Francuska Gvajana

Izvor: Wikipedia
Francuska Gvajana
Guyane française
Flag of French Guiana.svg Blason de la Guyane.svg
Devise nationale: Liberté, Égalité, Fraternité
Službeni jezik francuski
Prefektura Cayenne
Podprefektura Saint-Laurent-du-Maroni
Broj okruga 2
Broj kantona 19
Broj općina 22
Predsjednik regionalnog vijeća Antoine Karam
Predsjednik generalnog vijeća Pierre Désert
Površina
 - Ukupno
 - % voda

86 504 km²
???
Stanovništvo
 - Ukupno (1999)
 - Gustoća stanovništva


157 213 st.
2 st./km²

Valuta Euro
Vremenska zona UTC -3
Internet domena .gf
Pozivni broj 594

Francuska Gvajana je prekomorski departman Francuske. Sa površinom od 86 504 km² to je najveći francuski departman. To je jedini francuski, a ujedno i jedini teritorij Europske Unije u Južnoj Americi. Ekvatorska šuma pokriva najveći dio teritorija Francuske Gvajane. Službeno ime Francuske Gvajane (u francuskim i europskim krugovima) je Gvajana (Guyane).Pridjev "francuska" se dodaje još iz kolonijalnih vremena, kad su postojale tri Gvajane: Britanska Gvajana (današnja Kooperativna Republika Gvajana), Nizozemska Gvajana (današnji Surinam) i Francuska Gvajana.

Povijest[uredi - уреди]

Pozicija Francuske Gvajane u Južnoj Americi

Francuzi su se prvi put naselili na otok 1604. Na Francuskoj Gvajani se nalazila slavna kažnjenička kolonija Đavolji otok (Île du Diable) koja je 1946 zatvorena. Zatvorenici su većinom kasnije deportirani natrag u Francusku, ali jedan dio njih je odlučio i ostati. Slavni zatvorenik na otoku je bio i Leptir "Papillon" po čijem životu je snimljen i istoimeni film iz 1973 sa Steve McQueenom i Dustin Hoffmanom u glavnim ulogama.

Administracija[uredi - уреди]

Gvajana je samostalna administrativna regija i prekomorski departman Francuske (DOM-département d'outre-mer), sa sjedištem u Cayenneu. Zajedno sa Gvadalupom i Martinikom koji se nalaze u malim Antilima Americi čini Francuske Departmane Amerike (départements français d'Amérique-DFA). Gvajana je jedna od sedam ultraperifernih regija Europske Unije.

Zemljopis[uredi - уреди]

Francuska Gvajana se sastoji od tri geografske regije: Obalnog pojasa, gdje živi većina stanovništva, prašume i Tumac-Humac planina koje se nalaze blizu brazilske granice. Najveći vrh Gvajane je Bellevue de l'Inini (851 m), druga važnija brda su: Mont Machalou (782 m), Pic Coudreau (711 m) i Mont St Marcel (635 m), Mont Favard (200 m) i Montare du Mahury (156 m). Barrage de Petit-Saut je umjetno jezero na sjeveru departmana koje je iskopano radi hidroenergije. Važniji otoci su Îles du Salut među kojima je Île Royale, Île Saint-Joseph i Île du Diable (Đavolji otok).

Gradovi[uredi - уреди]

Karta Francuske Gvajane

Gospodarstvo[uredi - уреди]

Gvajana je ovisna o Francuskoj u većini gospodarskih pitanja. Glavne prihodi su od ribarenja, rudarenja (zlato i boksit) i drvne industrije. Značajan dio prihoda (oko 25% BDP-a departmana) dolazi od svemirskog centra u Kourouu (Centre Spatial Guyanais) u kojem je zapošljeno oko 1700 ljudi, odakle Europska Svemirska Agencija lansira svoje misije. Nezaposlenost je veliki problem (oko 20%-30%).

Demografija[uredi - уреди]

Stanovništvo Francuske Gvajane koje većinom živi na obali je vrlo različite etničke strukture. Kreolci (crnci i mulati) su najveća etnička grupa od oko 30%-50%. 10% čine europljani, većinom Francuzi. Oko 8% čine Brazilci, Surinamci 4% i Gvajanci 2.5%. Glavne Azijske zajednice su Hmong iz Laosa (oko 1.5%) i Kinezi iz Hong Konga (oko 3.2%) Također postoje velike etničke zajednice sa raznih karipskih otoka, većinom sa Haitija. Većina stanovništva je katoličke vjeroispovjesti.

Eksterni linkovi[uredi - уреди]


Regije Francuske Flag of France
Elzas | Akvitanija | Auvergne | Burgundija | Bretanja | Centre | Champagne-Ardenne | Korzika | Franche-Comté | Île-de-France | Languedoc-Roussillon | Limousin | Lorraine | Pireneji-Jug | Nord-Pas de Calais | Donja Normandija | Gornja Normandija | Regija Loire | Pikardija | Poitou-Charentes | Provansa-Alpe-Azurna obala | Rona-Alpe
Prekomorske regije
Gvadalupa | Francuska Gvajana | Martinik | Mayotte | Reunion