Berlinski zid

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Berlinski zid 16. 11. 1989.

Berlinski zid (njem. Berliner Mauer) je dugačka barijera koja je razdvajala Zapadni Berlin od Istočnog. Njegova funkcija je bila da prijelaz između Zapadnog i Istočnog berlina učini restriktivnijim. Sagrađen je 1961, a utvrđen godinu dana kasnije. 9. 11. 1989, otvoren je za slobodan protok ljudi, a ubrzo potom je skoro potpuno srušen.

Pozadina[uredi - уреди | uredi izvor]

Poslije Drugog svjetskog rata, Berlin je zajedno s ostatkom Njemačke podjeljen u četiri sektora i bio je opkoljen sa svih strana sovjetskim sektorom. Sovjetski Savez, Sjedinjene Države, Velika Britanija i Francuska su kontrolirali svaki svoj dio Berlina. Sovjetski sektor je bio daleko najveći.

Godine 1948. Berlinska blokada je prethodila stvaranju Berlinskog aerolifta.

1949, tri sektora, kontrolirana od strane Amerike, Britanije i Francuske (Zapadni Berlin), iako zvanično i dalje pod suverenitetom Saveznika, postala su deo Zapadne Nemačke, potpuno okružen Istočnom Nemačkom.

U početku, građanima Berlina je bilo dozvoljeno da se slobodno kreću između sektora. Isto tako, kao što je Hladni rat napredovao, tako je slobodan protok bio sve restriktivniji. Granica između Istočne i Zapadne Njemačke je bila zatvorena 1952, ali je jedino u Berlinu bila otvorena. Oko dva i pol milijuna Istočnih Nijemaca je prešlo na Zapad između 1949. i 1952. godine.

Veliki broj profesionalnih radnika iz svih ovlasti je već prelazilo na Zapad (na primjer, cijela matematička katedra Univerziteta u Leipzigu).

Izgradnja[uredi - уреди | uredi izvor]

Sovjeti su odlučili da izgrade zid ne bi li spriječili prelazak Nijemaca u zapadni dio grada.

Funkcija[uredi - уреди | uredi izvor]

Prostor, gdje je stotine "bjegunaca" pokušalo da prebjegne na Zapad

Zid je služio da ljudi iz istočnog Berlina ne bi mogli da prijeđu u bolju polovicu grada, Zapadni Berlin. U istočnom dijelu Berlina zid je smatran antifašističkim bedemom.

Rušenje zida[uredi - уреди | uredi izvor]

Zid je srušen 9. 11. 1989. godine nakon što su vlasti DDR objavile ukidanje ograničenja putovanja svojih građana u SR Njemačku.

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]