Čehoslovačka
![]() |
Ovom članku potrebno je sređivanje. To podrazumijeva korekturu, reorganizaciju i usklađivanje sa stilskim standardima Wikipedije na srpskohrvatskom jeziku. Pomozite u njegovom poboljšanju tako što ćete ga urediti. |
Čehoslovačka, ili Češko-Slovačka (češki i slovački: Československo, Česko-Slovensko), je bivša država u centralnoj Evropi koja je egzistirala od 1918. do 1992. 1. januara 1993. je miroljubivo podeljena na Češku i Slovačku, čin koji je više poznat kao Baršunast razvod, po analogiji sa Baršunastom revolucijom.
Osnovne karakteristike[uredi | uredi kod]
Državna uređenja:
- 1918-1968. (osim 1938-1945): centralizovana država;
- 1969-1992. federalna republika sastavljena od Češke Socijalističke Republike (1990-1992: Češka Republika) i Slovačke Socijalističke Republike (1990-1992: Slovačka Republika);
- 1918-1939. i 1945-1948. i 1990-1992: demokratska republika
- 1939 – 1945: podeljena na Protektorat Bohemije i Moravske i Slovačku
- 1948-1989: komunistička država sa centralizovanom ekonomijom
Susedi: Nemačka (1945-1990: Zapadna Nemačka i Istočna Nemačka), Poljska, Sovjetski Savez (od 1992: Ukrajina), Rumunija (do 1939), Mađarska i Austrija
Topografija: uglavnom neravnomerna područja. Zapadni delovi pripadaju centralnoevropskim visoravnima. U istočni region zalaze severni delovi Karpata i dunavski basen.
Klima: dominira kontinentalna klima gde temperatura varira od umerene temperature na granici sa Zapadnom Evropom na zapadu, do oštre na istoku na granici sa Sovjetskim Savezom.
Zvanična imena[uredi | uredi kod]
- 1918-1920: Češko-Slovačka Republika i Republika Čehoslovačka (skraćeno RČS);
- 1920-1938. i 1945-1960. Čehoslovačka Republika (ČSR) ili Čehoslovačka
- 1938-1939: Češko-Slovačka Republika
- 1960-1990: Čehoslovačka Socijalistička Republika (ČSSR)
- 1990-1992: Češka i Slovačka Federativna Republika (ČSFR)
Grb[uredi | uredi kod]
- 1920-1945: [1] mali grb, [2] srednji grb, [3] veliki grb
- 1945-1960: [4]
- 1960-1990: [5]
- 1990-1992: [6]
Istorija[uredi | uredi kod]
Glavni članak: Istorija Čehoslovačke
Čehoslovačka je nastala u oktobru 1918. kao jedna od sukcesora Austro-Ugarske posle Prvog svetskog rata. Bila je sastavljena od današnjih teritorija Češke Republike, Slovačke i (do 1939.) Karpatske Ukrajine (Rutenije). Njena teritorija je bio najindustralizovaniji deo Austro-Ugarske, bila je najdemokratskija republika tokom perioda pre Drugog svetskog rata, ali su je karakterisali etnički problemi. Ti problemi su uzrok nezadovoljstva druge i treće po brojnosti etničkih grupa u Čehoslovačkoj - Nemaca i Slovaka, zbog dominacije Čeha, koji su bili najbrojniji.
Čehoslovačka je postala Hitlerova meta. Posle Minhenskog sporazuma 1938, Hitlerove trupe izvršile su invaziju na Bohemiju i Moravsku. Mađarskoj su pripojene južna Slovačka, a Slovačka i Rutenija su dobile autonomiju za neko vreme. Konačno, Čehoslovačka je prestala da postoji u martu 1939, kada je Hitler okupirao celu Češku, a ostatak Slovačke je primoran da proglasi nezavisnost.
Posle Drugog svetskog rata, predratna Čehoslovačka je rekonstituisana, dok je Rutenija (koja je bila njen deo) odcepljena od države i pripojena Sovjetskom Savezu. Tri godine kasnije (1948-1989), Komunistička partija Čehoslovačke je došla na vlast i država se našla pod uticajem Sovjetskog saveza. U kasnim '60. godinama, u vreme Praškog proleća, pokušano je da se komunistički sistem promeni u demokratski. SSSR je strahovao da bi Prag stoga mogao prijeći u kapitalizam, te je pokrenuo invaziju na zemlju 1968. kojom je suzbio sve reforme. Religija je bila zabranjena, a ateizam je postao zvanična glavna misao. 1969. Čehoslovačka je pretvorena u federaciju Čeških zemalja i Slovačke.
