Malezija

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Malezija
Malaysia
Zastava
GesloBersekutu Bertambah Mutu (malajski: Jedinstvo je snaga)
Državna himna: "Negaraku"
Glavni grad Kuala Lumpur1
Službeni jezici malajski
Vođe
 -  Vrhovni vladar Tuanku Mizan Zainal Abidin
Uspostava od Ujedinjenog Kraljevstva 31. kolovoza 1957.
Površina
 -  Ukupno 329,750 km2 (64.)
 -  Voda (%) 0,3
Stanovništvo
 -  Popis iz 2004  25.720.000 (46.)
 -  Gustoća 78/km2
Valuta ringgit
Vremenska zona +8
Pozivni broj +60 (020 iz Singapura)
Web domena .my
1Federalna administracija premještena je iz Kuala Lumpura u novoizgrađenu Putrajayu.

Malezija (malajski Malaysia [məlejsiə]), država u jugoistočnoj Aziji na obali Južnog kineskog mora. Sastoji se od dva dijela:

Oba dijela zemlje imaju sličan reljef: niski obalni pojas, često močvaran, prelazi u unutrašnjosti u šumovita brda i planine, od kojih je najviša Kinabalu (4.101 m) na sjeveru Bornea. Klima je ekvatorijalna na jugu i monsunska na sjeveru.

Povijest[uredi - уреди | uredi izvor]

Na području današnjeg Malajskog poluotoka su prve države nastajale u obliku obalnih gradova u 10. vijeku, a preko njih se u unutrašnjost širio hinduizam, budizam, a od 14. vijeka i islam. U 14. vijeku se razvio moćni Sultanat Malacca, koga su 1511. srušili Portugalci. Izbjeglice su stvorile Sultanat Johor koji je pomogao Nizozemcima da uspostave svoja uporišta u 17. vijeku. Zbog strateškog položaja Malajski poluotok je bio predmetom zanimanja evropskih sila, a godine 1824. je temeljem sporazuma s Nizozemskom, vlast preuzela Velika Britanija. Britanci su s vremenom svoj teritorij proširili kombinacijom diplomacije topovnjača i stvaranjem mreže satelitskih sultanata.

Godine 1942, tokom drugog svjetskog rata teritorije današnje Malezije su osvojili Japanci, nanijevši Britancima jedan od najvećih poraza u njihovoj vojnoj historiji. Japanskoj okupaciji se suprotstavio gerilski pokret pod dominacijom komunista, koji će nakon kapitulacije Japana godine 1945. otpočeti rat protiv britanskih kolonijalista. No, komunistički gerilci su bili uglavnom ograničeni na kinesku manjinu te su ih Britanci do sredine 1950-ih porazili. Država je dobila formalnu nezavisnost godine 1957. da bi do godine 1963. u njen sastav ušli razni sultanati koji sačinjavaju današnju federaciju, i čiji poglavari daju izbornog kralja.

Prvo desetljeće nakon neovisnosti bilo je burno. Iz federacije je gotovo odmah istupio Singapur, dok se zbog teritorijalnih prisizanja Indonezije vodio granični rat, tzv. Konfrontasi, koji je Malezija dobila uz sudjelovanje britanskih specijalnih snaga. Etnički Malajci tražili su veći udio u gospodarstvu zemlje i smanjenje siromaštva u odnosu na bogatiju kinesku manjinu. Sukob je eskalirao 1969. međuetničkim nasiljem u kojem su uništene mnoge kineske tvrtke. U zemlji je uvedeno izvanredno stanje, koje traje do danas, i zabranjeno je otvoreno iskazivanje nezadovoljstva vladinom politikom. Nizom mjera uspjelo se poboljšati gospodarsku situaciju malajskog stanovništva.

Najbrojnija etnička grupa su Malajci koji su muslimani po vjeroispovjesti. Zajedno s domorodačkim narodima Istočne Malezije čine većinu stanovništva. Slijede Kinezi kojih ima oko 25% i koji još uvijek imaju značajnu ulogu u gospodarskom životu. Indijaca ima oko 7%.

U posljednja tri desetljeća Malezija je doživjela gospodarsku preobrazbu zahvaljući velikim inozemnim ulaganjima (u proizvodnju elektroničkih uređaja, npr.), te nalazištima nafte. Danas spada u skupinu srednje razvijenih država s BDP-om od 10.500 USD po stanovniku mjereno po PPP-u u 2004.

