 18. 8. - Neredi nakon Sinjske alke, u sukobu žandarmerije i demonstranata ima ranjenih i jedan poginuo.
  • 19. 8. - Prijavljena Jugoslovenska radikalna zajednica (JRZ - "jereza") - čine je Stojadinović i stari radikali, Spahovi muslimani i Korošcevi klerikalci.
  • 19 - 20. 8. - Požar na radio izložbi u Berlinu, 3 mrtvih; sutradan nesreća na gradilištu tunela u Bulevaru Hermana Geringa, stradalo 19 radnika.
  • 23. 8. - Staljin naredio da se dvoglavi orlovi na kulama moskovskog Kremlja zamene zvezdama.
  • 29. 8. - Belgijska kraljica-supružnica Astrid poginula u saobraćajnoj nesreći u Švajcarskoj.
  • 30. 8. - Prikazan film Anna Karenina sa Gretom Garbo.
  • 31. 8. - Posljednja vožnja vlaka uskotračnom prugom Parenzana (Trst - Poreč).
  • 31. 8. - Aleksej Stahanov navodno iskopao 102 tone uglja za 5h i 45min (norma je sedam tona) - u SSSR kreće Stahanovski pokret.
  • 31. 8. - Predsednik Ruzvelt potpisao prvi Zakon o neutralnosti (ta politika SAD traje do 1941).

Septembar/Rujan[uredi - уреди | uredi kôd]

Oktobar/Listopad[uredi - уреди | uredi kôd]

  • 2. 10. - Odmah nakon ulaska iz Jugoslavije, u Bugarskoj uhapšen Damjan Velčev koji je pripremao državni udar, u zemlji proglašeno opsadno stanje.
  • 2. 10. - Završeni vojni manevri kod Brčkog.
  • 3. 10. - Nakon višemesečne napetosti i gomilanja snaga, počinje italijanska, De Bonova, invazija Etiopije, čime počinje Drugi italijansko-abesinski rat (završen maja 1936).
  • 10. 10. - Puč u Grčkoj: ukinuta republika, za regenta se proglasio gen. Georgios Kondilis.
  • 10. 10. - Tornado srušio drvenu radio-antenu u Langenbergu, Nemačka, visine 160 metara.
  • 11. 10. - Društvo naroda izglasalo prve sankcije Italiji zbog rata u Abisiniji, stupaju na snagu 18. novembra, traju do sledećeg jula - neefektivno.
  • 11. 10. - Zemljotres u Banjoj Luci, ima materijalne štete.
  • 14. 10. - Liberali W. L. M. Kinga pobeđuju na izborima u Kanadi, on po treći put postaje premijer, do 1948.
  • 16. 10. - Cementni incident: u palestinskoj luci Jafa otkrivena tajna pošiljka oružja za jevrejsku Haganu, Arapi će zbog toga organizovati generalni štrajk 26.10., praćen nasiljem.
  • 16. 10. - Nakon Pandeli Evangjelija, novi albanski premijer je Mehdi Frashëri (do nov. 1936).
  • 16. 10. - Vežba vazdušnog napada na Beograd, sa probom veštačke magle.[17]
  • 20. 10. - Alijansa ženskih pokreta Kraljevine Jugoslavije organizuje zborove u više gradova, zahteva jednako pravo glasa za građane oba pola.[18]
  • 22. 10. - U Kini okončan Dugi marš komunističkih snaga, okupili su se u provinciji Shaanxi, nedaleko od Yan'ana.
  • 25. 10. - Clement Attlee postaje lider Laburističke partije (do 1955., premijer 1945-51).
  • 25. 10. - Od uragana Jérémie stradalo najmanje 2.000 ljudi na Haitiju.
  • 25. 10. - Sudar vozova u Aračićevu (Novo Lanište) kod Jagodine, 4 mrtvih.
  • 27. 10. - Puštena u saobraćaj pruga Pazarić - Tarčin, čime je eliminisana zupčanica na pruzi Sarajevo - Dubrovnik.[19]

Novembar/Studeni[uredi - уреди | uredi kôd]

Decembar/Prosinac[uredi - уреди | uredi kôd]

Tokom godine[uredi - уреди | uredi kôd]

  • Maček osniva Hrvatsku građansku i seljačku zaštitu (službeno od 1936).
  • Nerodna godina?
  • Prema "Nojes Viner Žurnalu", od 15 pregledanih zemalja, cene poljoprivrednih proizvoda u Jugoslaviji su najniže ili među najnižima, osim šećera.[24]

Rođenja[uredi - уреди | uredi kôd]

Januar/Siječanj – Februar/Veljača[uredi - уреди | uredi kôd]

Mart/Ožujak – April/Travanj[uredi - уреди | uredi kôd]

Maj/Svibanj – Jun/Lipanj[uredi - уреди | uredi kôd]

Jul/Srpanj – Avgust/Kolovoz[uredi - уреди | uredi kôd]

Septembar/Rujan – Oktobar/Listopad[uredi - уреди | uredi kôd]

Novembar/Studeni – Decembar/Prosinac[uredi - уреди | uredi kôd]

Smrti[uredi - уреди | uredi kôd]

Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1935.

Januar/Siječanj – Mart/Ožujak[uredi - уреди | uredi kôd]

April/Travanj – Jun/Lipanj[uredi - уреди | uredi kôd]

Jul/Srpanj – Septembar/Rujan[uredi - уреди | uredi kôd]

Oktobar/Listopad – Decembar/Prosinac[uredi - уреди | uredi kôd]

Kroz godinu[uredi - уреди | uredi kôd]

Nobelova nagrada za 1935. godinu[uredi - уреди | uredi kôd]

Spoljne veze[uredi - уреди | uredi kôd]

  1. "Politika", 17. jan. 1935
  2. "Politika", 11. feb. 1935
  3. "Politika", 14. feb. 1935
  4. "Politika", 22. feb. 1935
  5. "Politika", 14. april 1935
  6. "Politika", 8. dec. 1935
  7. Sabrina P. Ramet (2006). The Three Yugoslavias: State-building and Legitimation, 1918-2005. Indiana University Press. str. 101. ISBN 0-253-34656-8. http://books.google.com/books?id=FTw3lEqi2-oC. 
  8. "Politika", 4. maj 1935
  9. "Politika", 10. maj 1935, str. 3-6
  10. 10,0 10,1 Našička afera kao primer činovničke korupcije u Kraljevini Jugoslaviji. princip.info. 29.04.2014. (pristup. 23.1.2016.)
  11. "Politika", 23. jul 1935
  12. "Politika", 28. jul 1935 (fotografija s potpisivanja)
  13. "Politika", 10. sept. 1935
  14. "Politika", 18. sept. 1935
  15. "Politika", 22. sept. 1935
  16. Politika, 28. sept. 1936, str. 7
  17. "Politika", 17. okt. 1935, str. 7 i 8
  18. "Politika", 21. okt. 1935
  19. "Vreme", 28. okt. 1935
  20. Petar Požar, Jugosloveni žrtve staljinskih čistki (str. 192-206), Beograd, 1989.
  21. "Politika", 24. nov. 1935, str. 12
  22. "Politika", 24. nov. 1935, str. 6
  23. "Politika", 6. dec. 1935
  24. "Politika", 17. maj 1935
  25. "Politika", 20. nov. 1938