1923

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

< | 19. vijek | 20. vijek | 21. vijek | >
< | 1890-e | 1900-e | 1910-e | 1920-e | 1930-e | 1940-e | 1950-e | >
<< | < | 1919. | 1920. | 1921. | 1922. | 1923. | 1924. | 1925. | 1926. | 1927. | > | >>

1923. po kalendarima
Gregorijanski 1923. (MCMXXIII)
Ab urbe condita 2676.
Islamski 1341–1342.
Iranski 1301–1302.
Hebrejski 5683–5684.
Bizantski 7431–7432.
Koptski 1639–1640.
Hindu kalendari
Vikram Samvat 1978–1979.
Shaka Samvat 1845–1846.
Kali Yuga 5024–5025.
Kineski
Kontinualno 4559–4560.
60 godina Yin Voda Svinja
(od kineske Ng.)
Holocenski kalendar 11923.
p  r  u
Podrobnije: Kalendarska era

Godina 1923 (MCMXXIII) bila je redovna godina koja počinje u ponedjeljak.

1923:
123456789101112
RođenjaSmrti

Događaji[uredi | uredi kod]

Januar/Siječanj[uredi | uredi kod]

Litvanija 1923-40
  • 1. 1. - Jugoslavenski dinar je jedino sredstvo plaćanja, nakon što su zamenjene krunsko-dinarske novčanice.
  • 1. 1. - U Britaniji stupio na snagu novi železnički zakon, kojim je preko 100 kompanija konsolidovano u Veliku četvorku.
  • 2 - 4. 1. - "Srdačni raskid" na Pariskoj konferenciji između Francuske i Velike Britanije, koja se protivi predstojećoj okupaciji Rura.
  • 1 - 7. 1. - Masakr u Rosewoodu: rasističko nasilje na Floridi ostavlja osam mrtvih i uništeno naselje Rosewood.
  • 5. 1. - Čehoslovački ministar finansija Alois Rašín je smrtno ranjen od strane jednog anarho-komuniste, umire tek u februaru.
  • 10 - 11. 1. - Upadi mađarske vojske na rumunsku teritoriju, zemlje Male antante protestuju 13. 1..
  • 10 - 15. 1. - Klajpedska pobuna u Memelskoj oblasti, pod francuskom upravom po mandatu Društva naroda, u korist saveza sa Litvanijom.
  • 11. 1. - Nakon što je Komisija za reparacije većinom glasova presudila da Nemačka nije izručila određenu količinu uglja, Francuzi i Belgijanci započinju Okupaciju Rura (do 1925), Britanci protestuju.
  • 12. 1. - U Italiji počinje s radom Veliko veće fašizma, partijsko (od 1928. državno) telo s velikim uticajem.
  • 12. 1. - Vlada KSHS odredila 16 miliona dinara za pomoć gladnim pasivnim krajevima, pre svega Dalmaciji, Crnoj Gori i Hercegovini.
  • 13. 1. - Nemački kancelar Wilhelm Cuno proglašava "pasivni otpor" okupaciji Rura, čiji troškovi doprinose hiperinflaciji.
  • 13. 1. - Borbe za Krumu u "neutralnoj zoni" između trupa albanske vlade i pobunjenika Bajrama Curija.
  • 14. 1. - U Beogradu osnovana Nezavisna radnička partija Jugoslavije, paravan za zabranjenu KPJ. "Politika" javlja da je tog i sledećeg dana policija zabranila održavanje skupštine i da je sutradan uhapšeno 12 komunista, među kojima Triša Kaclerović, Moša Pijade, Đ. Đaković.
  • januar - Ruska opoziciona socijalistička grupa "Radnička istina" objavila program u berlinskim menjševičkim novinama, tvrde da je RKP(b) postala partija organizatora i direktora.
  • 16/17. 1. - Kasno uveče, VMRO-ove komite ubile 30 srpskih kolonista u Kadrifakovu (ili Kadrifalk, opština Sveti Nikole, "Politika" javlja da je ubijeno 15 kolonista)[1]. Ucena za Todora Aleksandrova je povećana sa 100 na 250 hiljada dinara.
  • 17. 1. - Pripadnici hrvatske omladine HANAO teško ranili lidera ORJUNA-e u Osijeku.[2]
  • 24. 1. - Okupacija Rajnlanda: američki vojnici se povukli.
  • 26. 1. - Sun Jat-sen i sovjetski ambasador Adolf Jofe sklopili sporazum o pomoći Kuomintangu, uz pretpostavku da će ovi sarađivati sa komunistima.
  • 27 - 29. 1. - U Minhenu se održava prvi nacistički kongres - 12 mitinga istovremeno, marširaju hiljade jurišnika.
  • 28. 1. - Zbog komitske aktivnosti, trupe treće armije su "posele teritoriju leve obale Vardara", odlučeno je i da se pojačaju žandarmerijske jedinice, a tu su i seljačke potere.[3]
  • 30. 1. - Potpisana Konvencija o razmeni grčkog i turskog stanovništva, definisanog po verskom a ne etničkom principu.
  • 30. 1. - Fizički i oružani sukob frankovaca i nacionalističkih omladinaca u jednoj kafani na periferiji Zagreba.[4]
  • 31. 1. - Francuska naredila blokadu uglja za Nemačku, zbog železničkog štrajka u Ruru.

