1946
(Preusmjereno sa 1946.)
Idi na navigaciju
Idi na pretragu
Milenijum: | 2. milenijum |
---|---|
Vjekovi: | 19. vijek – 20. vijek – 21. vijek |
Decenija: | 1910-e 1920-e 1930-e – 1940-e – 1950-e 1960-e 1970-e |
Godine: | 1943 1944 1945 – 1946 – 1947 1948 1949 |
Gregorijanski | 1946. (MCMXLVI) |
Ab urbe condita | 2699. |
Islamski | 1365–1366. |
Iranski | 1324–1325. |
Hebrejski | 5706–5707. |
Bizantski | 7454–7455. |
Koptski | 1662–1663. |
Hindu kalendari | |
• Vikram Samvat | 2001–2002. |
• Shaka Samvat | 1868–1869. |
• Kali Yuga | 5047–5048. |
Kineski | |
• Kontinualno | 4582–4583. |
• 60 godina | Yang Vatra Pas (od kineske Ng.) |
Holocenski kalendar | 11946. |
Podrobnije: Kalendarska era |
Godina 1946 (MCMXLVI) bila je redovna godina koja počinje u utorak.
Događaji[uredi - уреди | uredi kôd]
Januar/Siječanj[uredi - уреди | uredi kôd]
- 1. 1. - Japanski car Hirohito objavljuje reskriptom da nije božanskog porekla i da Japanci nisu viša rasa (ili je to zapadno tumačenje dokumenta).
- 2. 1. - U nemogućnosti da nastavi svoju vladu nad Albanijom posle Drugog svetskog rata, Kralj Zog je abdicirao, ali je zadržavo svoje pravo na tron.
- 4. 1. - Regalije Svetog rimskog carstva vraćene u Beč.
- 7. 1. - Zapadne sile su priznale Austriju u granicama iz 1937.
- 10. 1. - Projekat Diana - radarski zraci odbijeni od Meseca nazad na Zemlju, čime je izmerena njihova razdaljina i dokazana mogućnost komunikacije u svemiru.
- 10. 1. - U Londonu održano prvo zasedanje Generalne skupštine Ujedinjenih naroda, sa predstavnicima 51 nacije. Za prvog predsednika izabran Paul-Henri Spaak.
- 11. 1. - Ustavotvorna skupština u Tirani je proglasila Narodnu Republiku Albaniju (Socijalistička Republika 1976-92), lider je Enver Hoxha, do smrti 1985.
- 11. 1. - Vojni udar na Haitiju, nakon štrajkova i nemira: mulatski predsednik Élie Lescot beži iz zemlje, vlast uzima Vojno izvršno veće (Lavaud, Estimé, Magloire).
- 12. 1. - Sovjeti u Bugarskoj ne uspevaju da ubede Nikolu Petkova i Kostu Lulčeva da se vrate u vladu Otadžbinskog fronta.
- januar - Talas štrajkova u SAD: rad je obustavljalo 174.000 radnika u električnoj industriji, 93.000 u mesnoj, 750.000 u čeličanama. Taft-Hartleyjev zakon će dogodine ograničiti moć sindikata.
- januar - Indijski provincijski izbori su polarizovani između Indijskog nacionalnog kongresa i Muslimanske lige, koja je potvrđena kao zastupnik muslimana Britanske Indije (rezultati verifikovani u martu).
- 17. 1. - U Londonu održano prvo zasedanje Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija - prvo pitanje kojim se bavi, dva dana kasnije, je iranski protest zbog odužene sovjetske okupacije iranskog Azerbejdžana.
- 19. 1. - Prvi let raketnog eksperimentalnog aviona Bell X-1.
- 20. 1. - Na Majevici likvidiran četnički vojvoda Radivoje Kerović.
- 20. 1. - Charles de Gaulle daje ostavku na čelu Privremene vlade Francuske republike, nadajući se da će se uskoro vratiti, s većom moći - vratiće se 1958/59-1969 kao prvi predsednik Pete republike, a u međuvremenu se se smenjuju 24 administracije Privremene vlade i Četvrte republike.
- 22. 1. - Iranska kriza 1946.: u kurdskom delu Irana proglašena autonomna Mahabadska Republika (neće doživeti kraj godine).
- 22. 1. - Karpatska Rutenija, pod sovjetskom okupacijom od 1944, i zvanično postaje deo SSSR - Zakarpatska oblast Ukrajinske SSR.
- 24. 1. - Prvom rezolucijom Generalne skupštine UN, koju su inicirale SAD, Velika Britanija i Kanada, osnovana je Komisija za atomsku energiju UN (aktivna do 1949, raspuštena 1952).
- 25. 1. - Počinje proterivanje Nemaca iz Čehoslovačke: do oktobra odlazi preko dva miliona.
- 29. 1. - Osnovana Centralna obaveštajna grupa (od 1947. CIA).
- 31. 1. -
Jugoslovenska Ustavotvorna skupština donela je Ustav Federativne Narodne Republike Jugoslavije (Ustav Sovjetskog Saveza kao uzor, ojačana vlada na račun skupštine). Kao vrhovni organ državne vlasti je označena Narodna skupština FNRJ, koja ima Savezno veće i Veće naroda, bira sebi Prezidijum, imenuje i razrešava Vladu FNRJ.
- 31. 1. - U Mađarskoj je statutom ukinuta monarhija i uvedena republika - ustav narodne republike je donesen 1949, nakon komunističkog preuzimanja vlasti (→ taktika salame).
- 31. 1. - Eurico Gaspar Dutra je novi predsednik Brazila (do 1951), Vargasovu eru smenjuje Četvrta republika (do 1964).
Februar/Veljača[uredi - уреди | uredi kôd]
- 1. 2. - Josip Broz Tito prvi predsednik novoformirane Vlade FNRJ.
- 1. 2. - Zoltán Tildy, iz Sitnoposedničke stranke, prvi je predsednik mađarske republike (do 1948), premijer je od 4-og Ferenc Nagy iz iste stranke (do 1947).
- 1. 2. - Tajni sporazum SSSR i Sirije o vojnoj pomoći.
- 2. 2. - Norvežanin Trygve Lie postaje prvi Generalni sekretar Ujedinjenih naroda (do 1952).
- 2. 2. - Od južnog Sahalina i Kurilskih otoka, uzetih prošle godine od Japana, osnovana Južnosahalinska oblast - dogodine deo šire Sahalinske oblasti Ruske SFSR.
- 3. 2. - Guzenkova afera: novinar Drew Pearson objavljuje vest o prebegu sovjetskog šifranta prošlog septembra u Kanadi, sa dokazima o špijunskoj mreži u toj zemlji, SAD i UK - kanadska vlada nekoliko dana kasnije osniva istražnu komisiju.
- 4 - 5. 2. - Američka i britanska vlada priznale rumunsku vladu, kojom dominiraju komunisti.
- 5. 2. - Na snazi je ugovor o poljsko-sovjetskoj granici od prošlog avgusta (još dve izmene 1948. i '51.).
- 5. 2. - Američka firma TWA otvara prvu redovnu transatlantsku avionsku liniju, New York City - Paris, avionom Lockheed Constellation.
- 7. 2. - Incident u Beogradu, američki narednik Charles Nicoloff ubio sovjetskog vojnika Ivana Ivanovića Vasiljenka, navodno u samoodbrani (oslobođen u decembru pred vojnim sudom u Napulju)[1].
- ca. 7. 2. - Zakon o ovlašćenju Vladi FNRJ za donošenje uredaba po pitanjima iz narodne privrede (jačanje državne intervencije u privredu).
- 8. 2. - Kim Il-sung postaje predsednik Privremenog narodnog komiteta za sever Koreje, uz podršku sovjetskih okupacionih vlasti (gen. Terentij Štikov). Uskoro se sprovodi redistribucija zemlje, nacionalizacija teške industrije i neke socijalne mere.
