Dominikanska Republika

Izvor: Wikipedia
Dominikanska Republika
República Dominicana
Zastava Grb
GesloDios, patria, libertad
(španjolski, "Bog, domovina, sloboda")
Državna himna: "Quisqueyanos valientes"
Glavni grad Santo Domingo
Službeni jezici španjolski
Vođe
 -  Predsjednik Leonel Fernández
Uspostava od Haitija
27. veljače 1844.
Površina
 -  Ukupno 48.730 km2 (138.)
 -  Voda (%) 1,6
Stanovništvo
 -  Popis iz 2004  8.833.634 (86.)
 -  Gustoća 181/km2
Valuta dominikanski peso
Vremenska zona -4
Pozivni broj 1-809
Web domena .do

Dominikanska Republika je država u Karipskom moru. Zauzima dvije trećine istočnog dijela otoka Hispaniola i graniči sa Haitijem. Dominikansku republiku često miješaju sa Dominikom, također državom u Karipskom moru.

Povijest[uredi - уреди]

Glavni članak:Povijest Dominikanske Republike

Otok Hispaniola otkrio je Kristofor Kolumbo 1492. Narod Arawak, koji je naseljavao otok, je ubrzo istrijebljen. Od 1503 španjolci dovoze na otok crnce-robove. Francuzi i španjolci su 1697 podijelili otok. 1795 Španjolska se odrekla svog dijela otoka. 1822-1844 cijeli je otok Hispaniola ujedinio pod svojom vlašću Jean Pierre Boyer. 1844 Dominikanska Republika, gdje su u većini bili mulati, se ponovno odvojio. 1930-1961, diktatorski je vladao Rafael Leonidas Trujillo, sve dok nije ubijen u atentatu.1965 SAD su vojnom intervencijom spriječili da izabrani predsjednik Juan Bosch Gavino zavlada. Rezultat američkog upletanja bila je diktatura Joaquina Vidella Balaguere, 1966-1978.

Politika[uredi - уреди]

Glavni članak:Politika Dominikanske Republike

Dominikanska Republika se dijeli na 29 provincija i jedan distrikt. Predsjednik republike je i šef države i predsjednik vlade. Predsjednik i potpredsjednik se biraju svake 4 godine.

Pokrajine[uredi - уреди]

Glavni članak:Pokrajine Dominikanske Republike

Dominican republic sm03.jpg

Zemljopis[uredi - уреди]

Glavni članak:Zemljopis Dominikanske Republike

Glavni i najveći grad je Santo Domingo. Dominikanska Republika ima kopnenu granicu samo sa Haitijem.

Ekonomija[uredi - уреди]

Glavni članak:Ekonomija Dominikanske Republike

Ekonomija se uglavnom oslanja na turizam. Nezaposlenost je 1999 bila 13,8%.

Demografija[uredi - уреди]

Glavni članak:Demografija Dominikanske Republike

Od ranih 1960ih velik broj stanovnika emigrirao je u Sjedinjene Američke Države. Dominikanci su danas u SAD-u, od svih nacionalnih manjina, najveća latino skupina.

Dobna struktura:

  • 0-14 godina: 34% (muški 1,486,902; žene 1,422,977)
  • 15-64 godina: 61% (muški 2,609,934; žene 2,518,330)
  • 65 godina i više: 5% (muški 192,254; žene 212,136) (2000, približno.)
  • Prirodni prirast:1.64% (2000, približno)

Veći gradovi: Popis gradova u Dominikanskoj Republici

Kultura[uredi - уреди]

Glavni članak:Kultura Dominikanske Republike

U Dominikanskoj Republici glavna vjera je katolicizam. Vjerska tolerancija je velika.

Razno[uredi - уреди]

Spoljašnje veze[uredi - уреди]