1754
Prijeđi na navigaciju
Prijeđi na pretragu
- Ovo je članak o godini 1754.
Milenijum: | 2. milenijum |
---|---|
Vjekovi: | 17. vijek – 18. vijek – 19. vijek |
Decenija: | 1720-e 1730-e 1740-e – 1750-e – 1760-e 1770-e 1780-e |
Godine: | 1751 1752 1753 – 1754 – 1755 1756 1757 |
Gregorijanski | 1754. (MDCCLIV) |
Ab urbe condita | 2507. |
Islamski | 1167–1168. |
Iranski | 1132–1133. |
Hebrejski | 5514–5515. |
Bizantski | 7262–7263. |
Koptski | 1470–1471. |
Hindu kalendari | |
• Vikram Samvat | 1809–1810. |
• Shaka Samvat | 1676–1677. |
• Kali Yuga | 4855–4856. |
Kineski | |
• Kontinualno | 4390–4391. |
• 60 godina | Yang Drvo Pas (od kineske Ng.) |
Holocenski kalendar | 11754. |
Podrobnije: Kalendarska era |
Godina 1754 (MDCCLIV) bila je redovna godina koja počinje u utorak po gregorijanskom kalendaru odn. redovna godina koja počinje u subotu po julijanskom kalendaru.
Događaji[uredi | uredi kod]
Januar/Siječanj – Mart/Ožujak[uredi | uredi kod]
- februar - Kapetan Virdžinijske regimente William Trent stiže na početak rijeke Ohio kako bi tu izgradio utvrdu Fort Prince George. Ovo je naređeno nakon što se major George Washington vratio prošlog decembra s negativnim francuskim odgovorom na zahtjev da se povuku iz dvije utvrde sjevernije.
- 22. 2. - Počinje Guaraní rat: Indijanci preventivno napadaju jedno portugalsko brazilsko naselje. Guaraní ne žele prihvatiti portugalsku vlast a ni iseliti se iz sedam španskih jezuitskih misija, Misiones Orientales, koje su po ugovoru iz 1750. pripale Portugalcima.
- 6. 3. - Umro je britanski vigovski premijer Henry Pelham, deset dana kasnije ga nasleđuje brat Thomas Pelham-Holles, 1. vojvoda od Newcastlea (do 1756. i 1757-62), raniji državni sekretar Severnog departmana (inostrani poslovi).
- mart - Virdžinijski defakto guverner Robert Dinwiddie šalje Washingtona, bez znanja londonske vlade, da zarobi ili ubije svakoga ko bi ometao radove na granici - misli se na Francuze, ovo je praktično ratni mandat. Washington kreće 2. 4. sa manje od 160 ljudi.
- Dinwiddie i Washington su deoničari Ohajske kompanije, koja namerava naseljavanje u Ohajskoj zemlji. Komercijalne interese u toj oblasti ima i William Trent.
- 25. 3. - Zakon o tajnim brakovima u Engleskoj i Velsu, prvi je propis koji tamo zahteva formalnu bračnu ceremoniju.
April/Travanj – Jun/Lipanj[uredi | uredi kod]
- 11. 4. - Marija Terezija naređuje Ugarskoj dvorskoj kancelariji da se ispitaju međusobne tužbe srpskog naroda i ostalih naroda u Ugarskoj, naročito sporove sa rimokatoličkim sveštenstvom i županijskim vlastima.[1]
- 11. 4. (31. 3. po j.k.) - Vladika Vasilije služio liturgiju u Moskvi, sama se carica pričestila iz njegovih ruka, kao i prestolonaslednik Petar.[2]
- 16. 4. - Franko-kanadske snage na čelu sa Contrecœurom stižu na početak rijeke Ohio - Britanci sutradan odlaze, a Francuzi ruše njihove građevine i grade svoju veću utvrdu, Fort Duquesne.
