Salvador

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Disambig.svg Za ostala značenja v. Salvador (razvrstavanje).
Republika Salvador
República de El Salvador
Zastava Grb
GesloDios, Unión, Libertad
(španjolski, "Bog, jedinstvo, sloboda")
Državna himna: "Saludemos la Patria orgullosos"
Glavni gradSan Salvador
Službeni jezici španjolski
Vođe
 -  Predsjednik Elías Antonio Saca
Uspostava Od Španjolske
15. rujna, 1821.
Površina
 -  Ukupno 21,040 km2 (148.)
 -  Voda (%) 1,5
Stanovništvo
 -  Popis iz 2004  6.470.379 (97.)
 -  Gustoća 308/km2
Valuta salvadorski kolon
Vremenska zona -6
Pozivni broj 503
Web domena .sv

Salvador (španj. El Salvador = spasitelj) je država u Srednjoj Americi. Graniči sa Gvatemalom na zapadu i Hondurasom na sjeveru i istoku. Na jugu izlazi na Tihi ocean.

Povijest[uredi - уреди | uredi izvor]

Prije španjolskog osvajanja, prostor današnjeg Salvadora naseljavali su Indijanci organizirani u dvije veće države i nekoliko manjih. Domoroci su pripadali plemenu Pipil, dijelu nomadskog naroda Nahua, jednom od rijekih srednjoameričkih plemena koja su rano prekinula obredno prinošenje ljudskih žrtava. U drugim detaljima je njihova kultura bila slična susjedima: Astecima i Majama.

Prvi pokušaj Španjolaca pod vodstvom Pedra de Alvarada da osvoje ovo područje završio je 1524. neuspjehom. 1525. se vraćaju i uspijevaju nametnuti svoju vlast koja traje sve do 1821. Alvarado daje području ime Salvador ("spasitelj"). Do 1842. Salvador je dio Ujedinjenih pokrajina Srednje Amerike, a nakon toga stječe potpunu samostalnost.

1980. počinje dvanaestogodišnji građanski rat koji odnosi 75 000 života. Rat završava 1992. kada vlada i ljevičarski pobunjenici potpisuju sporazum o političkim reformama.

Ekonomija[uredi - уреди | uredi izvor]

Zbog unutrašnjih nemira, dugotrajnog građanskog rata, ali i prirodnih nepogoda, ekonomija Salvadora je slaba i polako se oporavlja. Zahvaljujući vanjskoj pomoći i pomoći iseljenika koji su za vrijeme rata napustili državu, stanje se popravlja, izvoz je u porastu, a inflacija u zadnjih nekoliko godina smanjena.

Stanovništvo[uredi - уреди | uredi izvor]

Veliku većinu stanovništva, oko 90%, čine miješani potomci američkih Indijanaca i Španjolaca. Vrlo malo Indijanaca je zadržalo običaje i tradiciju. Tek oko 20 ljudi govori jedinim preživjelim autohtonim indijanskim jezikom pipil, a nešto doseljenika iz Gvatemale govori poqomam majanskim. Prema vjeroispovijesti, većinu čine katolici, a broj protestanata je u porastu.