- 9. 2. - Staljinov govor u Boljšom teatru: kapitalistički razvoj čini ratove neizbežnim (shvaćeno kao pretnja Zapadu), najavljuje nove petogodišnje planove i napore.
- 12. 2. - Pokret za građanska prava (SAD): crni veteran Isaac Woodard je prebijen i oslepljen u Južnoj Karolini - šerif koji je to učinio je oslobođen.
- 13. 2. -
Federalna Država Bosna i Hercegovina preimenovana u Narodna Republika Bosna i Hercegovina.
- 14. 2. - Memorandum vlade FNRJ o "antijugoslovenskom stavu" poljske emigrantske armije (Andersova armija).
- 14. 2. - Javnosti predstavljen ENIAC, prvi programabilni računar opšte svrhe.
- 14. 2. - Laburistička vlada nacionalizovala Banku Engleske - sledi principe kejnzijanizanske ekonomike, niske kamate i podrška agregatnoj potražnji.
- 16. 2. - Poleteo Sikorsky S-51, prvi komercijalni helikopter.
- 18. 2. - U Bombaju izbija pobuna u Kraljevskoj indijskoj mornarici, zbog loše hrane - proširila se lukama cele Britanske Indije, do gušenja 24-og stradalo je više od 200 ljudi.
- 18. 2. - "Velika konzistorija": papa Pio XII proizveo je 32 kardinala, među kojima i József Mindszenty iz Mađarske.
- 19. 2. -
Federalna Država Srbija preimenovana u Narodna Republika Srbija.
- 20. 2. - Eksplozija u rudniku uglja u Zapadnoj Nemačkoj, poginulo preko 400 rudara.
- 22. 2. - Uticajni "Dugi telegram" službenika američke ambasade u Moskvi Georga F. Kennana o načinu na koji SSSR posmatra svet.
- 24. 2. - Juan Peron izabran za predsednika Argentine (preuzima 4. 6., do 1955. i opet 1973-74). Njegova partija dobija većinu u parlamentu. Deklarisani ciljevi su socijalna pravda i ekonomska nezavisnost.
- 26. 2. -
Federalna Država Hrvatska preimenovana u Narodna Republika Hrvatska.
- 26. 2. - Početak opažanja "fantomskih raketa" iznad Skandinavije, što se nastavlja u ostatku godine.
- 28. 2. - Prvi broj francuskog sportskog lista L'Équipe.
- 28. 2. - Franko-kineski sporazum o povlačenju kineskih vojnika sa severa Vijetnama (dovršeno u junu). Ho Chi Minh telegramom poziva Trumana da podrži nezavisnost Vijetnama.
- februar-avgust - Povrede jugoslovenskog vazdušnog prostora iznad Slovenije, od strane američkih i britanskih aviona.
Mart/Ožujak[uredi - уреди | uredi kôd]
- 2. 3. - Britanske trupe se povukle iz Irana.
- 4. 3. - Carl Gustaf Emil Mannerheim se povlači sa čela Finske, nasleđuje ga premijer Juho Kusti Paasikivi (do 1956) - sledi politiku demokratije i neutralnosti i dobrih odnosa sa SSSR (→ finlandizacija).
- 5. 3. - Čerčilov govor u Fultonu, Misuri, o "Gvozdenoj zavesi".
- 6. 3. - Kinezi sprečili francusko iskrcavanje u Haiphongu na severu Vijetnama (Tonkinu). Kasnije tokom dana Ho Chi Minh potpisao provizorni sporazum, Ho–Sainteny, o slobodnoj "Republici Vijetnam" u okviru Francuske unije i francuskim trupama u Tonkinu.
- 7. 3. - Iranska kriza: pet dana nakon isteka roka, SAD zahtevaju od Sovjeta da se povuku iz Irana.
- 8. 3. - Bell 47 je prvi helikopter odobren za civilnu upotrebu u SAD.
- 9. 3. - U gomili na stadionu Burnden Park u Boltonu stradala 33 navijača. Utakmica je nastavljena posle pauze.
- 10. 3. - Lavovski sabor: Ukrajinska grkokatolička crkva se pod pritiskom vlasti priključuje Ruskoj pravoslavnoj (legalizovana 1989).
- 10. 3. - Dijamantski jubilej, 60 godina, Age Khana III, lidera nizaritskih ismailitskih šiitskih muslimana - njegova težina je u Bombaju odmerena u dijamantima, za socijalne svrhe.
- 11. 3. - Uhapšen bivši komandant Auschwitza Rudolf Höss (pogubljen u aprilu 1947).
- 13. 3. - Draža Mihailović uhvaćen u okolini Višegrada.
- 15. 3. - Britanski premijer Clement Attlee objavljuje nameru dati nezavisnost Indiji, čim se dogovore oko ustava.
- mart - Sovjetsko-iranski naftni sporazum je povoljan za Sovjete, ali iranski Medžlis je sledeće godine odbio ratifikaciju.
- 17. 3. - 18. dodjela Oscara: najbolji film je The Lost Weekend, ukupno četiri nagrade.
- 18. 3. - Ugovor o prijateljstvu i uzajamnoj pomoći između Poljske i Jugoslavije.
- 19. 3. - Francuska Gvajana, Gvadalupa, Martinik i Reunion su postali prekomorski departmani Francuske.
- 19. 3. - Oboleli Mihail Kalinjin se povlači s položaja titularnog šefa države SSSR, nasleđuje ga Nikolaj Švernik (do 1953).
- 20. 3. - Najgora železnička nesreća u istoriji Brazila: 185 mrtvih kod Arakažua na istoku, nakon iskliznuća iz šina.
- 20. 3. - Internacija Japanskih Amerikanaca: zatvoren je poslednji od deset logora, Tule Lake na severu Kalifornije.
- 22. 3. - Londonski ugovor: Transjordan, deo Britanskog Mandata Palestine, postati će Hašemitska Kraljevina Transjordan, nezavisna sa britanskim bazama.
- 23. 3. - "Bandung more vatre": indonežanske snage se nakon ultimatuma povlače iz južnog Bandunga sa stotinama hiljada civila i pale sve za sobom (na severu Bandunga su Britanci, koji predaju grad Holanđanima 17. 4.).
- 24. 3. - Na Cetinju osnovano Udruženje likovnih umjetnika Crne Gore.
- 24. 3. - U New Delhi stiže tzv. Kabinetska misija: želi nepodeljenu nezavisnu Indiju sa trospratnom strukturom, ali između Indijskog nacionalnog kongresa i Muslimanske lige vlada nepoverenje.
- 25. 3. - Otvoren londonski aerodrom Heathrow, jedan od najvećih na svetu.
- 25. 3. - Radio Moskva izjavljuje da će se sovjetske trupe povući iz Irana.
- 30. 3. - Nota vlade SAD vladi FNRJ povodom hvatanja Draže Mihailovića - podsećanje da je "vodio snage otpora", oficiri za vezu i spaseni avijatičari bi mogli svedočiti u procesu (vlada FNRJ odbija notu).
- 31. 3. - Priv izbori u Grčkoj od 1936: KP Grčke bojkotuje, navodeći Beli teror. Uspeh desnih partija, premijer će postati Konstantinos Caldaris. Noć pred izbore, komunistička grupa je napala policijsku stanicu u selu Litohoro, čime se obnavlja Grčki građanski rat (do 1949), u kojem FNR Jugoslavija daje najveću podršku grčkim komunistima.
April/Travanj[uredi - уреди | uredi kôd]
- 1. 4. - Omladinskom radnom akcijom (ORA) počela izgradnja željezničke pruge Brčko-Banovići.
