NATO

Izvor: Wikipedia

Sjeverno-atlantski zavez ili NATO (en: North Atlantic Treaty Organisation (NATO), fr: l'Organisation du Traité de l'Atlantique Nord (OTAN)) je međunarodna obranbeno-sigurnosna organizacija osnovana 4. april/travanja 1949. godine u Vašingtonu. Službeni jezici u NATO-u su engleski i francuski.

Glavna odredba ugovora između država članica je tačka V. Dio tog dela ugovora glasi:

Članice se slažu da će se oružani napad protiv jedne ili više članica u Evropi/Europi ili Sjevernoj Americi smatrati napadom na sve članice.

Države članice[uredi - уреди]

Mapa NATO država

Države osnivači (1949.)[uredi - уреди]

Države koje su pristupile NATO-u tokom Hladnog rata[uredi - уреди]

Države bivšeg Istočnog bloka koje su pristupile NATO-u posle Hladnog rata[uredi - уреди]

Ekspanzija NATO-a u Evropi

Grčka i Turska su pristupile organizaciji februara /veljače1952. Njemačka je kao Zapadna Njemačka pristupila 1955. Ujedinjenje Njemačke 1990. podrazumevalo je pristupanje organizaciji i teriorije nekadašnje Istočne Njemačke. Španjolska je pristupila 30. maj/svibanja 1982, a bivše članice Varšavskog pakta: Poljska, Mađarska i Češka Republika su NATO-u pristupile 12. mart/ožujkaa 1999, na samitu kojim je obeležavana njegova pedesetogodišnjica.

Nakon Hladnog rata[uredi - уреди]

Formalni razlog za nastanak NATO saveza je bila pre svega zaštita zapadne evrope od Sovjetske invazije, ali završetkom hladnog rata i raspadom SSSRa ta misija je doživjela potpunu promenu. Prvo političko neodlučno razdoblje završava tokom rata na Kosovu, a potom se NATO ratom u Afganistanu, invaziji Iraka i Libiji početo pretvarati u ono što su kritičari nazvali dežurnog policajca. Bez obzira na ovu operativnu promenu evropske članice NATO saveza su smanjile vojnu potrošnju što nailazi na kritike ili kako je glavni tajnik NATO saveza izjavio:

  • "Ako ne možeš poslati vojsku izvan svojih granica, tada ne možeš vršiti međunarodni utjecaj, a ta praznina će biti popunjena od novih sila koje ne dijele tvoje razmišljanje i vrednosti" [1]

Vidi još[uredi - уреди]

Eksterni linkovi[uredi - уреди]