Paragvaj
Republika Paragvaj República del Paraguay Tetã Paraguái |
||||||
---|---|---|---|---|---|---|
|
||||||
Geslo: "Paz y justicia" "Mir i pravda" |
||||||
Državna himna: " Paraguayos, República o Muerte Paragvajci, republika ili smrt" |
||||||
![]() |
||||||
![]() |
||||||
Glavni grad | [[Asunción]] | |||||
Najveći grad | Asunción | |||||
Službeni jezici | ||||||
Etničke grupe (2000) |
|
|||||
Demonim | Paragvajci | |||||
Vlada | ||||||
- | predsjednik | Mario Abdo Benítez | ||||
- | potpredsjednik | Hugo Velázquez | ||||
- | Gornji dom | Komora senatora | ||||
- | Donji dom | Komora zastupnika | ||||
Nezavisnost od Španije | ||||||
- | objavljena | 14. maj 1811. | ||||
- | priznata | 15. maj 1811. | ||||
Površina | ||||||
- | Ukupno | 406.752 km2 | ||||
Stanovništvo | ||||||
- | Procjena za 2011 | 6,561.748[1] (104..) | ||||
- | Gustoća | 14.2/km2 (204..) | ||||
BDP (PPP) | procjena za 2019 | |||||
- | Ukupno | 101,08 mrld. $ | ||||
- | Per capita | 14.131 $ | ||||
BDP (nominalni) | procjena za 2019 | |||||
- | Ukupno | 44,56 mrld. $ | ||||
- | Per capita | 6.229 $ | ||||
Gini (2008) | 48.8 visok |
|||||
HDI | 0.724 visok • 98.. |
|||||
Valuta | Guaraní (PY) | |||||
Vremenska zona | (UTC-4) | |||||
- | Ljeti (DST) | (UTC-3) | ||||
Pozivni broj | +595 | |||||
Web domena | .py | |||||
a. | miješano evropsko i amerindijansko. |
Paragvaj je država na prijelazu južnog u središnji dio Južne Amerike, bez izlaza na more. Na sjeverozapadu graniči s Bolivijom, na sjeveroistoku s Brazilom te na jugozapadu s Argentinom.
Geografija[uredi | uredi kod]
Rijeka Paragvaj dijeli zemlju na dva dijela: na sjeverozapadu je ravni i rijetko naseljeni Gran Chaco, dok je istok reljefno raznolikiji (na jugoistoku se nalazi najviši vrh, Cerro Pero, visok 842 m) i naseljeniji (u njemu živi 95% paragvajskog stanovništva).
Klima je u Gran Chacu tropska s velikim varijacijama temperature, a na istoku suptropska.
Povijest[uredi | uredi kod]
Europljani su stigli na ovo područje početkom 16. stoljeća, a 1537. Španjolci su osnovali Asunción koji je ubrzo postao središte kolonijalne pokrajine. Isusovci su kroz mrežu misija kolonizirali ostatak istočnog Paragvaja, ali su u drugoj polovici 18. stoljeća istjerani. Godine 1776. cijelo je područje postalo dio Potkraljevstva Rio de la Plata sa sjedištem u Buenos Airesu. Paragvaj je proglasio neovisnost zbacivši lokalne španjolske vlasti 15. svibnja 1811.
Rat trojnog saveza kojeg je zemlja od 1864. do 1870. vodila protiv Brazila, Argentine i Urugvaja gotovo ju je uništio. Izgubila je dvije trećine muškog stanovništva i 140.000 km² teritorija. Sljedećih pola stoljeća Paragvaj je gospodarski stagnirao. Ropstvo je ukinuto 1870. godine.[2] U Ratu za Chaco od 1932. do 1935. uspio je obraniti zapadni dio zemlje od bolivijskog napada. Od 1954. do 1989. zemljom je vladao diktator Alfredo Stroessner, isprva blizak SAD-u, a kasnije Brazilu. Razvoj demokracije koče korupcija i nedostatak demokratske političke kulture.
Stanovništvo[uredi | uredi kod]
Paragvajsko je stanovništvo među najhomogenijima na kontinentu: 95% pučanstva čine mestici Španjolaca i Američkih Indijanaca koji uglavnom govore guaranskim, a tri čevrtine stanovništva koristi se i španjolskim. 4 700 000 paragvajskih državljana govori nekim od indijanskih jezika kao materinskim (više od 90% od ukupnog stanovništva), a najrasprostranjeniji je guarani (4 650 000).[3] Manje zajednice doseljenika iz Njemačke, Japana, Koreje i drugih zemalja djelomice su zadržale svoj jezik i kulturu. Vjerski, stanovnici uglavnom pripadaju rimokatoličkoj crkvi, uz manje skupine menonita i drugih protestanata.
Gospodarstvo[uredi | uredi kod]
Paragvaj ima tržišno gospodarstvo s velikim sektorom sive ekonomije zbog tradicionalno nižih cijena nego u susjednom Brazilu i Argentini. Značajan je izvoz poljoprivrednih dobara te električne energije koja se proizvodi u golemoj hidroelektrani Itaipu, najvećoj na svijetu po instaliranoj snazi, koja se nalazi na rijeci Parani na granici s Brazilom, i također velikoj elektrani Yaciretá na granici s Argentinom.
BDP je za 2019. procijenjen na 14.131 USD po stanovniku, mjereno po PPP-u.
Gradovi[uredi | uredi kod]
Izvori[uredi | uredi kod]
- ↑ Department of Economic and Social Affairs Population Division (2011) (PDF). World Population Prospects, Table A.1. 2011 revision. United Nations. Pristupljeno 2009-03-12.
- ↑ Mirjana Polić-Bobić - Rađanje hispanskoameričkog svijeta, Naklada LJEVAK d.o.o., Zagreb 2007., str. 79.
- ↑ www.ethnologue.com, "Guaraní, Paraguayan", pristupljeno 28. travnja 2016.