- 1. 4. - Raspuštena britanska kolonija Straits Settlements: Penang i Malacca zajedno sa Malajskim državama čine Malajsku uniju (Federacija Malaja 1948-63, prošireno u Maleziju); Singapur je zasebna kolonija (deo Malezije 1963-65, zatim nezavisan).
- 1. 4. - Operacija Road's End: Amerikanci uništili 24 zarobljene japanske podmornice.
- 1. 4. - Zemljotres pored Aleutskih ostrva, cunami je smrtonosan i na Havajima.
- 1. 4. - Sarov je izabran za lokaciju proizvodnje sovjetskog nuklearnog oružja, Arzamas-16.
- 3. 4. - Titov ekspoze o vanjskoj politici u Saveznoj skupštini, izvještava o "prelijetanju savezničkih vojnih i drugih aviona" iznad Jugoslavije.
- 4. 4. - Rezolucija 3 Saveta bezbednosti UN: Sovjeti se pozivaju da njihove trupe što pre napuste Iran.
- ca. 4. 4. - FNRJ: Zakon o opštoj državnoj kontroli (nadzire državne organe i njima potčinjene ustanove i preduzeća).
- 5. 4. - Američki brod USS Missouri stigao pred Istanbul s ostacima preminulog turskog ambasadora (SSSR protestuje); četiri dana kasnije stiže u Pirej.
- 5. 4. - Sovjetske trupe napustile dansko ostrvo Bornholm.
- 8. 4. - Osnovana je firma Électricité_de_France (EDF), nakon nacionalizacije oko 1.700 firmi iz energetske branše.
- 10. 4. - Prvi višestranački izbori u Japanu od 1937. i prvi sa ženskim glasanjem - najviše mandata dobila Liberalna partija, ali njenom lideru Ichirō Hatoyami nije dozvoljeno da povede vladu.
- 11. 4. - Na inicijativu Félixa Houphouët-Boignyja, poslanika iz Obale Slonovače, francuska skupština ukida prinudni rad u kolonijama.
- 13. 4. - Vlada FNRJ priznala Špansku republikansku vladu u izbeglištvu.
- 13. 4. - Zakonom Marthe Richard u Francuskoj su ukinuti bordeli.
- 16. 4. - Prvo lansiranje rakete V-2 u SAD, na poligonu White Sands u Novom Meksiku.
- 17. 4. - Poslednji francuski vojnici napuštaju Siriju (Dan evakuacije u toj zemlji).
- 17. 4. - Osnovana Narodna tehnika Jugoslavije.
- 18. 4. - Vlada SAD uspostavila diplomatske odnose sa FNRJ.
- 18. 4. - Zvanično raspušteno Društvo naroda. Raspušten je i Stalni sud međunarodne pravde, zamenjuje Međunarodni sud pravde.
- 20. 4. - Objavljen Izveštaj Anglo-američkog istražnog komiteta o problemima evropskog jevrejstva i Palestine: preporučuje se prijem 100.000 Jevreja žrtava nacifašističkog progona. Kada britanska vlada, s nedovoljnim finansijskim i vojnim sredstvima, odbije, naći će se na udaru jevrejskih napada.
- 21. 4. - Prva prijateljska fudbalska utakmica Crvene Zvezde i Partizana.
- 21. 4. - Osnovana Socijalistička partija jedinstva Nemačke (SED), spajanjem komunističke i socijaldemokratske partije u ruskoj zoni - vladajuća partija Istočne Njemačke do 1989.
- 23. 4. - Italijanska firma Piaggio je patentirala motocikl-skuter pod nazivom Vespa.
- 23. 4. - Film The Outlaw iz 1943. je redistribuiran, istakla se Jane Russell.
- 24. 4. - Prvi letovi dva sovjetska mlaznjaka, MiG-9 i Jak-15.
- ca. 26. 4. - Sovjeti se povlače sa severoistoka Kine, komunisti preuzimaju Harbin, Qiqihar, Changchun.
- 29. 4. - Počinje Tokijski proces japanskim ratnim zločincima.
- ca. 29. 4. - FNRJ: Uredba o otkupu žitarica u ekonomskoj 1946/1947 godini (obavezni ili prinudni otkup) - cilj je snabdevanje gradova, vojske i nove industrije; nerealne procene i ideološki pristup dovode do nezadovoljstva i ekscesa na selu.
- april - Tadao Kashio u Japanu osnovao firmu, budući Casio; prvi veći proizvod: prsten-držač za cigaretu.
Maj/Svibanj[uredi - уреди | uredi kôd]
- 1. 5. - Čuvar ambasade SAD William Wedge službenim džipom pod uticajem alkohola usmrtio oficira JA (u septembru osuđen na osam godina)[2].
- 2. 5. - Prikazan film The Postman Always Rings Twice.
- 3. 5. - Tokijski proces: Međunarodni vojni tribunal za Daleki istok počinje suđenje (do 1948).
- 5. 5. - Prošlog meseca usvojeni predlog francuskog ustava odbijen na referendumu sa 52,8% glasova - slede novi izbori za Konstituantu 2. juna i novi nacrt u septembru.
- 5. 5. - Konzervativac Mariano Ospina Pérez je izabran za predsednika Kolumbije (do 1950), zahvaljujući podeli među liberalima - vrhunac izvoza kafe, gradnja infrastrukture i socijalne mere, ali i porast političkih sukoba, naročito od 1948. (Bogotazo, La Violencia).
- 7. 5. - Kompanija Sony je osnovana kao Tokijski telekomunikacioni inženjering, sa 20 zaposlenih.
- 7. 5. - Viktor Abakumov je novi ministar državne bezbednosti SSSR umesto Vsevoloda Merkulova (do 1951) - Staljin želi suziti Berijin uticaj u ministarstvima sile, krajem prošle godine ovog je na čelu ministarstva unutrašnjih poslova zamenio Sergej Kruglov (do 1956, s pauzom 1953).
- 9. 5. - Italijanski kralj Vitorio Emanuele III abdicirao u korist sina, Umberta II - referendum o uređenju je za manje od mesec dana.
- 9. 5. - Prva utakmica fudbalske reprezentacije nove Jugoslavije: Čehoslovačka - Jugoslavija 0:2 u Pragu[3].
- 9. 5. - Njujorška WNBT prikazuje Hour Glass, prvi redovni TV varijete šou - od novembra u mreži sa stanicama u Filadelfiji i Skenektadiju.
- 10. 5. - Na poligonu White Sands u Novom Meksiku lansirana prva raketa V-2.
- 11 - 15. 5. - Treći kongres USAOJ u Zagrebu, ime promenjeno u Narodna omladina Jugoslavije, predsednik Ratko Dugonjić.
- 13. 5. - Ministar naoružanja Dmitrij Ustinov je zadužen za sovjetski raketni program.
- 15. 5. - Incident u Krfskom kanalu (1. deo): sa albanske obale otvorena vatra na britanske brodove HMS Orion i HMS Superb.
- 16. 5. - Jack Mullin je u San Franciscu pokazao nemački uređaj Magnetophon. Prezentaciji prisustvuju inženjeri firme Ampex, koja će, počevši od Modela 200 (1948), biti lider tehnologije audio traka.
- maj - Počelo povlačenje sovjetskih trupa iz Irana.
- 18. 5. - Potpisan ugovor o predaji Sarawaka iz uprave "Belog radže" Charlesa Vynera Brookea u režim britanske krunske kolonije, nakon što je predlog izglasan sa 19:16 - Brooke nije imao naslednika ni finansijskih sredstava.
- 20. 5. - Britanski Donji dom glasao za nacionalizaciju industrije uglja.
- 22. 5. - Shigeru Yoshida je novi japanski premijer (do 1947. i 1948-54).
