Paragvaj

Izvor: Wikipedia
Republika Paragvaj
República del Paraguay
Tetã Paraguái
Zastava Grb
Geslo"Paz y justicia"
"Mir i pravda"
Državna himna: "
Paraguayos, República o Muerte
Paragvajci, republika ili smrt"
Flag of Paraguay (reverse).svg
Glavni grad
i najveći grad
Asunción
25°16′0″S57°40′0″W
Službeni jezici
Etničke grupe (2000)
Demonim Paragvajci
Vlada
 -  predsjednik Federico Franco
 -  potpredsjednik Óscar Denis
 -  Gornji dom Komora senatora
 -  Donji dom Komora zastupnika
nezavisnost od Španije
 -  objavljena 14. maj 1811 
 -  priznata 15. maj 1811 
Površina
 -  Ukupno 406,752 km2
Stanovništvo
 -  Procjena za 2011  6,561.748[1] (104..)
 -  Gustoća 14.2/km2 (204..)
BDP (PPP) procjena za 2012
 -  Ukupno 48.643 mrld. $[2]
 -  Per capita 5.827 $[2]
BDP (nominalni) procjena za 2012
 -  Ukupno 38.584 mrld. $[2] 
 -  Per capita 5.358 $[2] 
Gini (2008) 42.0
srednji
HDI (2011) 0.669[3]
srednji  100..
Valuta Guaraní (PY)
Vremenska zona (UTC-4)
 -  Ljeti (DST)  (UTC-3)
Pozivni broj +595
Web domena .py
a. miješano evropsko i amerindijansko.

Paragvaj je država na prijelazu južnog u središnji dio Južne Amerike, bez izlaza na more. Na sjeverozapadu graniči s Bolivijom, na sjeveroistoku s Brazilom te na jugozapadu s Argentinom.

Zemljopis[uredi - уреди]

Rijeka Paragvaj dijeli zemlju na dva dijela: na sjeverozapadu je ravni i rijetko naseljeni Gran Chaco, dok je istok reljefno raznolikiji (na jugoistoku se nalazi najviši vrh, Cerro Pero, visok 842 m) i naseljeniji (u njemu živi 95% paragvajskog stanovništva).

Klima je u Gran Chacu tropska s velikim varijacijama temperature, a na istoku suptropska.

Povijest[uredi - уреди]

Europljani su stigli na ovo područje početkom 16. stoljeća, a 1537. Španjolci su osnovali Asunción koji je ubrzo postao središte kolonijalne pokrajine. Isusovci su kroz mrežu misija kolonizirali ostatak istočnog Paragvaja, ali su u drugoj polovici 18. stoljeća istjerani. Godine 1776. cijelo je područje postalo dio Potkraljevstva Rio de la Plata sa sjedištem u Buenos Airesu. Paragvaj je proglasio neovisnost zbacivši lokalne španjolske vlasti 15. svibnja 1811.

Rat trojnog saveza kojeg je zemlja od 1864. do 1870. vodila protiv Brazila, Argentine i Urugvaja gotovo ju je uništio. Izgubila je dvije trećine muškog stanovništva i 140.000 km² teritorija. Sljedećih pola stoljeća Paragvaj je gospodarski stagnirao. U Ratu za Chaco od 1932. do 1935. uspio je obraniti zapadni dio zemlje od bolivijskog napada. Od 1954. do 1989. zemljom je vladao diktator Alfredo Stroessner, isprva blizak SAD-u, a kasnije Brazilu. Razvoj demokracije koče korupcija i nedostatak demokratske političke kulture.

Stanovništvo[uredi - уреди]

Paragvajsko je stanovništvo među najhomogenijima na kontinentu: 95% pučanstva čine mestici Španjolaca i Američkih Indijanaca koji uglavnom govore guaranskim, a tri čevrtine stanovništva koristi se i španjolskim. Manje zajednice doseljenika iz Njemačke, Japana, Koreje i drugih zemalja djelomice su zadržale svoj jezik i kulturu. Vjerski, stanovnici uglavnom pripadaju rimokatoličkoj crkvi, uz manje skupine menonita i drugih protestanata.

Gospodarstvo[uredi - уреди]

Paragvaj ima tržišno gospodarstvo s velikim sektorom sive ekonomije zbog tradicionalno nižih cijena nego u susjednom Brazilu i Argentini. Značajan je izvoz poljoprivrednih dobara te električne energije koja se proizvodi u golemoj hidroelektrani Itaipu, najvećoj na svijetu po instaliranoj snazi, koja se nalazi na rijeci Parani na granici s Brazilom, i također velikoj elektrani Yaciretá na granici s Argentinom.

BDP je za 2004. procijenjen na 4.800 USD po stanovniku, mjereno po PPP-u.

Gradovi[uredi - уреди]

Popis gradova u Paragvaju

Izvori[uredi - уреди]

  1. Department of Economic and Social Affairs Population Division (2011). "World Population Prospects, Table A.1" (PDF). 2011 revision. United Nations. Retrieved 12. III 2009.  Check date values in: |accessdate= (help)
  2. 2.0 2.1 2.2 2.3 "Paraguay". International Monetary Fund. http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2012/01/weodata/weorept.aspx?pr.x=59&pr.y=6&sy=2009&ey=2012&scsm=1&ssd=1&sort=country&ds=.&br=1&c=288&s=NGDPD%2CNGDPDPC%2CPPPGDP%2CPPPPC%2CLP&grp=0&a=. pristupljeno 20. IV 2012. 
  3. "Human Development Report 2012". United Nations. 2012. http://hdr.undp.org/en/media/HDR_2012_EN_Table1.pdf. pristupljeno 9. XI 2012.