Februar/Veljača[uredi | uredi kod]

  • 1. 2. - Rifski rat: proglašena Rifska Republika, nastala pobunom u Španskom Maroku pre dve godine na čelu sa Abd el-Krimom (likvidirana 1926).
  • 2. 2. - Neredi jugoslovenskih nacionalista u Celju povodom nemačkog lovačkog bala.
  • 4. 2. - Jak zemljotres na Kamčatki izaziva cunami od šest metara na Havajima.
  • 4. 2. - Lozanska konferencija prekinuta, nastavlja se u aprilu.
  • 4. 2. - Bačena bomba na bugarskog premijera Stambolijskog u sofijskom pozorištu.
  • 6. 2. - Zemljotres oko izvora Vrbasa; zemljotresa ovih dana ima i u Baranji, na Rudniku i slabiji kod Bezdana.[5]
  • 8. 2. - Eksplozija u rudniku kod mesta Dawson, New Mexico, 123 mrtvih.
  • 9. 2. - Osnovana sovjetska avio-kompanija Aeroflot (ili 17. marta).
  • 11. 2. - Italijanski parlament ratifikovao Santamargaretsku konvenciju sa KSHS iz prošlog oktobra: evakuacija Sušaka, treće zone oko Zadra... Senat primio 16. 2..
  • 16. 2. - Otvorena grobna komora Tutankamonovog groba.
  • 16. 2. - Umetnički bal "Hiljadu i druga noć" u Beogradu.
  • 17. 2. - U Parizu prikazan film La Roue Abela Ganca, sa revolucionarnom tehnikom osvetljenja i montaže.
  • 20. 2. - Jugoslovenska i albanska vojska zaposedaju poslednji deo neutralne zone u sektoru Đeravica - Korab, gde su se krili "odmetnici Bajram Cur, Isni [Cur], Hasan Prištinac i dr."; sela Junik i Batuša, "odmetnička legla" ostaju na teritoriji KSHS (gorski srez pripada KSHS, a ljumski Albaniji).[6]
  • 20. 2. - Umro Damdin Sükhbaatar, "otac mongolske revolucije", po njemu će mongolska prestonica Urga biti preimenovana u Ulan Bator.
  • 21 - 24. 2. - Austrijski kancelar Seipel i ministar ino. poslova Grünberger u poseti Beogradu: potpisan protokol sa četiri konvencije, najavljeni pregovori za trgovinski ugovor.
  • 25. 2. - U kontekstu Okupacije Rura okončana Slobodna Država Grlić (Freistaat Flaschenhals), kvazi-država izolovana od ostatka Nemačke.

Mart/Ožujak[uredi | uredi kod]

