Ljetno računanje vremena

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
World map. Europe, Russia, most of North America, parts of southern South America and southern Australia, and a few other places use DST. Most of equatorial Africa and a few other places near the equator have never used DST. The rest of the land mass is marked as formerly using DST.
Praktički sve države osim onih iz takozvanog zapadnog svijeta u odustale od ljetnog i zimskog vremena. One koje ga se danas još uvijek pridržavaju su označene plavom bojom.


Ljetno računanje vremena ili ljetno vrijeme predstavlja dio godine tokom koje se redovnom tzv. zimskom vremenu dodaje dodatno vrijeme, najčešće jedan sat.

Svrha ljetnog računanja vremena jest ekonomske prirode - dodavanje jednog sata periodu dnevnog svjetla čime bi se povećala produktivnost i smanjili troškovi rasvjete.

Prva je ljetno računanje vremena - od 30.4. do 1.10. 1916. - uvela Njemačka za vrijeme Prvog svjetskog rata.

Ljetno računanje vremena je u posljednje vrijeme došlo pod udar kritike, s obzirom na povećano korištenje klima uređaja u ljetnim mjesecima, poremećaje spavanja, povećan broj prometnih nesreća kao i velike troškove stalnog podsjećanja javnosti na to da se mora prilagoditi promjeni. Tako ga je NR Kina ukinula 1991. godine, a Rusija ga je ukinula 2011. godine tako da u celom svetu s izuzetkom država na području Evrope i NAFTA ekonomskog saveza gotovo nitko ne vrši promenu s ljetnog na zimsko vreme i obratno.