Druga Čehoslovačka Republika

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Češko-Slovačka Republika
Česko-Slovenská republika
Flag of the Czech Republic.svg
1938. – 1939. Flag of the German Reich (1935–1945).svg
 
Flag of Bohmen und Mahren.svg
 
Flag of First Slovak Republic 1939-1945.svg
 
Flag of Ukraine.svg
Zastava Grb
Zastava Grb
GesloPravda vítězí / Pravda víťazí
Himna: "Kde domov můj?" • "Nad Tatrou sa blýska"
Lokacija Čehoslovačke
Čehoslovačka 1939. godine
Glavni grad Prag
Jezik/ci češki, slovački
Vlada Parlamentarna republika
Predsjednik
 - 1938. Jan Syrový (v.d.)
 - 1938. – 1939. Emil Hácha
Premijer
 - 1938. Jan Syrový
 - 1938. – 1939. Rudolf Beran
Legislatura Narodna skupština
 - Gornji dom Senat
 - Donji dom Poslanički dom
Historija Međuratni period
 - Minhenski sporazum 30. rujna 1938.
 - Njemačka okupacija 15. ožujka 1939.
Površina
 - 1939. 99.348 km² (38.358 mi² )
Stanovništvo
 - 1939. (procjena) 10.400.000 
     Gustoća 104,7 /km²  (271,1 /mi² )
Valuta čehoslovačka kruna

Druga Čehoslovačka Republika (češki / slovački: Česko-Slovenská republika), znana samo i kao Čehoslovačka,[1] postojala je svega 169 dana, između 30. 9. 1938. i 15. 3. 1939. Tvorili su je Bohemija, Moravska, Šleska, Slovačka i Zakarpatje.

Druga republika nastala je slijedom događaja nakon minhenskog sporazuma, u kojem je Čehoslovačka prisiljena ustupiti područje Sudeti, naseljen uglavnom njemačkom manjinom, Trećem Reichu 1. 10. 1938., dok je Zakarpatje uzela Mađarska. Nakon što je njemačka vlada dala stranim veleposlanicima do znanja da je Čehoslovačka sada njemačka vazalna država, čehoslovačka vlada pokušala je poboljšati odnose sa Trećim Reichom zabranom komunističke partije, suspenzijom svih jevrejskih profesora u njemačkim obrazovnim ustanovama te izdala zakon prema kojem država smije preuzeti poslove pod vlasništvom Jevreja.[2] Vlada je i dozvolila da banke dođu pod zajedničko njemačko-čehoslovačko vlasništvo.[2]

Međutim, to ništa nije pomoglo te je Čehoslovačka država nestala nakon što je njemački Wehrmacht 15. 3. 1939. zauzeo i anketirao cjelokupnu državu, dok je Hitler proglasio Protektorat Češku i Moravsku. Na dan njemačkog zauzimanja teritorija, čehoslovački predsjednik Emil Hácha imenovan je od njemačke vlade predsjednikom Protektorata, poziciju koju je držao do kraja drugog svjetskog rata 1945.

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. Miller, Francis. The Complete History of World War II. str. 111. 
  2. 2,0 2,1 Crowhurst, Patrick. Hitler and Czechoslovakia in World War II: Domination and Retaliation. str. 83-84.