1989. godine država je ponovo postala demokratska posle Plišane revolucije, 1992. savezni parlament je odlučio da se država podeli u Češku i Slovačku 1. januara 1993.
Geografija[uredi | uredi kod]
Topografija[uredi | uredi kod]
Uglavnom neravnomjerna područja. Zapadni djelovi pripadaju centralnoevropskim visoravnima. U istočni region zalaze sjeverni djelovi Karpata i Dunavski bazen.
Države s kojima je graničila su: Njemačka (1945-1990: Zapadna Njemačka i Istočna Njemačka), Poljska, Sovjetski Savez (od 1992. Ukrajina), Rumunija (do 1939.), Mađarska i Austrija.
Klima[uredi | uredi kod]
Dominira kontinentalna klima gdje temperatura varira od umjerene temperature na granici sa Zapadnom Europom na zapadu, do oštre na istoku na granici sa Sovjetskim Savezom.
Predsednici države i vlade[uredi | uredi kod]
- Lista predsednika Čehoslovačke
- Lista premijera Čeholovačke
- videti takođe članak: Komunistička partija Čehoslovačke - lideri
Međunarodni sporazumi i članstva[uredi | uredi kod]
Posle Drugog svetskog rata, aktivno je učestvovala u Mešovitom Veću ekonomske asistencije (Komekon), Varšavskom paktu, Ujedinjenim nacijama i njihovim agencijama, kao i u Pokretu nesvrstanih; jedna od članica OEBS-a.
Stanovništvo i etničke grupe[uredi | uredi kod]
Sastav[uredi | uredi kod]
Prema popisu iz 1991. godine Čehoslovačka je brojala 15.600.000 stanovnika. Etnički sastav stanovništva bio je sljedeći: Česi 54,1%, Slovaci 31%, Moravci 8,7%, Mađari 3,8%, Romi(Cigani) 0,7%
Religija[uredi | uredi kod]
1991: Katolici: 46.4%, Evangelisti: 5.3%, Ateisti: 29.5%, neizjašnjenih: 16.7%. u pogledu religije su postojale razlike između dve konstitutivne republike .
Zdravstvo i socijalna zaštita[uredi | uredi kod]
Posle Drugog svetskog rata zdravstvena zaštita je je svim građanima bila dostupna, '60. i '70. godina radilo se na poboljšanju zdravstva u ruralnim sredinama.
Politika[uredi | uredi kod]
Posle Drugog svetskog rata, monopol nad politikom je držala Komunistička partija Čehoslovačke. Gustav Husak (Gustáv Husák), je postao prvi sekretar KPČ 1969. (kasnije je funkcija preimenovana u generalnog sekretara), a predsednik Čehoslovačke je postao 1975. Ostale političke organizacije su bile podređene KPČ. Sve političke partije, grupe i organizacije su grupisane pod kišobranom Nacionalnog fronta Čehoslovačke Socijalističke Republike. Nad pobornicima ljudskih prava i religije su vršene represije.
Vlada[uredi | uredi kod]
Društvo i društvene grupe[uredi | uredi kod]
Obrazovanje[uredi | uredi kod]
Besplatno osnovno obrazovanje. Veliki broj građana bio je pismen.
Energetski resuri[uredi | uredi kod]
Posle Drugog svetskog rata energetski potencijali države su bilo mali. Iz Sovjetskog Saveza je uvožena nafta, a u državi je funkcionisala proizvodnja mrkog uglja i električna energija na hidro pogon.
Ekonomija[uredi | uredi kod]
Posle II sv. rata, ekonomija je centralizovana po ugledu na ekonomiju Sovjetskog Saveza. Teška metalurgija koja je zavisila od uvoza gvožđa.
Sport[uredi | uredi kod]
Čehoslovački fudbalski tim je bio vrlo jak na svetskoj sceni, sa 8 učešća na Svetskom prvenstvu, završivši kao drugi na Svetskim prvenstvima 1934. i 1962. Tim je takođe osvojio i Evropsko prvenstvo 1976.
Čehoslovačka je imala vrlo jak hokejaški tim, koji je osvojio mnoštvo medalja na svetskim šampionatima i olimpijskim igrama.
Poznati teniseri Ivan Lendl i Martina Navratilova su rođeni u Čehoslovačkoj.
Kultura[uredi | uredi kod]
Pogledajte: