Dominikanska Republika

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Dominikanska Republika
República Dominicana
Zastava Grb
GesloDios, patria, libertad
(španjolski, "Bog, domovina, sloboda")
Državna himna: "Quisqueyanos valientes"
Glavni gradSanto Domingo
Službeni jezici španjolski
Vođe
 -  Predsjednik Luis Abinader
Uspostava od Haitija
27. veljače 1844.
Površina
 -  Ukupno 48,730 km2 (138.)
 -  Voda (%) 1,6
Stanovništvo
 -  Popis iz 2010  9.478.612[1] (86.)
 -  Gustoća 181/km2
Valuta dominikanski peso
Vremenska zona -4
Pozivni broj 1-809
Web domena .do

Dominikanska Republika je država u Karipskom moru. Zauzima dvije trećine istočnog dijela otoka Hispaniole i graniči s Haitijem. Dominikansku Republiku često miješaju sa Dominikom, također državom u Karipskom moru.

Povijest[uredi - уреди | uredi izvor]

Otok Hispaniolu otkrio je Kristofor Kolumbo 1492. godine Narod Arawak, koji je naseljavao otok, ubrzo je istrijebljen. Od 1503. Španjolci dovoze na otok crne robove. Francuzi i Španjolci su 1697. podijelili otok, a 1795. Španjolska se odrekla svog dijela otoka. Od 1822. do 1844. cijeli je otok Hispaniolu ujedinio pod svojom vlašću Jean Pierre Boyer. Godine 1844. Dominikanska Republika, gdje su u većini bili mulati, ponovno se odvojila. Od 1930. do 1961. diktatorski je vladao Rafael Leonidas Trujillo, sve dok nije ubijen u atentatu. Godine 1965. SAD su vojnom intervencijom spriječili da izabrani predsjednik Juan Bosch Gavino zavlada, a rezultat američkog upletanja bila je diktatura Joaquina Vidella Balaguere od 1966. do 1978. godine.

Politika[uredi - уреди | uredi izvor]

Dominikanska Republika se dijeli na 29 provincija i jedan distrikt. Predsjednik republike je i šef države i predsjednik vlade. Predsjednik i potpredsjednik se biraju svake 4 godine.

Geografija[uredi - уреди | uredi izvor]

Glavni i najveći grad je Santo Domingo. Dominikanska Republika ima kopnenu granicu samo s Haitijem.

Pokrajine[uredi - уреди | uredi izvor]

Karta Dominikanske Republike

Ekonomija[uredi - уреди | uredi izvor]

Ekonomija se uglavnom oslanja na turizam. Nezaposlenost je 1999. bila 13,8%.

Demografija[uredi - уреди | uredi izvor]

Od ranih 1960ih velik broj stanovnika emigrirao je u Sjedinjene Američke Države. Dominikanci su danas u SAD-u, od svih nacionalnih manjina, najveća latino skupina.

Dobna struktura:

  • 0-14 godina: 34% (muški 1,486,902; žene 1,422,977)
  • 15-64 godina: 61% (muški 2,609,934; žene 2,518,330)
  • 65 godina i više: 5% (muški 192,254; žene 212,136) (2000, približno.)
  • Prirodni prirast:1.64% (2000, približno)

Veći gradovi: Popis gradova u Dominikanskoj Republici

Kultura[uredi - уреди | uredi izvor]

U Dominikanskoj Republici glavna vjera je katolicizam. Vjerska tolerancija je velika.

Razno[uredi - уреди | uredi izvor]

Reference[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. Official census data. "Dominican Republic Census data"