Prijeđi na sadržaj

Provincije Belgije

Izvor: Wikipedija
Regije i provincije u Belgiji

Belgijske regije Valonija i Flandrija podijeljene su u deset provincija, po pet u svakoj od njih. Regija glavnoga grada Bruxellesa nije podijeljena na provincije.

Provincije se dalje dijele na upravne okruge. Svaka provincija ima svoj administrativni centar.

Između 1830. - 1995. Belgija je bila administrativno podjeljena na devet provincija. Tadašnja Provincija Brabant bila je dio sve tri regije (obuhvaćajući u potpunosti Regiju glavnoga grada Bruxellesa). Granice tih devet provincija datiraju još iz perioda nizozemske vlasti (1815.-1830.). Prije toga Brabant je za vrijeme francuske okupacije (1795.-1815.) bio podijeljen na departmane, kako su francuski revolucionari podijelili Austrijsku Nizozemsku i kneževine Liège i Stavelot-Malmedy.

Ustavnom promjenom iz 1995., Provincija Brabant je podijeljena flamanski i valonski dio (Valonski Brabant i Flamanski Brabant), ali ne i teritorij glavnoga grada Bruxellesa, koji od tad nije dio ni jedne provincije, već ima status regije i vlastitog guvernera).

Provincijska administracija

[uredi | uredi kod]

Provincijska administrativni centar sastoji se od tri dijela: guvernera, izvršnog vijeća (Bestendige deputatie u Flandriji i Collège provincial u Valoniji), te provincijskog vijeća (provincieraad tj. conseil provincial). Članovi provincijskih vijeća biraju se na mandat od šest godina. Izvršna vijeća sastoje se od šest članova, od kojih je jedan guverner. Provincijska vijeća moraju se sastajati najmanje deset puta godišnje, a njihove rasprave su javne.

Lista provincija

[uredi | uredi kod]
Flamanske provincije
Flamanske provincije
  1. Antwerpen (Antwerpen), glavni grad Antwerpen
  2. Limburg (Limburg), glavni grad Hasselt
  3. Istočna Flandrija (Oost-Vlaanderen), glavni grad Gent
  4. Flamanski Brabant (Vlaams-Brabant), glavni grad Leuven
  5. Zapadna Flandrija (West-Vlaanderen), glavni grad Brugge
Valonske provincije
Valonske provincije
  1. Valonski Brabant (Brabant wallon), glavni grad Wavre
  2. Hainaut (Hainaut), glavni grad Mons
  3. Liège (Liège/Lüttich), glavni grad Liège
  4. Luxembourg (Luxembourg), glavni grad Arlon
  5. Namur (Namur), glavni grad Namur

11. provincija (Eupen-Sankt Vith)

[uredi | uredi kod]

Budući da se Njemačka zajednica u Belgiji nalazi u potpunosti unutar provincije Liège, više puta je predloženo osnivanje posebne provincije (Eupen-Sankt Vith) koja bi obuhvaćala devet općina koje čine Njemačku zajednicu. Tada bi većinu funkcija koje provodi provincijska administracija provodila Njemačka zajednica.[1][2]

Izvori

[uredi | uredi kod]
  1. Ferdy Willems i Danny Pieters (21. ožujka 2000.). „Prijedlog zakona o stvaranju provincije Eupen-Sankt Vith” (nizozemski i francuski). 
  2. Jan Loones (13. srpnja 1995.). „Prijedlog zakona o davanju provincijskih prerogativa Njemačkoj zajednici” (nizozemski). Belgijski senat.