Gertrude Stein

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Gertrude Stein
Gertrude Stein, fotografija čiji je autor Carl Van Vechten, 1935
Biografske informacije
Rođenje(1874-02-03)3. 2. 1874.
Allegheny, Pensilvanija, SAD
Smrt27. 7. 1946. (dob: 72)
Neuilly-sur-Seine, Francuska
Nacionalnostamerička
Obrazovanje
Zanimanjeknjiževnica,
Opus
Književni pravacModernistička književnost
Inspiracija
Potpis

Gertrude Stein (2.3.1874. – 27.7.1946.) bila je američka spisateljica, koja je znatno doprinela razvoju moderne umetnosti i književnosti. Veći deo života je provela u Francuskoj.

Biografija[uredi | uredi kod]

Rođena je u Allegheny, Pennsylvania u obrazovanoj porodici nemačko-jevrejskih imigranata. Njen otac, Daniel Stein, zaradio je prilično bogatstvo svojim investicijama u železnicu. Kada je Gertrude imala tri godine, porodica se, zbog poslovnih razloga, preselila najpre u Beč, a zatim u Pariz. Godine 1878., vratila se sa porodicom u SAD i živela je u Oaklandu, ali su nastavili da posećuju Evropu za odmore. Po smrti roditelja, Gertruda je živela sa roditeljima svoje majke u Baltimoreu.

Na Redcliffe Collegeu je učila psihologiju kod William Jamesa, a posle diplomiranja 1897. provela je leto u Woods Hole, Massachusetts, gde je učila embriologiju na Marine Biological Laboratory, što je nastavila na Johns Hopkins Medical School, ali je 1901. napustila studije bez diplome.

Naredne, 1902. godine preselila se u Pariz, u vreme vrhunca umetničkog okupljanja na Montparnasseu. Od 1903. do 1912. živi u Parizu sa svojim bratom Leom, koji je bio umetnički kritičar. U Parizu je 1907. srela ljubav svog života, Alice B. Toklas [1], a 1909. Alice se preselila kod nje i njenog brata. Veći deo života Gertrude je živela od para koje je zaradio njen otac, kao uostalom i njena braća. Godine 1933., međutim, objavljuje memoare pod naslovom „The Autobiography of Alice B. Toklas“ i postaje bogata po sopstvenim zaslugama.

Ona i njen brat su imali jednu od prvih kolekcija kubističkog i modernog slikarstva. Posedovala je radove Picassa (koji joj je bio prijatelj i uradio je i njen portret), Matissa, Deraina, Braquea, Grisa i drugih mladih autora.

Kada je Nemačka objavila Prvi svetski rat, Gertrude i Alice su bile u poseti Alfredu North Wihiteheadu u Engleskoj. Vratile su se u Francusku i pošto je Gertruda naučila da vozi kola prijavile su se da prevoze medicinski materijal za potrebe francuskih bolnica. Kasnije su bile nagrađene od strane francuske vlade za svoj doprinos.

Stein i Toklas su bile bliske prijateljice spisateljice Natalie Barney, koja je u Parizu organizovala književni salon i Akademiju žena, čija je članica bila i Gertrude. Gertrude je bila bliska prijateljica i sa bogatom spisateljicom i izdavačicom Bryher.

Tokom 1920-ih u salonu koji je Gertrude držala u Rue de Fleurus, 27, sa zidovima prekrivenim avangardnim slikama, okupljali su se veliki umetnici i pisci, kao što su Ernest Hemingway, Ezra Pound, Henri Matisse, Thornton Wilder, Sherwood Anderson i Guillaume Apollinaire. Gertrude Stein je skovala termin „Lost Generation“ („izgubljena generacija“) za neke od ovih američkih pisaca, koji su živeli i radili van Amerike. U toku ovog perioda sprijateljila se sa spisateljicom Monom Loy, sa kojom ostaje prijateljica do kraja života.