- proljeće - Bosanski vezir Hadži Mehmed-paša dolazi s vojskom u Gacko: vladika Sava Petrović i guvernadur Stano Radonjić dogovorili plaćanje harača i da neće četovati u Hercegovini.[3][4]
- svibanj - Crnogorski vladika Vasilije Petrović napustio Moskvu. U Rusiji je štampao "Istoriju o Černoj Gori"[5] ("istoriski i materialno skroz nepouzdana"[2]), predložio stvaranje crnogorskog puka, dobio je pomoć u crkvenim knjigama i stvarima i za Cetinjski manastir. Po povratku vodi kampanju protiv plaćanja harača Turcima i protiv Mletaka.[3][6]
- 20. 5. - Završeni izbori u Velikoj Britaniji: vigovci pojačali apsolutnu većinu.
- 28. 5. - Bitka kod Jumonville Glena, u dan. jugozapadnoj Pennsylvaniji, prilikom koje britansko-indijanska ekspedicija pod mladim potpuk. Georgeom Washingtonom (22) u prepadu uništava manji odred franko-kanadskih vojnika u spornom području Ohioa; taj incident označava početak Francuskog i indijanskog rata u Sjevernoj Americi.
- 19. 6. - 11. 7. - Kongres u Albanyju sedam od 14 britanskih kolonija u Americi o saradnji sa nekim indijanskim plemenima i planovima odbrane od Francuza i njihovih indijanskih saveznika. Usvojen je i plan Benjamina Franklina o savezu kolonija, koji odbijaju legislature kolonija i Britanci. Uzor za kolonijalna okupljanja i dokumente iz 1760-tih i '70-tih.
Jul/Srpanj – Septembar/Rujan[uredi | uredi kod]
- 3. 7. - Bitka kod Fort Necessityja u kojoj nadmoćne francuske snage prisiljavaju Georgea Washingtona na predaju u novoizgrađenoj tvrđavi Fort Necessity, u dan. Farmington, Pennsylvania, ali mu potom daju uvjetni otpust nakon što je potpisao izjavu kojom svoj postupak kod Jumnoville Glena opisuje kao "ubistvo".
- 17. 7. - Počinju predavanja na Univerzitetu Columbia.
- 30. 7. - Dužd Francesco Loredan potvrdio dukal o slobodi veroispovesti iz 1739, za šta su molili dalmatinski pravoslavci.[7]
- avgust - Vest o okršajima sa Francuzima u Americi je stigla u Englesku - dogodine šalju trupe, a isto čini i Francuska.
- 2. 9. - Jak zemljotres pogodio Izmit i Carigrad, gde su oštećene Bajazitova i Fatihova džamija.
- 19. 9. (8. 9. po j.k., Mala Gospojina) - Vezirov čohadar došao na Cetinje, da sa svojim ljudima primi danak - vladika Vasilije je odlučno protiv, tako da su Turci oterani. Za razliku od pomirljivog Save, Vasilije je protiv i Turaka i Mlečana (turski pohod dolazi 1756).[2]
Oktobar/Listopad – Decembar/Prosinac[uredi | uredi kod]
- listopad - Buna u virovitičkom vlastelinstvu, u vezi sa pripremama za predstojeći popis.[8] U Moslavini, na lijevoj strani donje Lonje, seljaci ove godine uskraćuju podvoz, bezuspješno nastoje da budu priključeni Krajini.[9]
- 29. 11. - Karim Khan Zand je uzeo Širaz Azad Khan Afghanu.
- 13. 12. - Osman III nasljeđuje Mahmuda I kao sultan Osmanskog Carstva (do 1757).
- krajem godine - Porezni popis u Hrvatskoj, od Ludbrega u Podravini do Moslavine: prihod sa zemlje i, kao novina, ostali izvori prihoda (stoka, sječa drva, rakijski kotlovi, mlinovi, trgovina...). Ubrzano se opravljaju putevi, u očekivanju posjete carice Marije Terezije - nezadovoljstvo dovodi do pobune u veljači.[10]
- decembar - Popis stanovništva u Novoj Srbiji, verovatno samo kolonista, ne vojnika: ima 2.225 muškaraca, od čega 257 Srba i 1667 Vlaha.[11]
Kroz godinu[uredi | uredi kod]
- Marija Terezija izdaje "Krajiška prava" (Militar Gränitz-Rechten): izjednačeno ustrojstvo Varaždinskog i Karlovačkog generalata, ukinuti posljednji ostaci krajiške samouprave, knezovi su samo pomoćnici vojnih organa za sporedne poslove.[12] Nagomilana nezadovoljstva će dovesti do pobune sledeće godine.
