Nikaragva

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Republika Nikaragva
República de Nicaragua
Zastava Grb
GesloPro Mundi Beneficio
(latinski, "za dobrobit svijeta")
Državna himna: "Salve a tí"
Glavni grad Managua
Službeni jezici španjolski
Vođe
 -  Predsjednik Daniel Ortega
Uspostava Od Španjolske
15. rujna, 1821.
Površina
 -  Ukupno 129.494 km2 (115.)
 -  Voda (%) 2.9
Stanovništvo
 -  Popis iz 2002  5.628.517 (131.)
 -  Gustoća 39/km2
Valuta nikaragvanska córdoba
Vremenska zona -5
Pozivni broj 505
Web domena .ni

Republika Nikaragva je država u Srednjoj Americi. Graniči s Hondurasom na sjeveru i Kostarikom na jugu. Na zapadu izlazi na Tihi ocean, a na istoku na Karipsko more.

Povijest[uredi - уреди | uredi izvor]

Prije dolaska Europljana na području Nikaragve živjela su indijanska plemena. Prema najbrojnijem među njima, plemenu Nicarao država je i dobila ime (nicarao + agua, španj. "voda").

Španjolci su je kolonizirali 1524. a neovisnost je dobila 1821. Priključuje se Ujedinjenim pokrajinama Srednje Amerike u razdoblju do 1838. nakon čega postaje samostalna republika 1854.

Od samih početaka nacionalne povijesti prostor Nikaragve je bio područje strateških, političkih i komercijalnih interesa Sjedinjenih Američkih Država. Država je preživjela vojne intervencije SAD-a i dulje periode vojne diktature. 1979. vlast je preuzela višestranačka koalicija. Sukobi unutar koalicije doveli su do stanja u kojem je moć prigrabio Daniel Ortega, izabran za predsjednika 1984. Ortega i njegovi sljedbenici sandinisti poduzeli su niz ambicioznih socijalnih reformi. Izbija građanski rat u kojem su Sjedinjene Američke Države pomagale pobunjenike zvane "kontraši".

1990. su održani višestranački izbori, nakon kojih počinje uglavnom mirno razdoblje.

Ekonomija[uredi - уреди | uredi izvor]

Nikaragvanska ekonomija je bila orijentirana na izvoz tropskih biljaka i proizvoda: banana, kave i duhana. Proizvodio se i kvalitetan rum i uzgajala goveda. Tijekom građanskog rata veliki dio infrastrukture je oštećen ili uništen, a ekonomska blokada koju su nametnule SAD dovela je do kolapsa ekonomije i ogromne inflacije. Nakon rata privatizirani su mnogi industrijski pogoni koji su bili u vlasništvu države, a inflacija svedena na podnošljivu mjeru. Posljednjih godina privreda bilježi brz porast.

Stanovništvo[uredi - уреди | uredi izvor]

Oko 69% populacije čine mestici, potomci Europljana i domorodačkog stanovništva. Potomaka doseljenih Europljana ima oko 17%, uglavnom španjolskog podrijetla. Tijekom 19. stoljeća dolazilo je do malih valova migracije iz zemalja Sredozemlja. Oko 5% ostalih su čisti potomci autohtonog stanovništva.

Gradovi[uredi - уреди | uredi izvor]

Popis gradova u Nikaragvi

Šablon:Srednja Amerika