Haiti

Izvor: Wikipedia
Republika Haiti
République d'Haïti
Repiblik Ayiti
Zastava Grb
Geslo"L'Union Fait La Force"  (francuski)

"Jedinstvo čini snagu"
Državna himna: "La Dessalinienne"
Glavni grad
i najveći grad
Port-au-Prince
18°32′0″N72°20′0″W
Službeni jezici francuski, haićanski kreolski
Etničke grupe crnci 95%; mulati & bijelci5%
Demonim Haićani
Vlada
 -  Predsjednik Michel Martelly
 -  Premijer Jean-Max Bellerive
Stvaranje
 -  kao Saint-Domingue 1697 
 -  Nezavisnost od Francuske
1. januar 1804. 
Površina
 -  Ukupno 27.751 km2 (140..)
Stanovništvo
 -  Procjena za 2009  9,035.536 (72..)
BDP (PPP) procjena za 2008
 -  Ukupno 91.562 mrld. $[1]
 -  Per capita $1,318[1]
BDP (nominalni) procjena za 2008
 -  Ukupno 12.952 mrld. $[1] 
 -  Per capita [1] 
Gini (2001) 59,2
Greška: Pogrešan unos
HDI 0,529
Greška: Pogrešan unos  120..
Valuta Gurd (HTG)
Vremenska zona (UTC-5)
Pozivni broj 509
Web domena .ht

Haiti zauzima zapadnu trećinu otoka Hispaniola u Karipskom moru, istočno od Kube. Kao bivša francuska kolonija, Haiti je bio jedna od prvih američkih zemalja, nakon SAD-a, koja je proglasila neovisnost. U Haitiju je trenutačno u tijeku ustanak.

Povijest[uredi - уреди]

Glavni članak: Povijest Haitija

The MINUSTAH in a mission during the 2006 Elections (Photo: Patrick-André Perron

Domorodačko stanovništvo Hispaniole, narod Arawak (ili Taíno), gotovo je istrijebljeno u desetljećima nakon što se Kolumbo iskrcao 1492. godine. Otok je krajem 17. stoljeća naseljen robljem iz Afrike, koje je bilo radna snaga na plantažama šećera.

Španjolska je 1697. godine prepustila zapadnu trećinu Hispaniole (koja se tada zvala Saint-Domingue) Francuskoj. To je postala jedna od najbogatijih francuskih kolonija 18. stoljeća. Robovsko se stanovništvo pobunilo 22. kolovoza 1791., što je izazvalo rat s Francuskom. Haićani su pobijedili vojsku koju je poslao Napoleon i proglasili neovisnost 1. siječnja 1804. godine. Haiti je otad postao najsiromašnija zemlja na zapadnoj polutki, a velik dio njegove povijesti obilježilo je političko nasilje i korumpirani diktatori. Više od tri desetljeća diktature, za kojom je uslijedila vojna hunta, završilo je 1990. godine, kad je Jean-Bertrand Aristide izabran za predsjednika. Veći dio njegova mandata propao je zbog vojnog puča, ali uspio se vratiti na vlast 1994. godine.

Aristide je 2000. ponovo plebiscitarno izabran za predsjednika, ali kao i prvu put biva oboren samo što je ova put uhapšen od strane američkih vojnika i smješten u avion s zabranom povratka na Haiti 17.2.2004.. Na vlast su tada dovedeni dotadašnji glavni sudac Vrhovnog suda Boniface Alexandre kao predsjednik dok je premijer i de facto državni vođa postao američko-haićanski državljanin s prebivalištem u SADu Gerard Latortue. Nakon njega na vlast se vratio 2006. Rene Preval tijekom čije vladavine dolazi do masovnih prosvjeda zbog povećanja cijena hrane, a potom 12.1.2010 i do katastrofalnog potresa. U izbornoj farsi 2011. godine za novog predsjednika je postavljen Michel Martelly koji će preuzeti predsedničku dužnost 11.5.2011. godine.

Politika[uredi - уреди]

Glavni članak: Politika Haitija

Haiti je predsjednička republika s predsjednikom koji se bira na izborima i Državnim saborom. S druge strane, neki tvrde da vlada pritajena diktatura. Ustanak 29. veljače 2004. doveo je do svrgavanja predsjednika Jeana-Bertranda Aristidea, pa se zasad ne zna hoće li se politički ustroj mijenjati.

Ustav je uveden 1987. godine prema modelu ustava SAD-a i Francuske. Nakon što je određen broj godina bio djelomično (pa i posve) ukinut, ponovo je ustoličen 1994. godine.

Pokrajine[uredi - уреди]

Pokrajine

Glavni članak: Pokrajine Haitija

Haiti je podijeljen na devet pokrajina:

Zemljopis[uredi - уреди]

Glavni članak: Zemljopis Haitija

Reljef Haitija uglavnom se sastoji od strmih planina s malim obalnim nizinama i riječnim dolinama. Istočni i središnji dio zemlje je velika visoravan.

Najveći grad je glavni grad, Port-au-Prince, s 2 milijuna stanovnika. Za njim slijedi Cap-Haitien s 0.6 milijuna stanovnika.

Cap-Haitien

Gospodarstvo[uredi - уреди]

Glavni članak: Gospodarstvo Haitija

Oko 80% stanovništva živi u krajnjem siromaštvu. Gotovo 70% Haićana živi od poljoprivrede, što je uglavnom zemljoradnja na niskoj razini, koja zapošljava 2/3 ukupne radne snage. Broj radnih mjesta raste vrlo sporo, a crno tržište je sve jače. Zbog neuspješnih pregovora s međunarodnim sponzorima Haiti je ostao bez potrebne pomoći u novcu i razvoju.

Stanovništvo[uredi - уреди]

Glavni članak: Stanovništvo Haitija

Iako Haiti u prosjeku ima oko 270 ljudi na četvorni kilometar, stanovništvo je najgušće u gradovima, obalnim nizinama i riječnim dolinama. Oko 95% Haićana ima afričko porijeklo. Ostali su uglavnom miješanog bjelačko-afričkog podrijetla. Ima i ponešto ljudi s europskim i bliskoistočnim porijeklom. Oko 2/3 stanovništva živi na selu.

Francuski je jedan od dva službena jezika, ali govori ga samo 10% pučanstva. Svi Haićani govore kreolski, koji je drugi službeni jezik zemlje. Sve više mladih i poslovnih ljudi govori engleski.

Katoličanstvo je državna religija, koju ispovijeda većina stanovništva. Neki su se obratili na protestantizam. Mnogi Haićani održavaju tradiciju vudua, iako se smatraju kršćanima.

Kultura[uredi - уреди]

Glavni članci: Kultura Haitija

Razno[uredi - уреди]

Izvori[uredi - уреди]

Eksterni linkovi[uredi - уреди]