Manjina

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Protest etničke turske manjine u Londonu.
Protest seksualne LGBT manjine ispred parlamenta u Boiseu

Manjina je pojam koji se odnosi na grupu, ili članove grupe, koja je brojčano manja od dominantne u zajednici ili ima manju moć i uticaj. Često se pojam odnosi na grupe koje imaju izražene razlike u odnosu na dominantnu grupu u smislu rase, vere, etniciteta ili političkog i kulturnog identiteta, što za njih može biti snažan kohezivni faktor.

Tipovi manjina[uredi - уреди | uredi izvor]

Manjinski narod[uredi - уреди | uredi izvor]

Manjinski narodi su narodi bez nacionalne države. Primjeri manjinskih naroda su Katalonci, Kurdi, Baski kao i autohtoni narodi.

Nacionalna manjina[uredi - уреди | uredi izvor]

Nacionalne manjine su grupe građana koje se od većinskog stanovništva razlikuju po nacionalnoj pripadnosti. Nacionalne manjine postoje prvenstveno u istočnoj Evropi gdje dijelovi pojedinih nacija žive na teritoriju susjednih zemalja. Nacionalne se manjine od etničkih manjina najčešće razlikuju u tome što njezini pripadnici aktivno sudjeluju u životu nacije kojoj pripadaju. Tako pripadnici nacionalne manjine glasaju na izborima njihove matične zemlje, imaju dvojna državljanstva, prate medije i kulturni život matične zemlje i u njemu sudjeluju. Pojmovi etničke i nacionalne manjine se međusobno ne isključuju iako nisu jednoznačni. Nacionalnu manjinu može rjeđe sačinjavati i dovoljno velika grupa građana koja nacionalni identitet zemlje u kojoj žive žele preoblikovati prema modelu danas nepostojeće države ili nacije. Tako pojedinci koji se izjašnjavaju kao Jugosloveni ili Europljani po nacionalnosti mogu biti pripadnici nacionalnih manjina iako njihove nacionalne države ne postoje. U tome se slučaju oni ne moraju etnički razlikovati od etničke većine.

Etnička manjina[uredi - уреди | uredi izvor]

Etnička ili narodna manjina je dovoljno brojna grupa građana koja se od većinskog stanovništva razlikuje po etničkoj ili narodnoj pripadnosti. Pojam etnička manjina nerijetko se koristi i za rasne manjine.

Jezična manjina[uredi - уреди | uredi izvor]

Grupa građana koja se od većinskog stanovništva razlikuje u jeziku koji govori čini jezičnu manjinu. Pripadnici jezične manjine i većine mogu u isto vrijeme pripadati istoj naciji ili vjerskoj skupini. Tako etnički Ukrajinci koji govore ruski kao prvi jezik mogu činiti jezičnu manjinu, a da ne čine i etničku ili nacionalnu manjinu.

Vjerska manjina[uredi - уреди | uredi izvor]

Vjersku manjinu čine građani koji nisu pripadnici najveće vjerske zajednice u nekom društvu. Manjinsku zajednicu u društvu najčešće čine i nevjernici ili ateisti, antiteisti i agnostici.

Seksualna manjina[uredi - уреди | uredi izvor]

Pripadnici seksualnih manjina su neheteroseksualne osobe. Primjeri seksualnih orjentacija koje ne čine većinu u društvu su homoseksualnost, biseksualnost i aseksualnost. Pojedinci sa seksualnim sklonostima neuobičajenim među većinom populacije također pripadaju seksualnim manjinama.

Rodna manjina[uredi - уреди | uredi izvor]

Pojedinci koji ne slijede rodne norme koje su dominantne u nekome društvu u njemu čine rodne manjine. Pojam roda i spola se razlikuju i rod je društveni konstrukt pa tako pripadnik rodne manjine može imati rodni izraz koji se ne poklapa sa najučestalijim načinom izraza roda među pojedincima njegova biološkog spola.

Politička manjina[uredi - уреди | uredi izvor]

Politička manjina ili opozicija je grupa građana sa političkim stavovima različitim od stavova vlasti. Demokratski principi polaze od pretpostavke da će pojedinci i grupe u političkom životu povremeno činiti većinu, a povremeno manjinu. U nekim društima pojedine grupe međutim čine takozvane stalne opozicije ili manjine. Kako bi se izbjegla ova situacija koja u pitanje može dovesti demokratski legitimitet, pojedina društva se odlučuju na primjenu modela konsenzualne demokracije u kojoj predstavnici više grupa zajedno sudjeluju u vladanju. Ti su primjeri Švicarska ili Sjeverna Irska u kojoj predstavnici i prve i druge najveće partije na izborima obavezno sudjeluju u sastavljanju i radu vlade. Time se izbjegava majorizacija katoličkih Iraca.

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

Ovaj članak, ili jedan njegov segment, izvorno je preuzet iz knjige Ivan Vidanović "Rečnik socijalnog rada" uz odobrenje autora.

Vidi još[uredi - уреди | uredi izvor]

Eksterni linkovi[uredi - уреди | uredi izvor]