  • 1. 3. - Grčka je poslednja zemlja u Evropi koja prihvata gregorijanski kalendar.
  • 28. 2. - 3. 3. - Bugarske komite, tj. VMRO, pokušale napad na selo Doljane kod Štipa, došlo je do sukoba sa vojskom, komite se povlače sa stanovništvom sela; okršaj kod Tonotaraca. U isto vreme se u Nišu održava KSHS-bugarska konferencija.[7]
Granica Sušak - Rijeka (1925)
  • 3. 3. - Talijanska vojska se povlači sa Sušaka, svečani doček jugoslavenske vojske[8].
  • 3. 3. - Evakuacija Treće zone: Pakoštani i Biograd na Moru; 4-tog Pašman i Sale na Dugom otoku.
  • 3. 3. - Garvanski masakr, u radoviškoj opštini: vlasti ubile 29 osoba u selu Garvan, na koje je dejstvovano i topovima.[1]. (→ mk:Гарвански масакр) U novinskom izveštaju se kaže da su poginuli komitski jataci u bekstvu,[9] a sutradan da su seljani bili primorani da prate komite.
  • 3. 3. - Prvi broj magazina Time.
  • 6. 3. - Potpisan Halibutov ugovor između SAD i Kanade o ribarskim pravima na severnom Pacifiku - Kanada je prvi put sklopila ugovor bez učešća britanskog predstavnika.
Lenjin je onesposobljen

April/Travanj[uredi | uredi kod]

Maj/Svibanj[uredi | uredi kod]

  • 2. 5. - Nova Pašićeva vlada je položila zakletvu, homogena radikalska.
  • 3. 5. - Potpisana je konvencija o slobodnoj zoni u Solunu (deluje od 1925).
  • 6. 5. - Velika grupa bandita zaustavila luksuzni Plavi ekspres u južnom Šantungu u Kini i uzela 300 putnika kao taoce, uključujući 30 belaca - pušteni dva meseca kasnije nakon isplate otkupa[15].
  • 9. 5. - Premijera Brechtovog komada Im Dickicht der Städte u Minhenu - nacisti je ometaju.
  • 9 - 12. 5. - U Beču održana Druga zemaljska konferencija KPJ - zaključeno da rukovodstvo mora raditi u zemlji, za generalnog sekretar izabran Triša Kaclerović.
  • 8. 5. - Francuski vojni sud osudio Gustava Kruppa na 15 godina teškog rada (oslobođen posle 7 meseci).
  • 10. 5. - U Sofiji objavljena naredba o raspuštanju makedonskih organizacija i tekst Niškog sporazuma.[16] Dolazi do hapšenja, zabrana listova i borbi vojske sa komitama, neki prelaze preko granice KSHS.
  • 10. 5. - Beli emigrant Moris Konradi ubio sovjetskog delegata na Lozanskoj konferenciji Vaclava Vorovskog - Konradi oslobođen na suđenju, dolazi do prekida diplomatskih odnosa SSSR i Švajcarske.
  • 12. 5. - U Beogradu otvoren hotel Palas sa umetničkom galerijom u pet salona.
  • maj - Program HRSS (autor dr. Rudolf Horvat): Hrvatska bi trebala biti u konfederaciji, savezu država, sa Srbijom.[17]
  • maj - U okolini Muća u Dalmaciji pojavile se "velike rulje odbeglih vojnika" koji noću napadaju okolna sela.[18]
  • 16. 5. - Rano ujutru, skupština je verifikovala 239 mandata - ostaju četiri osporena i 69 Radićevih.
  • 22. 5. - Oboleli britanski premijer Bonar Law daje ostavku, nasleđuje ga Stanley Baldwin (1923-24, 1924-29 i 1935-37).
  • 24. 5. - Okončan Irski građanski rat: Frank Aiken naredio da se baci oružje, pobeda pristalica Anglo-irskog ugovora.
  • 26 - 27. 5. - Održana prva trka 24 časa Le Mana.
  • 29. 5. - Premijera Nušićevog "Sumnjivog lica" u beogradskom Narodnom pozorištu.
  • 30. 5. - Svepravoslavni kongres u Carigradu usvojio kalendar naučnika Milutina Milankovića.

Jun/Juni/Lipanj[uredi | uredi kod]

  • 4. 6. - Gušenje štrajka rudara u Uncíji, Bolivija, ubijena četiri rudara.

