Pokrajina

Izvor: Wikipedia

Pokrajina (lat. provincia), je upravno-administrativna jedinica te druga razina vlasti u većini zemalja. U saveznim državama pokrajina može biti naziv za federalnu jedinicu. Tijekom razdoblja Britanskog carstva različite kolonije su imale naziv provincije poput Provincije Kanade i Provincije Južne Australije.

U federacijama funkcije središnje i pokrajinske vlasti ili područja jurisdikcije naznačena su u ustavu. One koje nisu posebno označene u ustavu nazivaju se "rezidualne sile". Te rezidualne sile leže na pokrajinskoj (ili državnoj) razini u decentraliziranom federalnom sistemu (poput Sjedinjenih Država i Australije) s obzirom na centralizirani federalni sistem u kojemu su zadržane na federalnoj razini (kao u Kanadi). Usprkos tome, neke od nabrojenih sila mogu također biti vrlo značajne. Kanadske provincije su, primjerice, suverene u odnosu na važne poslove poput zakona i reda, vlasništva, građanskih prava, obrazovanja, socijalne skrbi, zdravstvenih službi i čak poreza.

Evolucija federacija stvorila je neizbježno povlačenje užeta između shvaćanja federalne prevlasti nasuprot "državnim pravima". Povijesna podjela odgovornosti u federalnim ustavima neizbježno je predmet mnogobrojnih preklapanja. Primjerice kada središnja vlast, koja je odgovorna za "vanjske poslove", ulazi u međunarodne sporazume u područjima gdje država ili pokrajina imaju suverenitet, sporazumi sklopljeni na nacionalnoj razini mogu stvoriti jurisdikcijsko preklapanje i sukobljavajuće zakone. To preklapanje stvara mogućnost za unutrašnje prepirke koje vode do ustavnih amandmana i sudskih odluka koje značajno mijenjaju ravnotežu snaga.

Riječ pokrajina, tj. provincija stvorili su Rimljani koji su svoje carstvo podijelili u provincije. Smatra se da riječ potječe iz [[latinske riječi provincia (zona utjecaja), koja je nastala od riječi pro ("ispred") i vincia ("povezano").

U Francuskoj izraz en province još uvijek teži značenju "izvan regije Pariza". Prije Francuske revolucije zemlja se sastojala od regije Ile-de-France – kraljevskog osobnog lena – i kraljevskih pokrajina, kojima su nekoć upravljali njihovi vlastiti feudalni gospodari. Budući da se termin sada službeno koristi za drugu razinu vlasti, taj se izraz ponekad zamijenjuje s en région.

Isti se izraz koristi u Peruu gdje en provincias znači "izvan grada Lime" iako je sama Lima smještena u provinciji. Budući da je zemlja podijeljena u dvadeset pet regija koje su onda podijeljene u 194 provincije, provincije su tek treća jedinica vlasti u Peruu.

U arapskim zemljama druga razina vlasti naziva se muhfazah, a prevodi se kao guvernerat. Taj termin se također koristi za povijesne ruske gubernije. Usporedi oblast.

U Poljskoj istovrijedni pojam provinciji je vojvodstvo (województwo).

Suvremene provincije[uredi - уреди]

Podrazredi nazvani ili prevedeni u "pokrajina", tj. "provincija".

Zemlja mjesni naziv broj entiteta
Provincije Afganistana od arap. vilajet 24
Provincije Argentine španj. provincia 23
Provincije Armenije marz 11
Provincije Belgije 10
Provincije Bjelorusije bjelorus. voblast 6
Provincije Bolivije španj. provincia 112
Provincije Bugarske bug. oblast 28
Provincije Čilea španj. provincia 51
Provincije Ekvadora španj. provincia 22
Provincije Ekvatorske Gvineje španj. provincia 7
Provincije Filipina fili.: lalawigan / probinsya 79
Provincije Finske fin. läänit / šved. län 6
Provincije Gabona franc. province 9
Provincije Indonezije indo. propinsi 29
Provincije Irana farsi ostan 30
Provincije Irske 4
Provincije Italije ital. provincia 103
Provincije Južne Afrike 9
Provincije Kanade engl./franc. province 10
Provincije Kazahstana oblasy 14
Provincije Kenije 8
Provincije Kine kin. sheng 22
Provincije Kirgistana oblasty 7
Provincije Koreje kor. do, to 14
Provincije Kube španj. provincia 15
Provincije Laosa lao khoueng 16
Provincije Madagaskara 6
Provincije Nizozemske nizoz. provincie 12
Provincije Omana arap. vilajet približno 60
Provincije Pakistana 4
Provincije Papue Nove Gvineje 19
Provincije Perua španj. provincia 180
Provincije Poljske poljl. województwo 16
Provincije Ruande intara 12
Provicnije São Toméa i Príncipea port. 2
Provincije Saudijske Arabije arap. mintaqah 13
Provincije Solomonskih Otoka 9
Provincije Španjolske španj. provincia 50
Provincije Tadžikistana velojati, od arap. vilajet 3
Provincije Tajlanda changwat 76
Provincije Turkmenistana od arap. vilajet 5
Provincije Turska tur. il 81
Provincije Ukrajine ukr. oblast 24
Provincije Uzbekistana od arap. vilajet 12
Provincije Vanuatua 6
Provincije Zambije 9
Provincije Zimbabvea 8