- 23. 5. - Kineski nacionalisti oduzeli Changchun komunistima (do 1948).
- 23. 5. - Štrajk železničara u SAD - dogovor postignut dva dana kasnije pod pretnjom vojne intervencije.
- 21. 5. - U FNRJ donesen Opšti zakon o narodnim odborima.
- 25. 5. -
Okončanjem Britanskog mandata, nastaje nezavisna Hašemitska Kraljevina Transjordan (od 1948. Jordan). Emir Abdulah I Jordanski postaje kralj (do ubistva 1951).
- 26. 5. - Izbori u Čehoslovačkoj: komunisti dobili relativnu većinu od 38% glasova u celoj zemlji; Slovački Demokrati dobili 62% u poluautonomnoj Slovačkoj. Komunistički lider Klement Gottwald postaje premijer početkom jula (do 1948, zatim predsednik do smrti 1953).
- 28. 5. - Blum–Byrnesov sporazum: SAD oprašta ratne dugove Francuskoj i daje kredit u zamenu za otvaranje filmskog tržišta (filmska industrija u Francuskoj je najvažnija posle železnice).
- 28. 5. - 10. 6. - Tito u poseti SSSR-u.
- 29. 5. - Osnovan Minski traktorski zavod, jedna od najvećih tvornica traktora na svijetu (gusenični traktor od 1950, točkaš od 1953).
- 31. 5. - U Novosibirsku osnovan Projektantski zavod Antonov (premešten u Kijev 1952).
Jun/Juni/Lipanj[uredi - уреди | uredi kôd]
- 1. 6. - Pogubljen Ion Antonescu, ratni vođa Rumunije.
- 1. 6. - Francuzi priznaju južni kraj Vijetnama za Autononomnu Republiku Košinkina, protivno sporazumu sa Ho Ši Minom - osnova Južniog Vijetnama (1955-75).
- 2. 6. - Referendum o monarhiji u Italiji: 54,3% za Republiku Italiju (na jugu većina za monarhiju). Izabrana je i Ustavotvorna skupština, prvi put su glasale žene. De Gasperijevi demokršćani dobijaju 207 mandata, Nennijevi socijalisti 115, Togliattijevi komunisti 104...
- 2. 6. - Izbori za novu Konstituantu u Francuskoj: Popularni narodni pokret (demokršćani) preuzimaju relativnu većinu od komunista: 166 prema 153 mandata.
- ca. 3. 6. - FNRJ: Zakon o opštedržavnom privrednom planu i državnim organima za planiranje (planske komisije na svim nivoima; "najviši izraz administrativne intervencije države").

Juan Perón je predsednik Argentine
- 7. 6. - BBC nastavlja televizijski program prekinut 1939.
- 8. 6. - Potpisani sporazumi o ekonomskoj saradnji FNRJ i SSSR, do februara će biti osnovana zajednička preduzeća JUSTA i JUSPAD (civilna avijacija odn. dunavsko parobrodarstvo).
- 8. 6. - Velika proslava pobede u Londonu, od saveznika nisu došli SSSR, Jugoslavija i Poljska.
- 9. 6. - Ukinute vojne komisije pri partijskim rukovodstvima - centralizacija poslova narodne odbrane, Vojni savet pri CK KPJ, na čelu sa Titom.
- 9. 6. - Tajlandski kralj Ananda Mahidol /Ananta Mahidon/ Rama VIII je pronađen ustreljen u krevetu. Nasleđuje ga brat Bhumibol Adulyadej, /Pumipon Adun'jadet/ Rama IX (do 2016, krunisan 1950).
- 10. 6. - Beogradski proces: počelo suđenje Draži Mihailoviću pred Vojnim većem Vrhovnog suda FNRJ, kao i još 23-ici, 10 u odsustvu, od kojih će ukupno 11 biti osuđeno na smrt.
- 10. 6. - Proglašena Republika Italija, Umberto II zauvek napušta zemlju tri dana kasnije.
- jun - Baruchov plan predlaže međunarodnu organizaciju za regulaciju nuklearne energije: SSSR odbija.
- jun - U američkoj zoni Nemačke osnovana Gehlenova organizacija, na čelu sa nacističkim obaveštajcem Reinhardom Gehlenom - prethodnica Savezne obavještajne službe (1956).
- 17. 6. - Osnovana "Jugoslovenska knjiga".
- 26. 6. - Kineski građanski rat se nastavlja punom snagom nakon primirja, nacionalisti pokreću kampanju protiv komunista u Mandžuriji.
- 28. 6. - Drugi kontrolni sporazum u Austriji: smanjena dominacija saveznika nad vlastima. Procenjuje se da su Sovjeti za godinu dana poslali na istok industrijsku opremu vrednu pola milijarde dolara.
- 30. 6. - U Poljskoj referendum o ukidanju Senata, distribuciji zemlje, nacionalizaciji industrije i novim granicama.
Jul/Juli/Srpanj[uredi - уреди | uredi kôd]
- 1. 7. - Operation Crossroads - SAD počinju niz atomskih proba na atolu Bikini na Pacifiku.
- 1. 7. - Sarawak postaje britanska krunska kolonija (deo Malezije od 1963).
- 3. 7. - Enver Hodža završio posetu Beogradu.
- 4. 7. -
Filipini postižu samostalnost nakon 47 godina vladavine SAD i 381 godinu zapadne vlasti.
- 4. 7. - Pogrom u Kielcu: u poljskom mestu Kielce ubijeno 42 Jevreja povratnika iz konc-logora, nakon antisemitskih kleveta - Jevreji nakon ovoga masovno napuštaju Poljsku.
- 5. 7. - U Parizu predstavljen bikini.
- 7. 7. - Komunistička direktiva u Kini pokreće 18 meseci konfiskacije imovine zemljoposednika - mnogi su ubijeni.
- 9. 7. - Ugovor o prijateljstvu i uzajamnoj pomoći između Albanije i Jugoslavije.
- 10. 7. - Nehru izjavljuje da provincije ne trebaju biti obavezne pridruživati se grupama i da Indijski nacionalni kongres nije obavezan planom Kabinetske misije - nakon ovoga i Muslimanska liga odustaje od plana 29. 7..
- 17. 7. - Streljan Draža Mihailović.
- 18. 7. - CK KPJ preko sindikata organizuje demonstracije protiv Franka, povodom 10-godišnjice njegovog puča u Španiji (potežu se i pitanja Trsta i Julijske krajine, kritika Zapada).
- 19. 7. - Jugoslavija izgubila od švedskog domaćina u finalu evropske zone Davis Cup-a sa 3:2 (za Jugoslaviju igrali Dragutin Mitić i Josip Palada).
- 22. 7. - Militantni cionisti iz Irguna podmetnuli bombu u jerusalimski hotel "King David", sedište britanskih vlasti u Palestinskom mandatu, 91 poginuli.
- 25. 7. - Dean Martin i Jerry Lewis prvi put nastupili kao tim.
- 29. 7. - U Parizu počela mirovna konferencija zemalja-pobednica u Drugom svetskom ratu. Mirovni ugovori, usaglašeni tokom zasedanja konferencije do 16. oktobra, potpisani 10. februara 1947.
- leto - Velika suša dovodi do loše žetve u SSSR i gladi sa vrhuncem sledećeg proleća - broj mrtvih se procenjuje od nekoliko stotina hiljada do dva miliona.
Avgust/August/Kolovoz[uredi - уреди | uredi kôd]
- 1. 8. - Vraćena mađarska forinta, umesto pengova, čime je okončana hiperinflacija u toj zemlji. Jedna forinta je zamenila 4×1029 pengova.
- 7. 8. - Kriza turskih moreuza: SSSR traži preispitivanje režima u Moreuzima i sazivanje nove konferencije - napetost traje do oktobra.
