1777
Prijeđi na navigaciju
Prijeđi na pretragu
- Ovo je članak o godini 1777.
Milenijum: | 2. milenijum |
---|---|
Vjekovi: | 17. vijek – 18. vijek – 19. vijek |
Decenija: | 1740-e 1750-e 1760-e – 1770-e – 1780-e 1790-e 1800-e |
Godine: | 1774 1775 1776 – 1777 – 1778 1779 1780 |

Gregorijanski | 1777. (MDCCLXXVII) |
Ab urbe condita | 2530. |
Islamski | 1190–1191. |
Iranski | 1155–1156. |
Hebrejski | 5537–5538. |
Bizantski | 7285–7286. |
Koptski | 1493–1494. |
Hindu kalendari | |
• Vikram Samvat | 1832–1833. |
• Shaka Samvat | 1699–1700. |
• Kali Yuga | 4878–4879. |
Kineski | |
• Kontinualno | 4413–4414. |
• 60 godina | Yin Vatra P(ij)etao (od kineske Ng.) |
Holocenski kalendar | 11777. |
Podrobnije: Kalendarska era |
Godina 1777 (MDCCLXXVII) bila je redovna godina koja počinje u utorak po gregorijanskom kalendaru odn. redovna godina koja počinje u nedjelju po julijanskom kalendaru.
Događaji[uredi | uredi kod]
- 2. 1. - Habsburški dvor je izdao novi Regulament za Srbe: sličan je onom iz 1770, zabranjeni su neki nezdravi običaji pri pogrebu što je razdražilo narod. Uz reforme u starom kalendaru i popravke u katihizmu, dolazi do velikog nezadovoljstva u narodu protiv Regulamenta i crkvene hijerarhije, osumnjičene za uniju - u Novom Sadu i Vršcu su napadnute vladike. Dvor ukida Ilirsku dvorsku delegaciju (2. decembra). Srpski crkveni i prosvetni poslovi su stavljeni pod nadzor države.[1][2]
- 3. 1. - Američki rat za nezavisnost: Bitka kod Princetona u kojoj nanosi Kontinentalna vojska pod Georgeom Washingtonom nanosi poraz britanskim trupama.
- 15. 1. - Predstavnici stanovništva današnjeg Vermonta proglašavaju nezavisnost od provincije New York, odnosno Vermontsku Republiku (koja će nezavisnom ostati do 1791).
- 24. 3. - Nakon smrti kralja Josea V portugalsko prijestolje preuzima njegov šurjak Pedro III.
- 1. 4. - U Leipzigu praizvedena drama Sturm und Drang Friedricha Maximiliana Klingera prema kojoj će ime dobiti istoimeni romantičarski pokret u njemačkoj književnosti.
- 5. 9. - Luke Bakar, Bakarac i Kraljevica su priključene Hrvatskoj, prošle godine osnovanoj Severinskoj županiji. Primorski pojas od Senja do Karlobaga je ostaje u Krajini.[3] Karlovac je izuzet iz krajiškog teritorija (dobio je građansku upravu, a povelju o slobodnom kraljevskom gradu dobija 1781[4]).[5]
- Hrvatski sabor je ove godine nevoljno pristao na zahtev Marije Terezije da pristane na ekskorporaciju Banske krajine - raspušten je početkom 1778, ona ga više nije sazivala.[6]
- 26. 9. - Američki rat za nezavisnost: Britanske trupe zauzimaju Philadelphiju prisiljavajući članove Kontintentalnog kongresa da se sklone u grad Lancaster u Pensilvaniji.
- 17. 10. - Američki građanski rat: Deset dana nakon što je poražen u drugoj bitci kod Saratoge britanski general John Burgoyne kapitulira pred trupama Kontinentalne vojske, a što je dotada najveća pobjeda američkih pobunjenika u ratu.
- 15. 11. - Američka revolucija: U gradu York u Pensilvaniji Drugi kontinentalni kongres donosi Članke o konfederaciji, privremeni ustav Sjedinjenih Država koji šalje na ratifikaciju skupštinama Trinaest kolonija.
- 30. 11. - Bavarski knez-izbornik Maximilian Joseph III umire bez muških nasljednika, te ga nasljeđuje njegov rođak, falački grof Karl Theodor.
