Bahami
| Komonvelt Bahama Commonwealth of The Bahamas |
||||||
|---|---|---|---|---|---|---|
|
||||||
| Geslo: "Forward, Upward, Onward Together" "Zajedno, naprijed, više i dalje" (engleski) |
||||||
| Državna himna: ""March On, Bahamaland"" Kraljevska himna: ""God Save the King"" |
||||||
 |
||||||
| Glavni grad | Nassau | |||||
| Službeni jezici | engleski | |||||
| Etničke grupe | 85% crnci (posebno zapadnoafrikanci), 12% Evropljani, 3% ostali | |||||
| Demonim | Bahamci | |||||
| Vlada | ||||||
| - | Monarh | Charles III | ||||
| - | Generalni guverner | Cornelius A. Smith | ||||
| - | Premijer | Hubert Minnis | ||||
| Nezavisnost od Ujedinjenog Kraljevstva | ||||||
| - | Samouprava | 1967 | ||||
| - | Puna nezavisnost | 10. jul 1973.[1] | ||||
| Površina | ||||||
| - | Ukupno | 13.878 km2 | ||||
| Stanovništvo | ||||||
| - | Procjena za 2007 | 330.549[2] (177..) | ||||
| - | Popis iz 1990 | 254,685 | ||||
| - | Gustoća | 23.27/km2 | ||||
| BDP (PPP) | procjena za 2008 | |||||
| - | Ukupno | 9.228 mrld. $[3] (145..) | ||||
| - | Per capita | 27.394 $[3] (38..) | ||||
| BDP (nominalni) | procjena za 2008 | |||||
| - | Ukupno | 7.463 mrld. $[3] | ||||
| - | Per capita | 22.156 $[3] | ||||
| HDI | 0.845 jako visok • 49.. |
|||||
| Valuta | Dolar (BSD) | |||||
| Vremenska zona | EST (UTC−5) | |||||
| - | Ljeti (DST) | EDT (UTC−4) | ||||
| Pozivni broj | +1-242 | |||||
| Web domena | .bs | |||||
Bahami (engleski: The Bahamas), službeno Komonvelt Bahama (engleski: Commonwealth of The Bahamas), otočna su država u Atlantskom oceanu. Obuhvaća arhipelag od 700 otoka istočno od Floride i sjeverno od Kube. Bahami su i danas dio Commonwealtha, iako su 1973. izglasali neovisnost od Ujedinjenog Kraljevstva.
Povijest[uredi | uredi kod]
Prvo tlo Novog Svijeta na koje je Kristofer Kolumbo stupio je bio otok San Salvador (ili Watling's Island) u jugoistočnim Bahamima. Na otoku je našao indijansko pleme Taino, s kojima je razmjenio darove. Na Bahamima je živjelo odo 40000 indijanaca u vrijeme kada je Kolumbo došao. Kasnije su svi porobljeni, tako da je njihovo bogato društvo brzo nestalo. Prvi engleski doseljenici su naselili otok 1650. godine, a 1718. godine su službeno postali dio Britanskog Imperija. 1964. Bahami su dobili samostalnu vlast, da bi 1973. postali samostalna država. Od samostalnosti u državi je naglo razvijen turizam i bankarstvo, tako da država danas ima treći po veličini BDP per capita u zapadnoj hemisferi.
Politika[uredi | uredi kod]
Na čelu države je kralj Charles III, koga na Bahamima predstavlja guverner general koji se izabire po preporuci vlade. U skladu s britanskom tradicijom, Bahamima vlada dvodomski parlament Senat(sa 16 zastupnika) i Kuća zastupnika (40 zastupnika). Državu vodi vlada na čelu s premijerom. Izbori se održavaju svakih pet godina. Bahami su član Commonwealtha.
Zemljopis[uredi | uredi kod]
Arhipelag od 700 otoka i otočića pokriva površinu od 100000 četvornih milja Atlantskog oceana. Andros je najveći otok na Bahamima i nalazi se na zapadu. Na otoku New Providence koji se nalazi istočno od Androsa se nalazi glavni grad Nassau u kojemu živi dvije trećine stanovništva. Drugi važniji otoci su Grand Bahama na sjeveru (na kojemu se nalazi drugi najveći grad u zemlji Freeport) i Inagua na jugu.
Okruzi[uredi | uredi kod]
Sustav lokalne samouprave na Bahamima se sastoji od okruga. Taj sustav vrijedi u cijeloj zemlji, jedina iznimka je okrug New Providence čijim se poslovima vlada bavi direktno. Trenutno je na snazi sustav iz 1996. kada su definirana 23 okruga — daljnih 8 je dodano 1999. godine.
Gradovi[uredi | uredi kod]
Gle: Popis gradova na Bahamima
Promet[uredi | uredi kod]
Značajnije morske luke za međunarodni promet su Freeport i Nassau.
Gospodarstvo[uredi | uredi kod]
Bahami imaju stabilno i rastuće gospodarstvo ovisno o turizmu i bankarstvu. Turizam čini više od 60% BDP-a i zapošljava skoro polovicu radnog kontigenta. Rast turizma se odražava na boom u izgradnji novih hotela i prihvatilišta za turiste.
Stanovništvo[uredi | uredi kod]
Crnci čine oko (85%) stanovništva, a bijelci 12%. Službeni jezik je engleski kojeg razumije skoro cijelo stanovništvo. Bahamci su vrlo religiozan narod, zemlja ima najveći broj crkava po osobi na svijetu. Kršćanstvo je glavna religija, a najdominantnija crkvena zajednica je Baptistička čiji vjernici čine oko 1/3 stanovništva. Druge veće Crkve su Anglikanska i Katolička.
Određeni broj ljudi, posebno na južnim i istočnim otocima prakticiraju obeah, religiju sličnu vuduu. Vudu se također prakticira, ali gotovo isključivo u haićanskoj zajednici. -Prastanovnici su bili Lucayo Indijanci.
Kultura[uredi | uredi kod]
Kultura Bahama je spoj afričke, europske i drugih kultura. Vjerojatno najpoznatiji glazbeni oblik sa Bahama je junkanoo.
Izvori[uredi | uredi kod]
- ↑ „1973: Bahamas' sun sets on British Empire” (HTML). BBC News. 9. 07. 1973.. Pristupljeno 01. 05. 2009.
- ↑ Procjene stanovništva Bahama u obzir uzimaju povećčanu smrtnost uslijed AIDS-a; to uzrokuje niži očekivani životni vijek, viši mortalitet djece i stopu smrtnosti, niži rast stanovništva i promjene u sastavu stanovništva po dobi i spolu.
- ↑ 3,0 3,1 3,2 3,3 „The Bahamas”. International Monetary Fund. Pristupljeno 22. 04. 2009.
Vanjske veze[uredi | uredi kod]
- Službeni site vlade Bahama
- Turistički ured u Velikoj Britaniji Arhivirano 2005-12-27 na Wayback Machine-u
- Turistički ured u Francuskoj Arhivirano 2009-02-02 na Wayback Machine-u
- Ministarstvo Turizma
