Sveti Vincent i Grenadini – Wikipedija / Википедија

Sveti Vincent i Grenadini Saint Vincent and the Grenadines
Zastava
Geslo: "Pax et justitia" (latinski) "Mir i pravda"
Himna: "St Vincent Land So Beautiful"

Glavni grad	Kingstown 13°10′0″N, 61°14′0″W
Najveći grad	glavni_grad
Službeni jezici	engleski
regionalni jezici	Bhojpuri,Vincention Patios,portugalski
Demonim(i)	Vincentinci
Government

• Monarh	Charles III
• Generalni guverner	Susan Dougan
• Premijer	Ralph Gonsalves

Nezavisnost

• od Ujedinjenog Kraljevstva	27. oktobar 1979.

Površina
• Ukupno	389 km² (201..)
Stanovništvo
• Procjena za 2008	120.000 (182..)
• Gustoća	307 /km² (39..)
BDP (PPP)	procjena za 2008
• Ukupno	1,086 mrld. $^[1]
• Per capita	10.150 $^[1]
BDP (nominalni)	procjena za 2008
• Ukupno	601 mil. $^[1]
• Per capita	5.615 $^[1]
HDI (2007)	▲ 0,761 Greška: Pogrešan unos (93..)
Valuta	Istočnokaripski dolar (XCD)
Vremenska zona	UTC-4
Pozivni broj	+1-784
Veb-domena	.vc

Sveti Vincent i Grenadini su otočna država u Karipskom moru. Pripada skupini Malih Antila. Nalaze se južno od Svete Lucije, zapadno od Barbadosa i sjeverno od Grenade.

Historija

[uredi | uredi kod]

Domorodački Indijanci, Karibi, agresivno su sprečavali naseljavanje Europljana na Svetom Vincentu do 18. stoljeća. Od 1719. francuski naseljenici sade plantaže kave, duhana, indiga, pamuka i šećerne trske na kojima rade afrički robovi. Područje nekoliko puta potpada pod vlast Ujedinjenog Kraljevstva i vraća se u francuski posjed. Konačno od 1783. ostaje pod britanskom vlašću.

Ukidanjem ropstva 1834. nastaje manjak radne snage na plantažama, što privlači nove naseljenike: Portugalce 1840ih i Indijce 1860ih.

Sveti Vincent i Grenadini prolaze kroz razne oblike kolonijalnog statusa. Nakon raspada Federacije Zapadnih Indija 1962. dobiva vlastitu upravu, a 1979. i potpunu samostalnost.

Ekonomija

[uredi | uredi kod]

Najvažniji ekonomski sektor je poljoprivreda. Dominira proizvodnja banana. U novije vrijeme u porastu su uslužne djelatnosti, naročito turizam. Zbog neuspjeha u uvođenju novih industrija nastavlja se razdoblje visokog stupnja nezaposlenosti. Najveći problem razvoju otoka je ovisnost privrede o urodu dominantne privredne kulture i vremenskim uvjetima (tropske oluje nanose veliku štetu).

Stanovništvo

[uredi | uredi kod]

Najveći dio stanovništva čine potomci afričkih robova dovođenih za rad na plantažama. Slijede miješani potomci Indijanaca i crnaca, te nešto bijelaca (potomaka engleskih kolonista), Indijaca i Kariba. Zbog loše ekonomske situacije i nezaposlenosti stanovništvo emigrira u druge države.

Reference

[uredi | uredi kod]

↑ ^1,0 ^1,1 ^1,2 ^1,3 „Saint Vincent and the Grenadines”. International Monetary Fund. Pristupljeno 22. 04. 2009.

Sveti Vincent i Grenadini na Wikimedijinoj ostavi

Države u Sjevernoj i Srednjoj Americi

Samostalne države

Sjeverna Amerika	Kanada Meksiko Sjedinjene Američke Države
Centralna Amerika	Belize Gvatemala Honduras Kostarika Nikaragva Panama Salvador
Karibi	Antigva i Barbuda Bahami Barbados Dominika Dominikanska Republika Grenada Haiti Jamajka Kuba Sveti Kristofor i Nevis Sveta Lucija Sveti Vincent i Grenadini Trinidad i Tobago

Zavisni teritoriji

Danska	Grenland
Francuska	Guadeloupe Martinique Saint-Pierre i Miquelon
Nizozemska	Aruba Curaçao Karipska Nizozemska Bonaire Saba Sint Eustatius Sint Maarten
Sjedinjene Države	Američki Djevičanski otoci Navassa Portoriko
Ujedinjeno Kraljevstvo	Angvila Bermuda Britanski Djevičanski otoci Kajmanski otoci Montserrat Turks i Caicos