- Na Porti se saznaje da je raja 12 nahija smederevskog sandžaka zapala u dugove zbog skupljača poreza i zelenaša pa je "veći deo podanika prebegao u Austriju" - krivci su spahije i zaimi proglašeni za ajane (zemaljske prvake).[13]
- Trgovačka misija Haugvitz-Prokop nalazi 50 različitih vrsta tkanina inozemnog porijekla u trgovinama slavonskih gradova.[14]
- Antun Bečić je skradinski biskup (do 1759). Antun II. Tripković je ninski biskup (do 1771).
- Navodno ukazanje Gospe u mestu Las Lajas, /las lahas/, na jugozapadu današnje Kolumbije - veličanstveno svetilište izgrađeno 1916-49.
Rođenja[uredi | uredi kod]
- 15. 1. - Jacques Pierre Brissot, francuski revolucionar († 1793)
- 2. 2. - Charles Maurice de Talleyrand-Périgord, francuski diplomata († 1838)
- 11. 2. - Tanasko Rajić, srpski ustanik († 1815)
- 23. 3. - Jurij Vega, slovenački matematičar i artiljerac († 1802)
- 30. 3. - Jean-François Pilâtre de Rozier, francuski učitelj xemije i fizike.
- 31. 5. - Catherine-Dominique de Pérignon, maršal Francuske († 1818)
- 1. 6. - Ferdinand Karl, austrijski nadvojvoda, guverner Lombardije († 1806)
- 12. 6. - Isaac Le Chapelier, francuski političar († 1794)
- 2. 8. - Pierre Charles L'Enfant, planer Washingtona D.C. († 1825)
- 23. 8. - Luj XVI, francuski kralj († 1793)
- 9. 9. - William Bligh, britanski pomorski oficir († 1817)
- 1. 10. - Pavle, car Rusije († 1801)
- 28. 10. - Fransoa Persi, francuski hirurg i akademik († 1825)
- 6. 11. - Friedrich, prvi kralj Württemberga († 1816)
- 15. 12. - Usman dan Fodio, islamski učenjak, osnivač Kalifata Sokoto († 1817)
- Tekle Haymanot II, etiopski car († 1777)
- Jovan Branovački, austrijski general († 1816)
Smrti[uredi | uredi kod]
- 10. 1. - Edward Cave, engleski štampar, urednik i izdavač.
- 4. 3. - Leopold Philipp od Arenberga, vojvoda, austrijski feldmaršal (* 1690)
- 6. 3. - Henry Pelham, britanski premijer (* 1694)
- 9. 4. - Christian Wolff, filozof (* 1679)
- 15. 4. - Jacopo Riccati, italijanski matematičar (* 1676)
- 14. 8. - Marija Ana Jozefa, austrijska nadvojvotkinja i portugalska kraljica (* 1683)
- 27. 11. - Abraham de Moivre, francuski matematičar (* 1667)
- 13. 12. - Mahmud I., osmanski sultan (* 1696)
Reference[uredi | uredi kod]
- ↑ Istorija s. n. IV-1, 262
- ↑ 2,0 2,1 2,2 Ruski uticaj u Crnoj Gori i susedstvu. rastko.rs
- ↑ 3,0 3,1 Historija n. J. II, 1266
- ↑ Istorija s. n. IV-1, 444
- ↑ ISTORIJA O CRNOJ GORI. rastko.rs
- ↑ Istorija s. n. IV-1, 507
- ↑ Istorija s. n. IV-2, 52
- ↑ Historija n. J. II, 1066
- ↑ Historija n. J. II, 1068
- ↑ Historija n. J. II, 1058
- ↑ Сеоба Срба и Украјина (историјскокултурни и етнофолклорни поглед). rastko.rs
- ↑ Historija n. J. II, 1052
- ↑ Istorija s. n. IV-1, 327-8
- ↑ Historija n. J. II, 1086
- Literatura
- Historija naroda Jugoslavije II, Školska knjiga Zagreb, 1959
- Istorija srpskog naroda, Četvrta knjiga, prvi tom, Srbi u XVIII veku, SKZ Beograd 1986 (IV-1), drugi tom (IV-2)