Gana

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Gana
Ghana
Zastava Grb
GesloFreedom and Justice
(sh. Sloboda i pravda)
Državna himna: "God Bless Our Homeland Ghana"
Glavni grad
i najveći grad
Accra
Službeni jezici engleski jezik
Vlada Republika
 -  Predsjednik John Dramani Mahama
 -  Potpredsjednik Kwesi Amissah-Arthur
Zakonodavno tijelo Parlament
Nezavisnost od Ujedinjenog Kraljevstva
 -  Proglašena 6. ožujka 1957. 
 -  Republika 1. srpnja 1960. 
 -  Ustav 28. travnja 1992. 
Površina
 -  Ukupno 238,535 km2 (81.)
 -  Voda (%) 4.61
Stanovništvo
 -  Procjena za 2010.  24,200,000
 -  Gustoća 101.5/km2 (103.)
BDP (PPP) procjena za 2013.
 -  Ukupno $90 mlrd.
 -  Per capita $3,501
BDP (nominalni) procjena za 2013.
 -  Ukupno $43 mlrd. 
 -  Per capita $1,670 
HDI (2013) 0.558
srednji  135.
Valuta ganski cedi (GHS)
Vremenska zona GMT (UTC+0)
Pozivni broj +233
Web domena .gh

Gana je država u zapadnoj Africi, koja na jugu izlazi na Gvinejski zaljev, dio Atlantskog oceana, a sa zapada graniči sa Obalom Slonovače, na sjeveru s Burkinom Faso te na istoku s Togom.

Geografija[uredi - уреди | uredi izvor]

Reljef Gane uglavnom je ravan ili brežuljkast. Uzvisine se nalaze samo na zapadu i krajnjem istoku zemlje, uz togoansku granicu, najviši vrh na Planini Adjafato ima svega 880 m. Središnja Gana pokrivena je gustom šumom čija se površina posljednih desetljeća smanjuje zbog sječe, a sjeverne dvije trećine zemlje i uski obalni pojas pokriva savana. Najveća rijeka u zemlji je Volta na kojoj je 1965. podignuto veliko akumulaciono jezero - Volta [1]površine od 8 500 km², koje je danas značajno je za privredu zemlje.

Historija[uredi - уреди | uredi izvor]

Iako je moderna Gana preuzela ime srednjovjekovnog trgovačkog carstva u zapadnoj Africi, nema historijskih dokaza o povezanosti dviju država. Stara je Gana obuhvaćala područje današnje Mauritanije i Malija. Prije dolaska prvih evropskih moreplovaca (Portugalci) teritorij današnje Gane bio je periferija velikih carstava koja su imala središta na južnom rubu Sahare. Evropski trgovci su se od prvih kontakata krajem 15. vijeka do sredine 19. vijeka ograničili na osnivanje obalnih trgovačkih utvrda u kojima se trgovalo uglavnom robovima i zlatom (otuda potječe i kolonijalni naziv Gane, Zlatna obala).

Britanci su u drugoj polovici 19. vijeka istisnuli ostale kolonijalne sile i zauzeli unutrašnjost zemlje. Oni su i izmjenili dotadašnju privredu zemlje, koja se svodila na trgovanje robovima i zlatom, plantažnim uzgoj kakaovca, koji je postao najveći prihod te kolonije. Pokret za autonomiju i nezavisnost, naglo je ojačao nakon Drugog svjetskog rata - pa je to rezultiralo osamostaljenjem - 1957. Tako je Gana postala prva nezavisna država Crne Afrike, pod vodstvom karizmatičnog Kwame Nkrumaha.

Vladavina Nkrumaha trajala je do 1966. kada je svrgnut u vojnom udaru. Njegova politika pan-afričkog socijalizma imala je i svoje negativne strane, koje su se naročito odrazile na ekonomiju, jer je zemlja nagomilala veliki vanjski dug, a nestašice hrane postale su redovita pojava. Od 1966. do 1981. trajalo je razdoblje političke nestabilnosti s čestim vojnim udarima i smjenama vlada. Tada se na vlast popeo poručnik ratne avijacije Jerry Rawlings koji je uspio poboljšati stanje u zemlji i dva puta, 1992. i 1996. pobijediti na relativno slobodnim predsjedničkim izborima. Rawlingsa je nakon izbora 2000. zamijenio opozicioni lider John Kufuor. Nemiri u Obali Slonovače na početku 2000-ih, dobro su došli Gani, jer su porasle cijene kakaoa, najvažnijeg ganskog izvoznog proizvoda, iako ni Gana nije bila pošteđena plemenskih sukoba na sjeveru zemlje.

Stanovništvo[uredi - уреди | uredi izvor]

Kao i mnogim drugim afričkim državama gansko je stanovništvo jezično heterogeno, tako da je engleski, jezik bivših kolonizatora, zadržan kao službeni i jezik međusobne komunikacije. Najbrojnije jezično-etničke skupine su Akan (44%), Moshi-Dagomba (16%), Ewe (13%) i Ga (8%). Među religijama najviše vjernika ima Kršćanstvo, nešto manje od dvije trećine stanovništva. Slijedi Islam s oko 16%, a ostatak čine uglavnom tradicionalne plemenske religije čiji elementi prožimaju i mnoge kršćanske i islamske obrede.

Najpoznatiji Ganac današnjice je Kofi Annan, glavni tajnik Ujedinjenih naroda u dva mandata 1997-2006.

Privreda[uredi - уреди | uredi izvor]

Privreda Gane temelji se na poljoprivredi i rudarstvu. Glavni izvozni proizvodi su zlato, kakao i drvo. Izvozi se i električna energija proizvedena u hidroelektrani Akosombo na rijeci Volti. BDP je u 2004. bio oko 2 300 USD po stanovniku, mjereno po PPP-u.

Gradovi[uredi - уреди | uredi izvor]

Veći gradovi: Popis gradova u Gani

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. "Volta River" (engleski). Encyclopædia Britannica. http://www.britannica.com/EBchecked/topic/632455/Volta-River. pristupljeno 10. 10. 2012. 


Geographylogo.svg Nedovršeni članak Gana koji govori o geografiji je u začetku. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.