Zemlje članice Pokreta nesvrstanih

Punopravne članice

Afrika	Alžir (1961) • Angola (1964) • Benin (1964) • Bocvana (1970) • Burkina Faso (1973) • Burundi (1964) • Centralnoafrička Republika (1964) • Čad (1964) • DR Kongo (1961) • Džibuti (1983) • Egipat (1961) • Ekvatorska Gvineja (1970) • Eritreja (1995) • Etiopija (1961) • Gabon (1970) • Gambija (1973) • Gana (1961) • Gvineja (1961) • Gvineja Bisau (1976) • Južna Afrika (1994) • Kamerun (1964) • Kenija (1964) • Komori (1976) • Lesoto (1970) • Liberija (1964) • Libija (1964) • Madagaskar (1973) • Malavi (1964) • Mali (1961) • Maroko (1961) • Mauricijus (1973) • Mauritanija (1964) • Mozambik (1976) • Namibija (1979) • Niger (1973) • Nigerija (1964) • Obala Slonovače (1973) • Republika Kongo (1964) • Ruanda (1970) • Sveti Toma i Princip (1976) • Senegal (1964) • Sejšeli (1976) • Sijera Leone (1964) • Somalija (1961) • Sudan (1961) • Svaziland (1970) • Tanzanija (1964) • Togo (1964) • Tunis (1961) • Uganda (1964) • Zambija (1964) • Zelenortska Republika (1976) • Zimbabve (1979)
Amerike	Antigva i Barbuda (2006) • Bahami (1983) • Barbados (1983) • Belize (1976) • Bolivija (1979) • Čile (1973) • Dominika (2006) • Dominikanska Republika (2000) • Ekvador (1983) • Grenada (1979) • Gvajana (1970) • Gvatemala (1993) • Haiti (2006) • Honduras (1995) • Jamajka (1970) • Kuba (1961) • Kolumbija (1983) • Nikaragva (1979) • Panama (1976) • Peru (1973) • Surinam (1983) • Sveti Kristofor i Nevis (2006) • Sveta Lucija (1983) • Sveti Vincent i Grenadini (2003) • Trinidad i Tobago (1970) • Venezuela (1989)
Azija	Afganistan (1961) • Azerbejdžan (2011) • Bahrein (1973) • Bangladeš (1973) • Brunej (1993) • Butan (1973) • Filipini (1993) • Indija (1961) • Indonezija (1961) • Irak (1961) • Iran (1979) • Istočni Timor (2003) • Jemen (1961) • Jordan (1964) • Kambodža (1961) • Katar (1973) • Kuvajt (1964) • Laos (1964) • Libanon (1961) • Maldivi (1976) • Malezija (1970) • Mjanmar (1961) • Mongolija (1993) • Nepal (1961) • Oman (1973) • Pakistan (1979) • Palestina (1976) • Saudijska Arabija (1961) • Singapur (1970) • Sirija (1964) • Sjeverna Koreja (1976) • Šri Lanka (1961) • Tajland (1993) • Turkmenistan (1995) • Ujedinjeni Arapski Emirati (1970) • Uzbekistan (1993) • Vijetnam (1976)
Evropa	Belorusija (1998)
Oceanija	Fidži (2011) • Papua Nova Gvineja (1993) • Vanuatu (1983)

Bivše članice

Argentina (1973-1991) • Kipar (1961-2004) • Malta (1973-2004) • SFR Jugoslavija¹ (1961-1992) • Ukrajina (2010-2014)

Promatrači

Države	Argentina • Armenija • Bosna i Hercegovina • Brazil • Crna Gora • Hrvatska • Južni Sudan • Kazahstan • Kina • Kirgistan • Kostarika • Meksiko • Paragvaj • Rusija • Salvador • Srbija • Tadžikistan • Ukrajina • Urugvaj • Vatikan
Organizacije	Afrička unija • Afro-azijska organizacija ljudske solidarnosti • Arapska liga • Commonwealth • Front de Libération Nationale Kanak et Socialiste • Hostosijanski nacionalni pokret za nezavisnost • Južni centar • Međunarodni institut za nesvrstane studije • Organizacija islamske konferencije • Svjetsko mirovno vijeće • Ujedinjeni narodi

¹ Uključuje i SR Jugoslaviju

Ovaj članak o geografiji je u začetku. Možete pomoći Wikipediji tako što ćete ga proširiti.