Salvador

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Disambig.svg Za ostala značenja v. Salvador (razvrstavanje).
Republika Salvador
República de El Salvador
Zastava Grb
GesloDios, Unión, Libertad
(španjolski, "Bog, jedinstvo, sloboda")
Državna himna: "Saludemos la Patria orgullosos"
Glavni grad San Salvador
Službeni jezici španjolski
Vođe
 -  Predsjednik Elías Antonio Saca
Uspostava Od Španjolske
15. rujna, 1821.
Površina
 -  Ukupno 21.040 km2 (148.)
 -  Voda (%) 1,5
Stanovništvo
 -  Popis iz 2004  6.470.379 (97.)
 -  Gustoća 308/km2
Valuta salvadorski kolon
Vremenska zona -6
Pozivni broj 503
Web domena .sv

Salvador (španj. El Salvador = spasitelj) je država u Srednjoj Americi. Graniči sa Gvatemalom na zapadu i Hondurasom na sjeveru i istoku. Na jugu izlazi na Tihi ocean.

Povijest[uredi - уреди | uredi izvor]

Prije španjolskog osvajanja, prostor današnjeg Salvadora naseljavali su Indijanci organizirani u dvije veće države i nekoliko manjih. Domoroci su pripadali plemenu Pipil, dijelu nomadskog naroda Nahua, jednom od rijekih srednjoameričkih plemena koja su rano prekinula obredno prinošenje ljudskih žrtava. U drugim detaljima je njihova kultura bila slična susjedima: Astecima i Majama.

Prvi pokušaj Španjolaca pod vodstvom Pedra de Alvarada da osvoje ovo područje završio je 1524. neuspjehom. 1525. se vraćaju i uspijevaju nametnuti svoju vlast koja traje sve do 1821. Alvarado daje području ime Salvador ("spasitelj"). Do 1842. Salvador je dio Ujedinjenih pokrajina Srednje Amerike, a nakon toga stječe potpunu samostalnost.

1980. počinje dvanaestogodišnji građanski rat koji odnosi 75 000 života. Rat završava 1992. kada vlada i ljevičarski pobunjenici potpisuju sporazum o političkim reformama.

Ekonomija[uredi - уреди | uredi izvor]

Zbog unutrašnjih nemira, dugotrajnog građanskog rata, ali i prirodnih nepogoda, ekonomija Salvadora je slaba i polako se oporavlja. Zahvaljujući vanjskoj pomoći i pomoći iseljenika koji su za vrijeme rata napustili državu, stanje se popravlja, izvoz je u porastu, a inflacija u zadnjih nekoliko godina smanjena.

Stanovništvo[uredi - уреди | uredi izvor]

Veliku većinu stanovništva, oko 90%, čine miješani potomci američkih Indijanaca i Španjolaca. Vrlo malo Indijanaca je zadržalo običaje i tradiciju. Tek oko 20 ljudi govori jedinim preživjelim autohtonim indijanskim jezikom pipil, a nešto doseljenika iz Gvatemale govori poqomam majanskim. Prema vjeroispovijesti, većinu čine katolici, a broj protestanata je u porastu.