Gertrude Stein je bila vrlo duhovita, vesela i elokventna i imala je veliki krug prijatelja i prijateljica. Bila je vrlo uticajna u umetničkim krugovima i njeno mišljenje je izuzetno uvažavano. Bila je mentorka Hemingwaya i kuma na krštenju njegovog sina. Leta 1931. godine Stein je savetovala mlaldog umetnika i kompozitora da dođe u Tanger, gde su ona i Alice letovale.

Pre početka Drugog svetskog rata, Gertrude je za New York Times izjavila da bi Hitler trebalo da bude nagrađen Nobelovom nagradom za mir: „Kažem da Hitler treba da dobije nagradu za mir, jer uklanja sve elemente rivalstva i borbe u Nemačkoj. Isterujući Jevreje, demokratske i levičarske elemente, on isteruje sve što vodi ka akvitnosti. Time... potiskujući Jevreje... on okončava borbu u Nemačkoj.“ Ovaj komentar je bio gotovo sigurno ironičan, jer su i ona i njena partnerka Alice B. Toklas bile Jevrejke.

Dok je Stein bila otovreno lezbejska feministkinja, njeni stavovi bi ipak mogli da budu opisani kao konzervativni. Za nju je nezaposlenost bila lenjost i protivila se Franklinu D. Rooseveltu i njegovom New Dealu. Zastupala je nacionalističku stranu u Španskom građanskom ratu.

Drugi svetski rat[uredi | uredi kod]

Kada je Francuska okupirana u Drugom svetskom ratu, Stein i Toklas su se preselile u seosku kuću koju su ranijih godina iznajmljivale u Biligninu, u Ainu, u regiji Rhône-Alpes. Seljaci su ih nazivali samo Amerikankama, nepominjući njihovo jevrejsko poreklo, a one su imale dobre veze sa Bernard Faÿem, koji je imao veze u Gestapu. Kada je Bernard Faÿ posle rata bio osuđen zbog kolaboracionizma, Gertrude i Alice su pokrenule kampanju za njegu amnestiju. Nekoliko godina kasnije, kada je Gertrude već umrla, Alice je novčano doprinela njegovom bekstvu iz zatvora.

Gertrude Stein je umrla od raka debelog creva u Neuilly-sur-Seine, 27. jula, 1946. Sahranjena je na čuvenom groblju Père Lachaise. Alice je nasledila veći deo njene imovine.

Kao egzekutor njenog književnog opusa Stein je imenovala fotografa i pisca Carl van Vechtena, koji je objavio njene, do smrti neobjavljene, radove.

Dela[uredi | uredi kod]

Kada se preselila u Pariz, 1903. počela je ozbiljno da se bavi pisanjem romana, pozorišnih komada, priča, libreta, pesama. Vremenom je razvila svoj visoko idiosinkretički, dinamični, unekoliko repetitivni i duhoviti stil. Tipičan citat je:

Rose is a rose is a rose is a rose.

ili

Out of kindness comes redness and out of rudeness comes rapid same question, out of an eye comes research, out of selection comes painful cattle.

kao i

The change of color is likely and a difference a very little difference is prepared. Sugar is not a vegetable.


Ovi eksperimenti toka svesti i ritmične slike imale su za cilj da prizovu „uzbuđenost čistog bića“ i mogu se tumačiti kao književni odgovor na kubizam. Mnogi njeni radovi se tumače kao feminističko prerađivanje patrijarhalnog jezika.

Stein je pisala svega po pola sata na dan, obično noću kada bi ispratila prijatelje. Alice B. Toklas bi sakupljala stranice i prekucavala ih i vodila je računa oko izdavanja. Generalno je pružala podršku, dok je Leo Stein, kritikovao dela svoje sestre.

Godine 1932. objavljuje The Autobiography od Alice B. Toklas, knjigu koja je njen prvi bestseler. Uprkos naslovu, u pitanju je zapravo njena autobiografija, u kojoj sebe opisuje kao vrlo samouverenu, rekli bi skoro arogantnu, uvek ubeđenu u to da je genije. Prezirala je svakodnevne poslove, koje je zato Alice završavala.

Izbor radova[uredi | uredi kod]

Eksterni linkovi[uredi | uredi kod]

Audio zapisi[uredi | uredi kod]