- 9. 8. - Kod Kranja prisilno spušten američki avion C-47 koji je navodno zalutao usled oluje (povrede vazdušnog prostora traju od februara).
- 9. 8. - Rezolucija X plenuma bugarskih komunista o makedonskom pitanju - za ujedinjenje Makedonaca oko NR Makedonije, na osnovu ugovora o savezu Bugarske i Jugoslavije.
- 10. 8. - U beogradskom Žarkovu osnovan Vazduhoplovnotehnički institut.
- 12. 8.. - Britanska je vlada naredila zaustavljanje useljavanja u Palestinu, a preostale Židove koji su željeli imigrirati internirala je na Cipar.
- 16. 8. - "Dan direktne akcije" u Kalkuti, početak "Sedmice dugih noževa" u kojoj je poginulo nekoliko hiljada muslimana i hinduista u međusobnim obračunima, nakon što je Muhamed Ali Džina pozvao na generalni štrajk u podršku osnivanju Pakistana.
- 18. 8. - Eksplozija na Vergaroli u Puli, pod savezničkom vojnom administracijom, oko 70 mrtvih.
- 19. 8. - Kod Bleda oboren američki transportni avion C-47, pet mrtvih (ovaj i avion od 9. 8. spustili/oborili jugoslovenski lovci Jak-3, letači na godišnjicu 1950. dobili spomenik na Arlingtonu).
- 20. 8. - Zvanično raspuštanje Wehrmachta - na zapadu će biti osnovan Bundeswehr (1955), na istoku Nacionalna narodna armija (1956-90).
- ca. 26. 8. - Poslanik FNRJ Izidor Cankar napušta Grčku.
- 27. 8.. Francuska i Laos su zaključili sporazum kojim je Laos postao kraljevina pod francuskom dominacijom.
- 30. 8. - Protestna nota vlade FNRJ povodom preletanja američkih aviona.
- 30. 8. - Završen Rupnikov proces u Ljubljani: Leon Rupnik i još dvojica na smrt; tri zatvorske kazne, biskup Gregorij Rožman i političar Miha Krek u odsustvu.
Septembar/Rujan[uredi - уреди | uredi kôd]
- 1. 9. - Plebiscit u Grčkoj, većina za povratak kralja - podsticaj građanskom ratu.
- 2. 9. - Postavljena je privremena vlada Indije, na čelu je Jawaharlal Nehru kao potpredsednik izvršnog veća - .
- 4. 9. - Izbija muslimansko-hinduističko ulično nasilje u Bombaju.
- 5. 9. - Sporazum De Gasperi-Gruber: Južni Tirol ostaje u Italiji, s autonomijom.
- 6. 9. - Državni sekretar James F. Byrnes održao govor u Stuttgartu "Reformulacija politike o Nemačkoj", nazvan i "Govor nade": odbačen Morgenthauov plan, Nemačka će biti rekonstruisana, naizgled dovedena u pitanje nova granica sa Poljskom.
- 8. 9. - Plebiscitom u Bugarskoj uvedena republika umesto monarhije (Narodna republika proglašena 15. 9.).
- 18. 9. - Uhapšen nadbiskup Stepinac.
- 18. 9. - Farska ostrva proglasila nezavisnost od Danske nakon tesnog rezultata na referendumu, ali kralj Kristijan X dva dana kasnije poništava odluku (dobiće samoupravu 1948).
- 24. 9. - Predsednik Truman dobio tajni Clifford-Elseyjev izveštaj: odnosi i sporazumi sa SSSR i kako ih Sovjeti krše - preporučeno "obuzdavanje i ograničavanje" njihovog uticaja (→ Containment).
- 25. 9. - Bugarski ministar odbrane Damjan Velčev iz stranke "Zveno" smenjen pod sumnjom da je imao veze sa Dražom Mihailovićem[4].
- 26. 9. - Zatvorena američka čitaonica u Beogradu - opet otvorena u decembru ali uz ograničen opseg informacija.
- 26. 9. - Grčki kralj Đorđe II se vratio u zemlju.
- 28. 9. - Mirovna konferencija u Parizu: odluka o stvaranju Slobodne Teritorije Trsta (ili 10. 10.?).
- 29. 9. - Prva utakmica fudbalske reprezentacije Jugoslavije u zemlji: Jugoslavija - Čehoslovačka 4:2 na nedovršenom stadionu JNA u Beogradu[3].
- 29. 9. - 29. 10. - U Beogradu održana izložba "Slikarstvo i vajarstvo naroda Jugoslavije XIX i XX veka", kasnije i u Zagrebu i Ljubljani, kao i u istočnim zemljama do 1948.[5].
Oktobar/Listopad[uredi - уреди | uredi kôd]
- 1. 10. - U UK osnovana Mensa International.
- 10. 10. - Na međunarodnoj konferenciji o mirovnom sporazumu sa Italijom u Parizu dogovoreno stvaranje Slobodnog Teritorija Trsta (ugovor potpisan 1947).
- 11. 10. - Nadbiskup Alojzije Stepinac osuđen na 16 godina zatvora za veleizdaju i ratne zločine; na robiju osuđen i Ivan Šalić, a Erih Lisak na smrt (presuda Stepincu poništena 2016).
- 13. 10. - U Francuskoj usvojen ustav Četvrte republike (stupa na snagu sutradan).
- 14. 10. - Osnovana Međunarodna organizacija za standardizaciju - ISO.
- 14. 10. - Vatikan ekskomunicirao jugoslovenske zvaničnike povezane sa Stepinčevom osudom - nisu navedena imena, pretpostavlja se da je usmereno protiv Tita.
- 15. 10. - Hermann Göring preduhitrio pogubljenje, otrovavši se.
- 15. 10. - Posljednji sastanak Mirovne konferencije u Parizu, koji FNRJ bojkotuje.
- 15. 10. - Osnovano Narodno pozorište "Toša Jovanović" u Zrenjaninu.
- 16. 10. - Obešena desetorica (od dvanaest) osuđenih na smrt u Nürnberškom procesu.
- 20. 10. - Izbori za državne skupštine u sovjetskoj nemačkoj zoni, najviše mandata dobija Socijalistička partija jedinstva.
- 20. 10. - Ukinuta Rajnska pokrajina Pruske (dogodine i Pruska).
- 22. 10. - Incident u Krfskom kanalu (2. deo): britanski brodovi Saumarez i Volage naleteli na mine, poginula 44 mornara (za polaganje mina osumnjičeni Jugosloveni).
- 24. 10. - Prva fotografija Zemlje iz svemira je snimljena sa rakete V-2 No. 13 lansirane iz White Sands.
- 29. 10. - Lucky Luciano, koji je prošlog februara proteran iz SAD u Italiju, tajno stiže na Kubu.
Novembar/Studeni[uredi - уреди | uredi kôd]
- 1. 11. - Karol Vojtila postao je kaplan.
- 5. 11. - Izbori za Kongres SAD: Republikanci preuzimaju većinu u oba doma, samo na dve godine, zbog nepopularnosti predsednika Trumana. Među novim predstavnicima su Richard Nixon i John F. Kennedy, među novim senatorima je Joseph McCarthy.
- 6. 11. - Apel masovnim organizacijama u Jugoslaviji za prikupljanje pomoći Albaniji, koju su krajem oktobra pogodile velike poplave.
- 7. 11. - Nakon 190 dana završena prva savezna radna akcija omladine na gradnji željezničke pruge Brčko-Banovići, duge 190 km. U akciji učestvovalo oko 70.000 osoba iz cijele zemlje i 2.000 iz inostranstva.
- 9. 11. - Sarajevska opera započela svoju umjetničku djelatnost svečanom premijerom "Prodana nevjesta" Bedricha Smetane.