Tu je veliku ulogu imao kontroverzni premijer Mahatir Mohammad, koji je u zemlji poticao prozapadne tržišne reforme, ali i autoritarnim mjerama održavao novouspostavljenu ravnotežu između različitih vjerskih i etničkih skupina.

Državno uređenje[uredi - уреди | uredi izvor]

Malezija je federalna, ustavna, parlamentarna, izborna monarhija. Ustav je donesen 27. kolovoza 1957., kao Ustav Federacije Malaje. Do danas Ustav je imao 42 amandmana.

Vrhovni vladar[uredi - уреди | uredi izvor]

Državni glavar Malezije je Yang di-Pertuan Agong, što na malajskom znači Vrhovni vladar, a na Zapadu se obično prevodi i kao kralj. Kralj se bira na razdoblje od pet godina. Malezija je jedna od nekoliko izbornih monarhija na svijetu (uz Vatikan, Kambodžu i Kuvajt), ali jedina koja ima ograničeno vrijeme vladavine. Kralj se bira između devet nasljednih sultana koji se nalaze na čelu sultanata na Malajskom poluotoku, dok ostale države, kojima su na čelu guverneri, ne sudjeluju u izboru.

Yang di-Pertuan Agong ima uglavnom ceremonijalnu ulogu. Ustav propisuje da izvršnu vlast, koja je teoretski utjelovljena u monarhu, vrši Kabinet (vlada) na čelu koje je premijer, a koji je pak odgovoran Parlamentu.

Sadašnji, trinaesti Yang di-Pertuan Agong je sultan Mizan Zainal Abidin, sultan Terengganua. Njegova vladavina započela je 13. prosinca 2006. godine, nakon njegova izbora od strane Konferencije vladara. Službeno je ustoličen 26. travnja 2007.

Izvršna vlast[uredi - уреди | uredi izvor]

Izvršnu vlast obavlja Kabinet kojem je na čelu premijer (predsjednik vlade). Malezijski ustav propisuje da premijer (malajski Perdana Menteri) mora biti rođeni Maležanin, član Donjeg doma Parlamenta koji, prema mišljenju kralja, ima većinu u njemu. Njega formalno imenuje kralj. Prema članku 43. Ustava, ministri moraju biti članovi Parlamenta (Donjeg ili Gornjeg doma), a imenuje ih kralj, na prijedlog premijera: Kabinet je odgovoran Parlamentu.

Sadašnji i peti premijer Malezije je Abdullah Ahmad Badawi.

Stanovništvo[uredi - уреди | uredi izvor]

Najbrojnija etnička grupa su Malajci koji su muslimani po vjeroispovjesti. Zajedno s domorodačkim narodima Istočne Malezije čine većinu stanovništva. Slijede Kinezi kojih ima oko 25% i koji još uvijek imaju značajnu ulogu u gospodarskom životu. Indijaca ima oko 7%.

Religija[uredi - уреди | uredi izvor]

Crkva u Melakka

Državna religija je islam, 60% stanovništava su muslimani. Po Malezijskom Ustavu svi etnički Malaien su rođenjem automatski muslimani, a prelazak na drugu religiju se kažnjava zatvorskom kaznom. Kinezi su većinom budisti 20%, a oko 2,6% su Taoisti i Konfucijasti. Kršćani (9%) su zastupljeni u svim narodima, na istoku Malazije živi manjina kršćanskih Malazijaca, koji su u 16. stoljeću od Španjolaca prešli na kršćanstvo i ostali vjerni svojoj vjeri.

Gospodarstvo[uredi - уреди | uredi izvor]

U posljednja tri desetljeća Malezija je doživjela gospodarsku preobrazbu zahvaljući velikim inozemnim ulaganjima (u proizvodnju elektroničkih uređaja, npr.), te nalazištima nafte. Danas spada u skupinu srednje razvijenih država s BDP-om od 10.500 USD po stanovniku mjereno po PPP-u u 2004.

Gradovi[uredi - уреди | uredi izvor]

Popis gradova u Maleziji

Eksterni linkovi[uredi - уреди | uredi izvor]