Aruba

Izvor: Wikipedia
Aruba
Zastava Grb
Državna himna: ""Aruba Dushi Tera""
Glavni grad
i najveći grad
Oranjestad
12°31′0″N70°1′0″W
Službeni jezici Nizozemski, Papiamento1
Demonim Arubljani
Vlada Ustavna monarhija
 -  Monarh Kraljica Beatrix
 -  Guverner Fredis Refunjol
 -  Premijer Mike Eman
 -  Zamjenik premijera Mike de Meza
Autonomija od Nizozemskih Antila
 -  Datum 1. januar 1986. 
Površina
 -  Ukupno 193 km2 (214..)
Stanovništvo
 -  Procjena za jul 2009.  103.065[1] (195th.)
 -  Gustoća 534/km2 (18..)
BDP (PPP) procjena za 2007
 -  Ukupno 2.400 mrld. $ (182..)
 -  Per capita 23.831 $ (32..)
Valuta Arubanski florin (AWG²)
Vremenska zona AST (UTC -4) (UTC-4)
Pozivni broj 297
Web domena .aw
1. Također se govore španski i engleski jezik.
2. Arubaanse Waarde Geld.

Aruba je otok u Karipskom moru koji se nalazi u blizini venezuelanskog poluotoka Paraguaná te pripada Nizozemskom Kraljevstvu. Za razliku od ostatka karipske regije, krasi ga suha klima i pejzaž koji se sastoji od kaktusa. Klima je, s druge strane, pomogla razvitku turizma jer posjetitelji mogu stalno očekivati toplo, sunčano vrijeme.

Historija[uredi - уреди | uredi izvor]

Španci su stigli na Arubu 1499. i naselili je. 1636. su je kupili Holanđani. Tokom 19. vijeka Aruba postaje u kontekstu zlatne groznice privredno zanimljiva. Zadnje decenije 20. vijeka donose ostrvu ponovo privredni zalet razvojem turističke industrije. Aruba se službeno odvojila od Holandskih Antila, čiji su dijelovi i danas ostrva Bonaire i Curacao, i 1986 postala autonomna država unutar Holandije. Nastojanja za potpuno odvajanje od Holandije su zamrznuta na molbu države Aruba 1990.

Geografija[uredi - уреди | uredi izvor]

Aruba je najzapadniji i najmanji od tri ABC ostrva. Pretežno je nizak, dug najviše 30 km a širok najviše 9 km. Najviše brdo je Jamanota sa 188 m. Zapadni dio ostrva obilježavaju pješčane plaže, dok na istočnom dijelu dominiraju ponekad bizarne stijene oblikovane kroz milenije uticajem vjetra i valova.

Aruba spada u Ostrva zavjetrine pa time leži izvan područja orkana. Stoga ima tokom čitave godine prekrasno sunčano vrijeme uz osvježavajuće pasate. Među najljepše strane Arube svakako spada njena izvorna vegetacija. Posebnu čar ostrvu daju bujni kaktus, biljke iz porodice aloe i prepoznatljivi obrisi drveća Divi-Divi. Uvid u vegetaciju ostrva daje nacionalni park Arikok.

Privreda[uredi - уреди | uredi izvor]

U razdoblju od 1915. do oko 1955. je na Arubi dobijanje zlata bilo najvažnija privredna grana. Drugi po veličini grad St. Nicolas se upravo u tom razdoblju razvio do te veličine. Tek 1990. se počelo s rafiniranjem nafte. Danas je to najvažnija proizvodnja na Arubi.

Ostala industrija se naslanja prije svega na duhan i proizvodnju pića.

Pored toga, na Arubi ima puno Offshore-banaka i firmi za obradu podataka. Od kada je Aruba svrstana na spisak OECDa kao porezna oaza jer su financijske strukture Arube bile pogodne za utaju poreza i "pranje novca" u velikom stilu, Vlada Arube je poduzela niz mjera da to spriječi i udovolji mjerilima OECD-a.

Poljoprivreda na Arubi nema neku značajnu ulogu, jer klima s puno sunca ali nedovoljno kiše ostavlja za sobom prilično loš kvalitet tla.

Najvažniji trgovački partneri Arube su Holandija, SAD kao i Kolumbija i Venecuela.

Turizam[uredi - уреди | uredi izvor]

Oranjestad, glavni grad Arube

Aruba se u Evropi smatra odredištem o kojem se, osim u krugovima ljubitelja, ne govori puno kako bi se izbjeglo pojavljivanje masovnog turizma. Ostrvo je pošteđeno velikih oluja (npr. uragani) i ima krasne plaže i jako ugodnu tropsku klimu. Većina turista dolazi iz SAD-a, ali su u zadnje vrijeme i turisti iz Evrope sve češći. Osim toga, područje je poznato i kao izraženo povoljno za "surfanje".

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

Šablon:Srednja Amerika