- 10. 11. - Izbori za Ustavotvorni sabor NR Hrvatske.
- 12. 11. - U Indoneziji primirje između nacionalista i holandske armije.
- 12-13. 11. - Incident u Krfskom kanalu (3. deo): Britanci čiste mine u albanskim teritorijalnim vodama.
- 14. 11. - Patrijarh srpski Gavrilo se vratio u zemlju.
- 17. 11. - Franko-tajski sporazum: Tajland je vratio Francuzima teritorije date nakon rata 1940-41, u zamenu za deblokadu prijema u UN.
- 17 - 19. 11. - U Beogradu održan Prvi kongres Saveza književnika Jugoslavije - u znaku socrealizma, ali uz uzimanje u obzir domaće tradicije (uvodni referat Radovan Zogović). Za predsednika Saveza izabran Ivo Andrić, potpredsednici Oton Župančič, Miroslav Krleža, Isidora Sekulić, Radovan Zogović, Isak Samokovlija i Blažo Koneski, sekretar Čedomir Minderović[6].
- 19. 11. - Izbori u Rumuniji - zvanično, Nacionalni demokratski front (komunisti i ostali) uzima 348 od 414 mesta.
- 23. 11.. - Prvi indokineski rat počinje francuskim bombardovanjem vijetnamske luke Hai Phong.
- 19. 11.. - Afganistan, Island i Švedska pristupaju Ujedinjenim Narodima.
- 23. 11. - Francuzi bombarduju Haiphong, nakon što su dali ultimatum Viet Minhu za povlačenje.
- 29. 11. - Krenuo drumski saobraćaj na obnovljenom Pančevačkom mostu u Beogradu (prvi voz prošao 7. 11.).
Decembar/Prosinac[uredi - уреди | uredi kôd]
- 3. 12. - Mijo Kerošević, kasnije proglašen za narodnog heroja, poginuo kod Bijeljine u poteri za četničkim odmetnicima.
- 4. 12. - Usvojen novi bugarski ustav.
- 5. 12. - U FNRJ donesen Zakon o nacionalizaciji privatnih privrednih preduzeća, i to saveznog i republičkog značaja (mnoga su već pod sekvestrom), celokupno bankarstvo, spoljna trgovina i unutrašnja trgovina na veliko, kao i sva preduzeća saobraćaja i sredstava za vezu.
- 8. 12. - Sveslovenski kongres u Beogradu.
- 10. 12. - Rezolucija 12 Saveta bezbednosti UN, u vezi Grčkog pitanja: predstavnici Grčke i Jugoslavije će biti pozvani da učestvuju u diskusiji, bez prava glasanja; Albanija i Bugarska su pozvane da daju izjave.
- 11. 12. - Generalna skupština Ujedinjenih nacija osnovala UNICEF, Međunarodni fond Ujedinjenih nacija za pomoć deci u zemljama razorenim ratom.
- 12. 12. - Rezolucijom Generalne skupštine, UN prekidaju odnose sa Frankovom Španijom.
- 15. 12. - Iranske snage ušle u Mahabad, čime je pala samoproglašena kurdska republika; takođe povraćen i iranski Azerbejdžan.
- 17. 12. - Prvi indokineski rat počinje: sukob francuskih i Viet Minhovih snaga u Hanoju, Francuzi će staviti grad pod svoju punu kontrolu za dva meseca. SAD podržavaju Francuze protiv komunista u Viet Minhu.
- 19. 12. - Grčki građanski rat: Rezolucija 15 SB UN: ustanovljena Istražna komisija koja će ispitivati povrede grčke granice prema Albaniji, Jugoslaviji i Bugarskoj (Grčka optužuje Jugoslaviju za "agresiju" i pomaganje "revolucionarnih bandi").
- 20. 12. - Počinje Havanska konferencija američkih mafijaških bosova. Lucky Luciano je potvrdio svoje prvenstvo, izneo plan trgovine drogom u SAD, odlučivano je o likvidaciji Bugsyja Siegela
- 25. 12. - U Moskvi proradio nuklearni reaktor F-1, prvi u Evropi koji je postigao samoodrživu lančanu reakciju.
- 26. 12. - Otvoren Flamingo Las Vegas prvi luksuzni kazino i hotel u tom gradu - Bugsy Siegel ga je gradio mafijaškim pozajmicama po četvorostruko većoj ceni od predviđene (ubijen je sledećeg juna).
- 31. 12. -
Federalna Država Crna Gora donošenjem ustava postaje Narodna Republika Crna Gora.
- 31. 12. - Predsednik SAD Hari Truman formalno proglasio kraj Drugog svetskog rata (Proclamation 2714).
Datum nepoznat[uredi - уреди | uredi kôd]
- Kineski građanski rat eskalira.
- Osnovano elektrotehničko odeljenje na Univerzitetu u Beogradu.
- Osnovan Sarajevski balet.
- Članice Arapske lige potpisuju Kulturni sporazum.
- Okončana američka okupacija Islanda.
- Jugoslavija ekipni prvak Balkana u šahu.
- Milovan Zoričić iz Zagreba jedan od sudija Međunarodnog suda pravde.
1946. u temama[uredi - уреди | uredi kôd]
- Rukovodstvo FNRJ:
- Predsednik Prezidijuma Narodne Skupštine: Ivan Ribar
- Predsednik Vlade: Josip Broz Tito (takođe i Generalni sekretar KPJ)
- Predsednik Narodne skupštine: Vladimir Simić
- Domaći film: "U planinama Jugoslavije" (sovjetska koprodukcija) (→ Kategorija:Filmovi 1946.).
