Lorraine

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Lorraine
Položaj regije Lorraine u Francuskoj
Departmani Meurthe-et-Moselle (54)
Meuse (55)
Moselle (57)
Vosges (88)
Prefektura Metz
Ukupno stanovnika 2 350 920 stanovnika
(2010.[traži se izvor])
Gustoća 99,8 stanovnika/km²
Površina 23 547 km²
Broj okruga 19
Broj kantona 157
Broj općina 2 339
Predsjednik regionalnog vijeća Jean-Pierre Masseret (PS)

Lorena, Lotargija ili Lotaringija (izvorno Lorraine izgovor IPA:[lɔʁɛn]; lokalni francuski naziv:Louréne) je francuska pokrajina. Na njemačkom zove se Lothringen. Ime je dobila po istoimenom vojvodstvu. Upravno je sjedište regije grad Metz, dok je povijesno sjedište Nancy.

Povijest[uredi - уреди | uredi izvor]

Karolinško carstvo iz 843. Lotaringija je prikazana zelenom bojom.

Ime Lorena potječe od Lothara, unuka Karla Velikog, komu je pripao središnji dio Franačkog carstva po Verdunskom ugovoru iz 843. Po njemu je mnogo šire područje od današnje Lorene nazvano Lotaringija (njemački: Lotharingen)

Administracija[uredi - уреди | uredi izvor]

Regionalno vijeće ove regije je ravnopravni član u euroregiji poznatoj pod nazivom Grande Région. Ta regija se sastoji od Lorraine, države Luksemburg, njemačkih zemalja Saarland, Porajnje-Falačka i belgijske pokrajine Valonije. Sjedište regionalnog vijeća je u Metzu. Od lokalnih izbora 2004. na čelu regije je Socijalistička partija Francuske, sa 45 zastupničkih mjesta u vijeću. Ostalih 28 mjesta pripadaju UMP-u i FN-u.

Zemljopis[uredi - уреди | uredi izvor]

Lorraine je jedina francuska regija koja graniči sa tri države: Belgija (Valonija), Luksemburg i Njemačka (pokrajine Saarland i Porajnje-Falačka). Ova regija graniči i sa tri francuske regije: Elzas, Champagne-Ardenne i Franche-Comté. Lorraine je visoravan visine 400 do 500 m, nagnuta je prema zapadu i sjeverozapadu. Ima niske temperature i dosta kiše, pa se stoga ovdje nalazi i najveći broj francuskih šuma, u prvom redu hrasta i bukve.

Gospodarstvo[uredi - уреди | uredi izvor]

Sa prihodima od 44 milijarde eura, Lorraine čini 3,4% BDP-a Francuske, što je čini osmom regijom po prihodima. Prihodi od uslužnih djelatnosti su u stalnom porastu, dok je tradicionalna industrija (tekstil i metalurgija) u opadanju. Jak gospodarski rast ova regija može zahvaliti i velikom broju stranih, poglavito njemačkih poduzeća, koja posluju u ovoj regiji. Regija se snažno razvila zahvaljujući i članstvu u euroregiji sa susjednim državama i pokrajinama. Kao i gotovo u svim francuskim regijama, turizam je jako razvijen.

Kultura[uredi - уреди | uredi izvor]

Zbog svog zemljopisnog položaja, Lorraine je oduvijek kuluturološko bila bliska sa germanskom kulturom. U ovoj regiji kultura dobiva procvat za vrijeme renesanse, što se nastavlja i u periodu klasike. Regija je najznačajnija po pravcu art nouveau, čiji je najveći predstavnik bila Nansiška škola (École de Nancy).

Poznate osobe[uredi - уреди | uredi izvor]

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]


Francuska Deo Vikipedije posvećen temama vezanim za Francusku.