Paragvaj

Republika Paragvaj República del Paraguay Tetã Paraguái
Zastava Grb
Geslo: "Paz y justicia" "Mir i pravda"
Državna himna: " Paraguayos, República o Muerte Paragvajci, republika ili smrt"
Položaj Paragvaja
Glavni grad		[[Asunción]] 25°16′0″S, 57°40′0″W
Najveći grad		Asunción
Službeni jezici		španski guaraní
Etničke grupe (2000)		~80% mesticia ~20% bijelci 1–4% Azijski Latinoamerikanci 1–3% nemiješani Indijanci ~1% crnci 1–2½% ostali
Demonim		Paragvajci
Vlada
-	predsjednik	Mario Abdo Benítez
-	potpredsjednik	Hugo Velázquez
-	Gornji dom	Komora senatora
-	Donji dom	Komora zastupnika
Nezavisnost od Španije
-	objavljena	14. maj 1811.
-	priznata	15. maj 1811.
Površina
-	Ukupno	406.752 km2
Stanovništvo
-	Procjena za 2011	6,561.748 (104..)
-	Gustoća	14.2/km2 (204..)
BDP (PPP)		procjena za 2019
-	Ukupno	101,08 mrld. $
-	Per capita	14.131 $
BDP (nominalni)		procjena za 2019
-	Ukupno	44,56 mrld. $
-	Per capita	6.229 $
Gini (2008)		48.8 visok
HDI		0.724 visok • 98..
Valuta		Guaraní (PY)
Vremenska zona		(UTC-4)
-	Ljeti (DST)	(UTC-3)
Pozivni broj		+595
Web domena		.py
a.	miješano evropsko i amerindijansko.

Paragvaj je država na prijelazu južnog u središnji dio Južne Amerike, bez izlaza na more. Na sjeverozapadu graniči s Bolivijom, na sjeveroistoku s Brazilom te na jugozapadu s Argentinom.

Geografija

Rijeka Paragvaj dijeli zemlju na dva dijela: na sjeverozapadu je ravni i rijetko naseljeni Gran Chaco, dok je istok reljefno raznolikiji (na jugoistoku se nalazi najviši vrh, Cerro Pero, visok 842 m) i naseljeniji (u njemu živi 95% paragvajskog stanovništva).

Klima je u Gran Chacu tropska s velikim varijacijama temperature, a na istoku suptropska.

Povijest

Europljani su stigli na ovo područje početkom 16. stoljeća, a 1537. Španjolci su osnovali Asunción koji je ubrzo postao središte kolonijalne pokrajine. Isusovci su kroz mrežu misija kolonizirali ostatak istočnog Paragvaja, ali su u drugoj polovici 18. stoljeća istjerani. Godine 1776. cijelo je područje postalo dio Potkraljevstva Rio de la Plata sa sjedištem u Buenos Airesu. Paragvaj je proglasio neovisnost zbacivši lokalne španjolske vlasti 15. svibnja 1811.

Rat trojnog saveza kojeg je zemlja od 1864. do 1870. vodila protiv Brazila, Argentine i Urugvaja gotovo ju je uništio. Izgubila je dvije trećine muškog stanovništva i 140.000 km² teritorija. Sljedećih pola stoljeća Paragvaj je gospodarski stagnirao. Ropstvo je ukinuto 1870. godine. U Ratu za Chaco od 1932. do 1935. uspio je obraniti zapadni dio zemlje od bolivijskog napada. Od 1954. do 1989. zemljom je vladao diktator Alfredo Stroessner, isprva blizak SAD-u, a kasnije Brazilu. Razvoj demokracije koče korupcija i nedostatak demokratske političke kulture.

Stanovništvo

Paragvajsko je stanovništvo među najhomogenijima na kontinentu: 95% pučanstva čine mestici Španjolaca i Američkih Indijanaca koji uglavnom govore guaranskim, a tri čevrtine stanovništva koristi se i španjolskim. 4 700 000 paragvajskih državljana govori nekim od indijanskih jezika kao materinskim (više od 90% od ukupnog stanovništva), a najrasprostranjeniji je guarani (4 650 000). Manje zajednice doseljenika iz Njemačke, Japana, Koreje i drugih zemalja djelomice su zadržale svoj jezik i kulturu. Vjerski, stanovnici uglavnom pripadaju rimokatoličkoj crkvi, uz manje skupine menonita i drugih protestanata.

Gospodarstvo

Paragvaj ima tržišno gospodarstvo s velikim sektorom sive ekonomije zbog tradicionalno nižih cijena nego u susjednom Brazilu i Argentini. Značajan je izvoz poljoprivrednih dobara te električne energije koja se proizvodi u golemoj hidroelektrani Itaipu, najvećoj na svijetu po instaliranoj snazi, koja se nalazi na rijeci Parani na granici s Brazilom, i također velikoj elektrani Yaciretá na granici s Argentinom.

BDP je za 2019. procijenjen na 14.131 USD po stanovniku, mjereno po PPP-u.

Izvori

Paragvaj na Wikimedijinoj ostavi