Rođenja[uredi - уреди | uredi kôd]
Januar/Siječanj[uredi - уреди | uredi kôd]
- 5. 1. - Diane Keaton, glumica
- 6. 1. - Syd Barrett, rok-muzičar iz Pink Floyd-a († 2006)
- 13. 1. - Sonja Jauković, glumica
- 15. 1. - Dragomir Zupanc, TV reditelj
- 16. 1. - Kabir Bedi, glumac
- 19. 1. - Dolly Parton, country-muzičarka
- 20. 1. - David Lynch, filmski režiser
- 22. 1. - Malcolm McLaren, muzičar († 2010)
- 23. 1. - Zvonko Bušić, radikalni emigrant († 2013)
- 24. 1. - Goran Milić, novinar
- 24. 1. - Michael Ontkean, glumac
- 27. 1. - Andrija Hebrang, hrvatski političar i liječnik
- 30. 1. - Dick Cheney, potpredsednik SAD
Februar/Veljača[uredi - уреди | uredi kôd]
- 3. 2. - Žarko Potočnjak, hrvatski glumac († 2021)
- 4. 2. - Usnija Redžepova, narodna pevačica († 2015)
- 5. 2. - Charlotte Rampling, britanska glumica
- 10. 2. - Velimir Kljaić, hrvatski rukometni trener († 2010)
- 21. 2. - Alan Rickman, britanski glumac († 2016)
- 24. 2. - Slobodan Petrović - Petar Slaj, baletski koreograf († 2013)
- 24. 2. - Ratomir Dujković, golman i fudbalski trener
- 28. 2. - Robin Cook, britanski političar († 2005)
Mart/Ožujak[uredi - уреди | uredi kôd]
- 1. 3. - Ljubiša Veličković, gen-puk., komandant RV i PVO VJ († 1999)
- 3. 3. - Ejup Ganić, bh. političar
- 6. 3. - David Gilmour, rok-muzičar iz Pink Floyd
- 8. 3. - Jasna Diklić, bosanskohercegovačka pozorišna i filmska glumica
- 11. 3. - Jurij Bajec, ekonomista
- 12. 3. - Liza Minnelli, američka glumica i pjevačica
- 19. 3. - Bigas Luna, režiser († 2013)
- 21. 3. ('44 ili '46) - Timothy Dalton, glumac
- 31. 3. - Hašim Kučuk Hoki, pevač narodne muzike († 2002)
- 31. 3. - Leposava Lokica Stefanović, arhitekta, balerina, baletski pedagog
April/Travanj[uredi - уреди | uredi kôd]
- 3. 4. - Branislav Milićević, Branko Kockica
- 6. 4. - Ivan Bekjarev, srpski glumac († 2020)
- 7. 4. - Dimitrij Rupel, slovenački političar
- 10. 4. - Vladimir Janković (Vlada Džet), rok-muzičar, novinar Beograda 202
- 10. 4. - Nebojša Pavković, general, načelnik generalštaba Vojske Jugoslavije
- 13. 4. - Josif Tatić, glumac († 2013)
- 25. 4. - Vladimir Žirinovski, ruski političar († 2022)
- 25. 4. - Strobe Talbott, američki novinar i diplomata
- 30. 4. - Carl XVI Gustaf, kralj Švedske
Maj/Svibanj[uredi - уреди | uredi kôd]
- 2. 5. - David Suchet, britanski glumac
- 8. 5. - Borislav Stjepanović, bosanskohercegovački glumac i režiser
- 9. 5. - Candice Bergen, glumica
- 10. 5. - Marko Nicović, advokat, funkcioner SUP
- 10. 5. - Dušan Petričić, grafičar, ilustrator
- 11. 5. - Zoran Simjanović, srpski kompozitor († 2021)
- 19. 5. - Michele Placido, glumac
- 20. 5. - Cher, pevačica, glumica
- 21. 5. - Boba Stefanović, pevač, kompozitor († 2015)
- 22. 5. - Hrvoje Horvat, hrvatski rukometaš
- 22. 5. - Petar Božović, glumac
- 22. 5. - George Best, sjevernoirski fudbaler († 2005)
- 24. 5. - Tansu Çiller, premijerka Turske
- 25. 5. - Miroslav Tuđman, znanstvenik i političar († 2021)
- 26. 5. - Miroslav Maksimović, književnik, urednik BIGZ-a
- 27. 5. - Predrag Vranešević, član "Laboratorije zvuka" († 2022)
- 30. 5. - Dragan Džajić, srpski fudbaler
Jun/Juni/Lipanj[uredi - уреди | uredi kôd]
- 5. 6. - Branko Baletić, filmski reditelj i scenarista
- 6. 6. - Živko Kolega, hrvatski političar
- 10. 6. - Antun Tudić, hrvatski glumac
- 14. 6. - Donald Trump, biznismen, predsednik SAD
- 15. 6. - Demis Rusos, pevač († 2015)
- 18. 6. - Fabio Capello, fudbaler, trener
- 20. 6. - Xanana Gusmão, prvi predsednik Istočnog Timora
- 23. 6. - Gojko Šantić, glumac
- 24. 6. - Velimir Milošević, pjesnik za djecu
- 27. 6. - Miroljub Lešo, glumac († 2019)
- 28. 6. - Slobodan Inić, sociolog († 2000)
Jul/Juli/Srpanj[uredi - уреди | uredi kôd]
- 1. 7. - Slobodan Santrač, fudbaler, trener († 2016)
- 6. 7. - George W. Bush, predsjednik SAD
- 6. 7. - Peter Singer, australski filozof bioetičar
- 6. 7. - Sylvester Stallone, američki glumac
- 9. 7. - Radomir Putnik (pisac)
- 15. 7. - Predrag Vitas, novinar TV Beograd († 1998)
- 19. 7. - Ilie Năstase, teniser
- 22. 7. - Mireille Mathieu, pevačica
- 22. 7. - Danny Glover, glumac
- 25. 7. - Ljupka Dimitrovska, pevačica († 2016)
- 27. 7. - Rade Šerbedžija, filmski, televizijski i pozorišni glumac, pjesnik i muzičar
Avgust/August/Kolovoz[uredi - уреди | uredi kôd]
- 3. 8. - Jack Straw, britanski političar
- 4. 8. - Vladimir Bebić, hrvatski političar († 2009)
- 8. 8. - Dragutin Šurbek, stonoteniser († 2018)
- 10. 8. - Daša Drndić, književnica († 2018)
- 10. 8. - Rifet Bahtijaragić, bosanskohercegovački književnik
- 11. 8. - Milan Gutović - Lane, glumac († 2021)
- 11. 8. - Radomir Marković, načelnik SDB Srbije
- 15. 8. - Tony Robinson, glumac, TV voditelj
- 16. 8. - Pavao Pavličić, hrvatski književnik i romanopisac
- 16. 8. - Kaqusha Jashari, kosovska političarka
- 19. 8. - Bill Clinton, američki predsjednik
- 20. 8. - Connie Chung, novinarka
- 23. 8. - Keith Moon, bubnjar The Who († 1978)
- 24. 8. - Goran Marković, pozorišni i filmski reditelj
- 25. 8. - Branko Cvejić, glumac, upravnik JDP
- 26. 8. - Mark Snow, kompozitor
- 29. 8. - Bob Beamon, atletičar
- 30. 8 - Peggy Lipton, glumica († 2019)
Septembar/Rujan[uredi - уреди | uredi kôd]
- 5. 9. - Freddie Mercury, britanski pjevač (Queen), († 1991)
- 8. 9. - Beriz Belkić, bh. političar
- 15. 9. - Tommy Lee Jones, glumac
- 15. 9. - Oliver Stone, filmski režiser, producent
- 23. 9. - Davorin Popović, muzičar († 2001)
- 29. 9. - Nataša Kandić, aktivistkinja za ljudska prava
Oktobar/Listopad[uredi - уреди | uredi kôd]
- 4. 10.- Suzan Sarandon, američka filmska glumica.
- 8. 10. - Hanan Ashrawi, palestinska političarka
- 19. 10. - Philip Pullman, književnik
- 20. 10. - Elfride Jelinek, dobitnica Nobelove nagrade za književnost.
- 20. 10. - Marko Nikolić, srpski glumac († 2019)
- 26. 10. - Holly Woodlawn, američka glumica
- 26. 10. - Tanja Kragujević, književnica
- 27. 10. - Ivan Reitman, filmski režiser, producent († 2022)
Novembar/Studeni[uredi - уреди | uredi kôd]
- 4. 11. - Robert Mapplethorpe, fotograf († 1989)
- 6. 11. - Sally Field, glumica, režiser
- 8. 11. - Guus Hiddink, fudbaler, trener
- 8. 11. - Stanislav Karasi, fudbaler
- 11. 11. - Dimitrije Boarov, ekonomski novinar
- 16. 11. - Terrence McKenna, američki pisac i filozof
- 16. 11. - Slobodan Šijan, filmski i TV reditelj, scenarista itd.
