1780

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Ovo je članak o godini 1780.
Milenijum: 2. milenijum
Vjekovi: 17. vijek18. vijek19. vijek
Decenija: 1750-e  1760-e  1770-e  – 1780-e –  1790-e  1800-e  1810-e
Godine: 1777 1778 177917801781 1782 1783
1780. po kalendarima
Gregorijanski 1780. (MDCCLXXX)
Ab urbe condita 2533.
Islamski 1193–1195.
Iranski 1158–1159.
Hebrejski 5540–5541.
Bizantski 7288–7289.
Koptski 1496–1497.
Hindu kalendari
Vikram Samvat 1835–1836.
Shaka Samvat 1702–1703.
Kali Yuga 4881–4882.
Kineski
Kontinualno 4416–4417.
60 godina Yang Metal Miš
(od kineske Ng.)
Holocenski kalendar 11780.
p  r  u
Podrobnije: Kalendarska era

Godina 1780 (MDCCLXXX) bila je prijestupna godina koja počinje u subotu po gregorijanskom kalendaru odn. prijestupna godina koja počinje u srijedu po julijanskom kalendaru.

Događaji[uredi - уреди | uredi izvor]

Kroz godinu[uredi - уреди | uredi izvor]

  • Donesen je konačni hrvatski urbar, za zagrebačku, varaždinsku i križevačku županiju (ukinut 1848). Većina plemstva vara narod pri evidenciji obaveza i okrutna je ako ovi prigovore.[2]
  • Početkom '80-tih, Bečka banka prodaje banatske pustare vlasteli (Kiss, Karácsonyi, Lázár, Buttler, Nákó i dr.) a ovi naseljuju seljake na novim posedima, i tzv. "duhandžije", "kertise", većinom Mađare i Slovake.[3]
  • Izvozna trgovina preko Rijeke iznosi 2.781.000 forinti a uvozna 1.341.000 forinti; cifre za Bakar su 83.000 uvoza i 368.000 izvoza. Trgovina prema Turskom carstvu preko Hrvatske i Slavonije iznosi 1.042.000 forinti uvoza i 325.000 uvoza; tranzit prema austrijskim nasljednim zemljama je 1.700.000 uvoza i 490.000 izvoza.[4]
  • Carinski prihodi kod Zemuna donose Austriji 100.000 forinti godišnje.[5]
  • Seljaci u inkorporiranom Banatu su dobili urbar znatno povoljniji nego u ostatku Ugarske, rabota je većim delom pretvorena u novčanu obavezu.[6]
  • U Rudama kraj Samobora reorganizirana rudarska bratimska blagajna.[7]
  • 1780-81 - Teodor Kračun i Jakov Orfelin slikaju ikonostas Saborne crkve u Sremskim Karlovcima.
  • Iz Bosne je u Austriju prešlo nekoliko grupa sa manjim brojem porodica.[8]
  • Kuga u Sarajevu: za tri godine umire 8.000 Sarajlija, na vrhuncu je bilo oko 100 mrtvih na dan.[9]
  • Bosanski paša je Sarajlija Abdulah-paša Teftedarović (do 1785) - "bio je raji dobar".[10]
  • Crnogorci se sukobljavaju sa mletačkim podanicima; u zemlji je nesloga između vladike Save i guvernadura Radonjića i mnogih glavara.[11]
  • Neredi u Makedoniji: razbojnička banda upala u manastir Slepče, ubila igumana, opljačkala crkvene stvari i manastirsku stoku.[12]

Rođenja[uredi - уреди | uredi izvor]

Smrti[uredi - уреди | uredi izvor]

Reference[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. Istorija s. n. IV-2, 57-8
  2. Historija n. J. II, 1077
  3. Historija n. J. II, 1170
  4. Historija n. J. II, 1088
  5. Historija n. J. II, 1360
  6. Istorija s. n. IV-1, 213
  7. Historija n. J. II, 1082
  8. Istorija s. n. IV-1, 354
  9. Historija n. J. II, 1337
  10. Istorija s. n. IV-1, 447
  11. Istorija s. n. IV-1, 523
  12. Historija n. J. II, 1307
  13. Istorija s. n. IV-2, 112
Literatura
  • Historija naroda Jugoslavije II, Školska knjiga Zagreb, 1959
  • Istorija srpskog naroda, Četvrta knjiga, prvi tom, Srbi u XVIII veku, SKZ Beograd 1986 (IV-1), drugi tom (IV-2)