- 2. 12. - Marija Terezija ukida Ilirsku dvorsku deputaciju, koja se bavila srpskim poslovima, njene poslove preuzima Ugarska dvorska kancelarija.[7]
- krajem godine - Kroz Beč prolazi crnogorska delegacija na čelu sa guvernadurom Jovanom Radonjićem koja putuje u Rusiju, radi pomoći i zaštite. U Beču ih je primio grof kancelar Vencel fon Kaunic, u Rusiji će biti primljeni hladno, sledećih par decenija crnogorski glavari se više okreću Austriji.[8][9]
Kroz godinu[uredi | uredi kod]
- Ratio Educationis - uredba Marije Terezije o obrazovanju u ugarskom delu monarhije: osnovne škole pod nadzorom državnih organa, "glavni zadatak je da prošire znanje njemačkog jezika", što postavlja pedagoški problem nastave na narodnom jeziku.[10] Narodni jezik je nastavni u nižim razredima gimnazija.[11]
- Škole u Banatu (pod bečkom upravom) su poverene Janković-Mirijevskom, a u Bačkoj i Baranji (Ugarska) Avramu Mrazoviću, a u Sremu Vujanovskom.[12]
- Komorska vlast u Sremu je zamenjena spahijskom, sa tri spahiluka - onaj u Šidu s Berkasovom je dat križevačkom unijatskom biskupu sa namerom širenja unije.[13]
- Seljački pokret u Vranjevu kod Kikinde, povodom upotrebe zemlje koja se daje u zakup.[14] Takođe i u Bašaidu.[15]
- Bela Crkva je dobila status vojnog komuniteta.[16]
- Pobuna muslimana u Ostrožačkoj kapetaniji, u Cazinu, zbog plaća i novog poreza "ješil akče".[17]
- Habsburški oficiri vrše prva ispitivanja susednih zemalja: puk. Magdeburg u Vlaškoj, Bugarskoj i Trakiji, a potpuk. Ženejn u Srbiji od Oršave od ušća Timoka - u drugom putovanju opisuje i Beograd.[18]
- Sultanov ferman preti bosanskom beglerbegu i alajbegovima smrtnom kaznom ako ne izvrše novu raspodelu timara zaslužnim ljudima - bez vesti o posledicama.[19]
- 1777-79 - Iz Bosne, mahom zapadne, iseljava se oko 1.000 lica, ne računajući katolike popa Vinka Čubelića.[20]
- 1777-79 - Abdil-aga Šabanderoglu iz Dojrana, najmoćniji feudalac južne Makedonije, u sukobu je sa petričkim, demir-hisarskim i melničkim feudalcima, čije je zemlje uzeo, dok ga centralna vlast nije likvidirala.[21]
Rođenja[uredi | uredi kod]
- 27. 1. - Lukijan Mušicki, episkop i književnik († 1837)
- 26. 2. - Prota Mateja Nenadović, vojvoda, književnik, prvi srpski "premijer" († 1854)
- 14. 8. - Hans Christian Oersted, danski fizičar i hemičar
- 18. 10. - Heinrich von Kleist, njemački književnik
- 23. 12. - Aleksandar I Romanov, ruski car
Smrti[uredi | uredi kod]
- 30. 11. - Maximilain Joseph III, bavarski knez-izbornik (* 1727)
Reference[uredi | uredi kod]
- ↑ Historija n. J. II, 1186-7
- ↑ Istorija s. n. IV-1, 263
- ↑ Historija n. J. II,
- ↑ Arhivsko gradivo. da-ka.hr
- ↑ Historija n. J. II, 1100
- ↑ Historija n. J. II, 1096
- ↑ Istorija s. n. IV-1, 282
- ↑ Historija n. J. II, 1275
- ↑ Istorija s. n. IV-1, 521
- ↑ Historija n. J. II, 875
- ↑ Historija n. J. II, 1093
- ↑ Historija n. J. II, 1191
- ↑ Istorija s. n. IV-1, 210
- ↑ Historija n. J. II, 1167
- ↑ Historija n. J. II, 1173
- ↑ Historija n. J. II, 1168
- ↑ Historija n. J. II, 1329
- ↑ Istorija s. n. IV-1, 356
- ↑ Istorija s. n. IV-1, 453-4
- ↑ Istorija s. n. IV-1, 354
- ↑ Historija n. J. II, 1307-8
- Literatura
- Historija naroda Jugoslavije II, Školska knjiga Zagreb, 1959
- Istorija srpskog naroda, Četvrta knjiga, prvi tom, Srbi u XVIII veku, SKZ Beograd 1986 (IV-1)