Prva Čehoslovačka Republika

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Čehoslovačka Republika
Československá republika
Flag of Austria-Hungary (1869-1918).svg
 
Flag of Austria.svg
 
Flag of the German Empire.svg
1918. – 1938. Flag of the Czech Republic.svg
 
Flag of the German Reich (1935–1945).svg
 
Flag of Hungary (1915-1918, 1919-1946).svg
 
Flag of Poland (1928-1980).svg
Zastava Grb
Zastava (od 1920.) Grb
Geslo
Pravda vítězí / Pravda víťazí
Himna
"Kde domov můj?" • "Nad Tatrou sa blýska"
Lokacija Čehoslovačke
Čehoslovačka 1938. godine
Glavni grad Prag
Jezik/ci češki, slovački
Vlada Parlamentarna republika
Predsjednik
 - 1918. – 1935. Tomáš Masaryk
 - 1935. – 1938. Edvard Beneš
Premijer
 - 1918. – 1919. Karel Kramář (prvi)
 - 1935. – 1938. Milan Hodža (zadnji)
Legislatura Narodna skupština
 - Gornji dom Senat
 - Donji dom Poslanički dom
Historija Međuratni period
 - Proglašena nezavisnost 28. listopada 1918.
 - Raspad Austro-Ugarske 31. listopada 1918.
 - Usvojen Ustav 29. veljače 1920.
 - Minhenski sporazum 30. rujna 1938.
Površina
 - 1938. 140.800 km² (54.363 mi² )
Stanovništvo
 - 1938. (procjena) 14.800.000 
     Gustoća 105,1 /km²  (272,2 /mi² )
Valuta čehoslovačka kruna
Danas dio  Češka
 Slovačka
 Ukrajina

Prva Čehoslovačka Republika (češki: Československá republika) bila je čehoslovačka država koja je postojala od 1918 do 1938. Država se kolokvijalno zvala Čehoslovačka. U nju su spadale Bohemija, Moravska, Češka Šleska, Slovačka i Zakarpatje.

Nakon 1933., Čehoslovačka je ostala jedina funkcionalna demokratska država u središnjoj i istočnoj Europi. Usred pritiska njemačke manjine u Sudetima, koje je podržavao Treći Reich, Čehoslovačka je prisiljena predati Sudete velikonjemačkom imperiju 1. 10. 1938. kao dio minhenskog sporazuma. Predala je i južne dijelove Slovačke i Zakarpatje Mađarskoj a dio Šleske Poljskoj. Ovo je de facto dovelo do kraja Prve Čehoslovačke Republike. Uslijedila je Druga Čehoslovačka Republika, koja je trajala manje od pola godine prije nego li je Njemačka okupirala njen cjelokupni teritorij koji je time nestao.

Narodni sastav[uredi - уреди | uredi izvor]

Popis stanovništva 1921.[1]
Regije "Čehoslovaci"
(Česi i Slovaci)
Nijemci Mađari Rusini Jevreji Ostali Ukupno
Bohemija 4 382 788 2 173 239 5 476 2 007 11 251 93 757 6 668 518
Moravska 2 048 426 547 604 534 976 15 335 46 448 2 649 323
Šleska[2] 296 194 252 365 94 338 3 681 49 530 602 202
Slovačka 2 013 792 139 900 637 183 85 644 70 529 42 313 2 989 361
Zakarpatje 19 737 10 460 102 144 372 884 80 059 6 760 592 044
Čehoslovačka Republika 8 760 937 3 123 568 745 431 461 849 180 855 238 080 13 410 750

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. Slovenský náučný slovník, I. zväzok, Bratislava-Český Těšín, 1932.
  2. Popisi stanovništva 1921. i 1930. se ne smatraju točnima jer je narodnost ovisila o izjašnjavanju u kojem su mnogi Poljaci rekli da su Česi iz straha od vlasti ili kao naknadu za neke povlastice. Cf. Zahradnik, Stanisław; Marek Ryczkowski (1992). Korzenie Zaolzia. Warszawa - Praga - Trzyniec: PAI-press. OCLC 177389723. 

Eksterni linkovi[uredi - уреди | uredi izvor]