Najnaseljenija provincija je Henan, Kina, stan. 93,000,000. Također su vrlo naseljene nekoliko drugih kineskih provincija jednako kao i Punjab, Pakistan, stan. 85,000,000.

Najveće provincije prema površini jesu Xinjiang, Kina (1,600,000 km²) i Quebec, Kanada (1,500,000 km²).

Također postoje provincije na Novom Zelandu, ali se zemlja ne smatrala "federalnom" zemljom. Provincije ipak imaju nekoliko dužnosti poput sakupljanja poreza, a svaka provincija ima i svoju vlastitu zdravstvenu upravu te uprava nad okružnim zatvorima.

Guvernerati[uredi - уреди]

Termin guvernerat se naširoko koristi u arapskim zemljama za označavanje administrativne jedinice; prijevod je arapske riječi muhafazah. Neki guvernerati povezuju više od jednog vilajeta; drugi blisko slijede tradicionalne granice nasljeđene od otomanskog vilajetskog sustava.

Povijesne pokrajine[uredi - уреди]

Antičke i srednjovjekovne/feudalne pokrajine[uredi - уреди]

  • faraonske  : vidi nom (Egipat)
  • u Ahemenidskoj Perziji (i vjerojatno prije u Mediji), te opet nakon osvajanja i daljnjeg širenja Aleksandra Velikoga i u različitim (uglavnom velikim) helenističkim nasljednim državama : vidi satrapija
  • Provincije Rimskog Carstva
  • u (kasnijem) Bizantu : vidi egzarhat, tema
  • gau (županija) u franačkom (karolinškom) 're-osnovanom' Svetom Rimskom Carstvu
  • emirat? u (arapskim upravljanim) kalifatima i narednim sultanatima
  • subah u Indijskom mogulskom carstvu

Moderne pokrajine[uredi - уреди]

U povijesnim okvirima Fernand Braudel je oslikao europske provincije—sagrađene od brojnih malih regija nazvanima francuski pay ili švicarski kantoni, svaki s mjesnim kulturnim identitetom i usredotočenim nad trgovištem—kao političke jedinice optimalne veličine u predindustrijskoj ranomodernoj Europi te se pita, "zar provincija nije istinska 'očevina' svojim stanovnicima?" (Perspektiva svijeta 1984., str. 284) Iako centralistički organizirana Francuska, rana nacionalna država, mogla se urušiti u autonomne pokrajinske svijetove pod pritiskom kao što je neprekinuta kriza tijekom Vjerskih ratova, 1562.—1598.

Za povjesničare 19. i 20. stoljeća "centralizirana vlast" se uzimala kao simptom ili modernost te politička zrelost u usponu Europe. Onda su se u 20. stoljeću, dok je Europska unija približavala granice nacionalnih država, centipetalne sile činile da se kreću prema fleksibilnijem sustavu sastavljenom od lokaliziranijih, pokrajinskih upravnih entiteta pod europskim suncobranom. Španjolska je nakon Franca Država autonomijâ, službeno jedinstvena, ali zapravo funkcionira kao federacija autonomnih zajednica, svaka s različitom snagom. Dok se Srbija, ostatak bivše Jugoslavije, borila sa separatistima u pokrajini Kosovo, istovremeno je UK pod političkim principom "devolucije" uspostavilo lokalne parlamente u Škotskoj, Walesu i Sjevernoj Irskoj (1998.). Jaki lokalni nacionalizmi isplivali su na površinu i razvili se u Cornwallu, Languedocu, Kataloniji, Lombardiji, Korzici i Flandriji, te istočno od Europe u Abhaziji, Čečeniji i Kurdistanu.

U Habsburškim teritorijima tradicionalne pokrajine djelomice su izražene kao Länder u 19. stoljeću u Austro-Ugarskoj.

Provincije Otomanskog Carstva imale su različite tipove guvernera (općenito paša), ali većinom nazvanih valije, dakle prevladavajući termin vilajet, općenito podijeljeni (često u bejlike), ponekad okupljenih pod generalnim guvernerom (nazvanim beglerbegom).