- 20. 11. - Patrijarh ruski Kiril
- 24. 11. - Ted Bundy, serijski ubica († 1989)
- 27. 11. - Jakša Fiamengo, pjesnik i tekstopisac († 2018)
- 29. 11. - Vuk Drašković, književnik, novinar, predsednik SPO
- 30. 11. - Marina Abramović, slikarka, multimedijalna i konceptualna umetnica
Decembar/Studeni[uredi - уреди | uredi kôd]
- 1. 12. - Kemal Kurspahić, novinar († 2021)
- 1. 12. - Mladen Naletilić Tuta, komandant u HVO, osuđenik za ratne zločine († 2021)
- 2. 12. - Gianni Versace, italijanski modni kreator († 1997)
- 5. 12. - José Carreras, tenor
- 8. 12. - Jacques Bourboulon, fotograf
- 9. 12. - Sonia Gandhi, indijska političarka
- 10. 12. - Fadil Redžić, bosanskohercegovački muzičar
- 12. 12. - Emerson Fittipaldi, auto-trkač
- 13. 12. - Jovica Aćin, književnik i prevodilac
- 14. 12. - Patty Duke, glumica († 2016)
- 15. 12. - Miroslav Josić Višnjić, srpski književnik († 2015)
- 17. 12. - Aljoša Vučković, glumac
- 17. 12. - Ljiljana Lašić, glumica
- 18. 12. - Steven Spielberg, američki redatelj
- 23. 12. - John Sullivan, scenarista "Mućki" († 2011)
- 29. 12. - Slobodan "Boda" Kovačević, bosanskohercegovački gitarista
- 30. 12. - Berti Vogts, fudbaler, trener
- 31. 12. - Diane von Fürstenberg, modni kreator
Kroz godinu[uredi - уреди | uredi kôd]
- Mirko Pejanović, bh. političar
Smrti[uredi - уреди | uredi kôd]
Januar/Siječanj – Mart/Ožujak[uredi - уреди | uredi kôd]
- 6. 1. - Dion Fortune, velška okultistkinja (* 1890)
- 13. 1. - Radoje Dakić, narodni heroj (* 1911)
- 19. 1. (zvanično) - Nikola Kalabić, četnički komandant (* 1906)
- 20. 1. - Radivoje Kerović, četnički vojvoda (* 1913)
- 29. 1. - Harry Hopkins, savetnik predsednika FD Roosevelta (* 1890)
- 31. 1. - Ivo Protulipac, katolički aktivist, doktor i odvjetnik (* 1899)
- 4. 2. - Milan Nedić, general, predsednik kvislinške srpske vlade (* 1878)
- 23. 2. - Tomoyuki Yamashita, japanski general, osuđen za ratne zločine (* 1885)
- 14. 3. - Werner von Blomberg, predratni glavnokomandujući nemačke vojske (* 1878)
- 24. 3. - Aleksandar Aljehin, ruski šahista i svetski šampion u šahu (* 1892
April/Travanj – Jun/Lipanj[uredi - уреди | uredi kôd]
- 21. 4. - John Maynard Keynes, britanski ekonomista (* 1883)
- 1. 5. - Davorjanka Paunović Zdenka, nevenčana supruga Josipa Broza Tita (* 1921)
- 1. 5. - Grga Budislav Angjelinović, političar, publicist (* 1886)
- 16. 5. - Bruno Tesch, pronalazač i proizvođač otrova Zyklon-B (* 1890)
- 1. 6. - Ion Antonescu, ratni vođa Rumunije (* 1882)
- 9. 6. - Ananda Mahidol, kralj Sijama (* 1925)
- 10. 6. - Jack Johnson (bokser), bivši svetski prvak (* 1878)
- 14. 6. - John Logie Baird, pionir televizije (* 1888)
- 16. 6. - Miloje Milojević, kompozitor, muzikolog, pedagog (* 1884)
- 20. 6. - Wanrong, poslednja kineska carica (* 1906)
Jul/Srpanj – Septembar/Rujan[uredi - уреди | uredi kôd]
- 4. 7. - Čuvarke konc-logora Stutthof:
- Jenny-Wanda Barkmann (* ca. 1922)
- Elisabeth Becker (* 1923)
- Wanda Klaff (* 1922)
- Ewa Paradies (* 1920)
- Gerda Steinhoff (* 1922)
- 8. 7. - Aleksandar Vasiljevič Aleksandrov, kompozitor, osnivač ansambla (* 1883)
- 13. 7. - Alfred Stieglitz, fotograf (* 1864)
- 17. 7. - Osuđeni na Beogradskom procesu:
- Dragoljub Mihailović, komandant JVuO (* )
- Dragomir Jovanović, šef beogradske policije (* 1902)
- Velibor Jonić, Nedićev ministar prosvete (* 1892)
- Tanasije Dinić, Nedićev ministar unutr. poslova (* 1891)
- Kosta Mušicki, komandant Srpskog dobrovoljačkog korpusa (* 1897)
- 20. 7. - Edmund Glaise-Horstenau, njemački vojni izaslanik u NDH (* 1882)
- 27. 7. - Gertrude Stein, američka lezbejska spisateljica (* 1874)
- 29. 7. - Milovan Kovačević, arhitekt (* 1905)
- 2. 8. - Andrej Vlasov, sovjetski general u nemačkoj službi (* 1901)
- 6. 8. - Veselin Čajkanović, srpski klasični filolog, istoričar religije, akademik (* 1881)
- 9. 8. - Léon Gaumont, pionir filma (* 1864)
- 13. 8. - H. G. Wells, književnik (* 1866)
- 4. 9. - Leon Rupnik, slovenski kvisling (* 1880)
Oktobar/Listopad – Decembar/Prosinac[uredi - уреди | uredi kôd]
- 11. 10. - Ivan Hitrec, hrvatski nogometaš (* 1911.)
- 12. 10. - Joseph Stilwell, američki general (* 1883)
- 15. 10. - Hermann Göring, njemački rajhsmaršal (* 1893)
- 16. 10. - osuđeni u Nirnbergu:
- Hans Frank, nacistički guverner Poljske (* 1900)
- Wilhelm Frick, ministar unutr. poslova (* 1877)
- Alfred Jodl, šef Visoke komande (* 1890)
- Ernst Kaltenbrunner, general policije (* 1903)
- Wilhelm Keitel, generalfeldmaršal (* 1882)
- Joachim von Ribbentrop, ministar ino. poslova (* 1893)
- Alfred Rosenberg, nacistički ideolog (* 1893)
- Fritz Sauckel, opunomoćenik za radnu snagu (* 1892)
- Arthur Seyss-Inquart, nacistički lider u Austriji (* 1892)
- Julius Streicher, izdavač propagande (* 1885)
- 14. 11. - Manuel de Falla, kompozitor (* 1876)
- 3. 12. - Mijo Kerošević, narodni heroj (* 1920)
Kroz godinu[uredi - уреди | uredi kôd]
- Miroslav Filipović - "fra Sotona", komandant Jasenovca (* 1915)
Nobelove nagrade[uredi - уреди | uredi kôd]
- Fizika: Percy W. Bridgman (izum aparature za proizvodnju ekstremno visokog pritiska i za otkrića na polju fizike visokog pritiska)
- Kemija: James B. Sumner (otkriće da se enzimi mogu kristalizovati), John Howard Northrop i Wendell Meredith Stanley (preparacija enzima i virusnih proteina u čistom obliku)
- Fiziologija i medicina: Hermann Joseph Muller (otkriće proizvodnje mutacija putem iradijacije rendgenskim zracima)
- Književnost: Hermann Hesse (nadahnuto pisanje koje, rastući u smelosti i pronicljivosti, oličava klasične humanitarne ideale i visoke kvalitete stila)
- Mir: Emily Greene Balch (zalaganje protiv rata i za razoružanje) i John Raleigh Mott (međunarodna verska bratstva i misionarstvo u korist mira)
Reference[uredi - уреди | uredi kôd]
- ↑ T. Jakovina, Američki komunistički saveznik, p. 203
- ↑ Jakovina, p. 207
- ↑ 3,0 3,1 Milan Bajec, Ivan Dolničar, 1981, str. 99
- ↑ Return to Diversity, A Political History of East Central Europe Since World War II - Joseph Rothschild & Nancy M. Wingfield, p. 116
- ↑ Milan Bajec, Ivan Dolničar, 1981. 114
- ↑ Milan Bajec, Ivan Dolničar, 1981, str. 96
Literatura[uredi - уреди | uredi kôd]
- Milan Bajec, Ivan Dolničar (1981). Jugoslavija 1941-1981, Beograd: Eksport pres.