Jul/Juli/Srpanj[uredi | uredi kod]

Amblem Sovjetskog Saveza (verzija 1923-36)

Avgust/August/Kolovoz[uredi | uredi kod]

Septembar/Rujan[uredi | uredi kod]

Veliki zemljotres u Kantōu 1923.: razaranje u Yokohami

Oktobar/Listopad[uredi | uredi kod]

  • 1. 10. - Uzdignuti put JohorSingapore otvoren za javnu upotrebu.
  • 1. 10. - 8. 11. - Imperijalna konferencija u Londonu: dogovoreno da će dominioni moći potpisivati sopstvene ugovore sa stranim zemljama.
  • 1. 10. - Južna Rodezija postaje britanska kolonija, umesto administracije Britanske južnoafričke kompanije (s prekidima do 1980, zatim nezavisni Zimbabve).
  • 8. 10. - Trocki šalje pismo Centralnom komitetu i Centralnoj kontrolnoj komisiji, za ekonomske probleme krivi nedostatak unutarpartijske demokratije.
  • 10. 10. - General Cao Kun, komandant klike Zhili, novi je predsednik Republike Kine, nakon otvorenog podmićivanja članova parlamenta (do 1924).
  • 13. 10. - Ankara proglašena prestonicom Turske.
  • 15. 10. - Deklaracija 46-orice istaknutih komunista Politbirou povodom ekonomske situacije u SSSR - nastanak Leve opozicije.
  • 16. 10. - Osnivačka skupština Društva za saobraćaj putnika i turista Kraljevine SHS - preteča "Putnika".
  • 16. 10. - Braća Walt i Roy O. Disney osnovali The Walt Disney Company.
Kemal Atatürk, predsednik Turske 1923-38.

Novembar/Studeni[uredi | uredi kod]

Decembar/Prosinac[uredi | uredi kod]

Kroz godinu[uredi | uredi kod]

  • Ekonomski oporavau u Kraljevini SHS: stabilizacija dinara i inflacije, uravnotežen budžet.
  • Plesni maratoni postaju popularni u SAD.

Katastrofe[uredi | uredi kod]

Rođenja[uredi | uredi kod]

Januar/Siječanj – Februar/Veljača[uredi | uredi kod]

Mart/Ožujak – April/Travanj[uredi | uredi kod]

Maj/Svibanj – Jun/Lipanj[uredi | uredi kod]

Jul/Srpanj – Avgust/Kolovoz[uredi | uredi kod]

Septembar/Rujan – Oktobar/Listopad[uredi | uredi kod]

Novembar/Studeni – Decembar/Prosinac[uredi | uredi kod]

Kroz godinu[uredi | uredi kod]

Smrti[uredi | uredi kod]

Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1923.

Januar/Siječanj – Mart/Ožujak[uredi | uredi kod]

April/Travanj – Jun/Lipanj[uredi | uredi kod]

Jul/Srpanj – Septembar/Rujan[uredi | uredi kod]

Oktobar/Listopad – Decembar/Prosinac[uredi | uredi kod]

Kroz godinu[uredi | uredi kod]

Nobelova nagrada za 1923. godinu[uredi | uredi kod]

Reference[uredi | uredi kod]

  1. 1,0 1,1 "The National Question in Yugoslavia. Origins, History, Politics" by Ivo Banac, Cornell University Press, 1984 p. 323
  2. "Politika", 19. jan. 1923, str. 3
  3. "Politika", 30. jan. 1923, str. 3
  4. "Politika", 1. feb. 1923, str. 5
  5. "Politika", 8. feb. 1923
  6. "Politika", 20. feb. 1923
  7. "Politika", 3. mart 1923, str. 2
  8. Nepostojeći grad Sušak. fluminensia.org
  9. "Politika", 4. mart 1923
  10. "Politika", 2. apr. 1923
  11. "Politika", 3. apr. 1923, str. 6
  12. "Politika", 4. apr. 1923
  13. "Politika", 18. apr. 1923, str. 5
  14. "Politika", 28. apr. 1923, str. 5
  15. Phil Billingsley (1988). Bandits in Republican China. Stanford University Press. str. 13–. ISBN 978-0-8047-1406-8. 
  16. "Politika", 12. maj 1923
  17. "Politika", 13. maj 1923
  18. "Politika", 20. maj 1923, str. 4
  19. "Politika", 25. jun 1923., str. 3. digitalna.nb.rs (pristup. 2.11.2015.)
  20. "Politika", 6. sept. 1923, str. 4
  21. "Politika", 27. septembar 1923., str 4. digitalna.nb.rs (pristup. 1.11.2015.)
  22. „TIME (YUGOSLAVIA: Russian Alliance)”. Arhivirano iz originala na datum 2011-02-01. Pristupljeno 2010-06-28. 
  23. "Politika", 25.11.1923. str. 3. digitalna.nb.rs (pristup. 4.12.2015.)