1755
Prijeđi na navigaciju
Prijeđi na pretragu
- Ovo je članak o godini 1755.
Milenijum: | 2. milenijum |
---|---|
Vjekovi: | 17. vijek – 18. vijek – 19. vijek |
Decenija: | 1720-e 1730-e 1740-e – 1750-e – 1760-e 1770-e 1780-e |
Godine: | 1752 1753 1754 – 1755 – 1756 1757 1758 |
Gregorijanski | 1755. (MDCCLV) |
Ab urbe condita | 2508. |
Islamski | 1168–1169. |
Iranski | 1133–1134. |
Hebrejski | 5515–5516. |
Bizantski | 7263–7264. |
Koptski | 1471–1472. |
Hindu kalendari | |
• Vikram Samvat | 1810–1811. |
• Shaka Samvat | 1677–1678. |
• Kali Yuga | 4856–4857. |
Kineski | |
• Kontinualno | 4391–4392. |
• 60 godina | Yin Drvo Svinja (od kineske Ng.) |
Holocenski kalendar | 11755. |
Podrobnije: Kalendarska era |
Godina 1755 (MDCCLV) bila je redovna godina koja počinje u srijedu po gregorijanskom kalendaru odn. redovna godina koja počinje u nedjelju po julijanskom kalendaru.
Događaji[uredi | uredi kod]
Januar/Siječanj – Mart/Ožujak[uredi | uredi kod]
- siječanj, početkom - "Nov proplamsaj" bune u Virovitičkoj županiji, na Špišićevom bukovičkom vlastelinstvu (već krajem mjeseca kraljica Marija Terezija naređuje istragu zbog njegovih postupaka prema seljacima). Buna se širi i na druga vlastelinstva: virovitičko, našičko, orahovičko, voćinsko i podgoračko. Začeci bune u Požeškoj županiji su odmah ugušeni.[1][2]
- ca. 20. 1. - Pobuna u Varaždinskom generalatu: neposredni povod je pokušaj vojnog zapovjedništva da silom utjera novac za nove uniforme ("zbog kojih Turci krajišnike 'kakti babe preštimavaju'").[3][4]
- 25. 1. - Ruska carica Elizabeta osnovala Moskovski univerzitet.
- 20. 2. - Deputacija pobunjenih krajišnika na čelu sa kap. Petrom Ljubojevićem ponijela pritužbe, "Poteščice", carici u Beč: da im se ne oduzimaju privilegije, različiti ekonomski zahtjevi,[5] i pravoslavci i katolici krajišnici traže da se unijati uklone iz Marče jer izazivaju "veliku konfuziju i neslogu".[6]
- 24. 2. - Seljačka buna oko Križevaca, u Ravenu, (neposredno: porezni popis, javni radovi u očekivanju posjete Marije Terezije, od ranije povećane feudalne obveze).[7], pale prema Gradecu i Preseki, strah i metež u Zagrebu. U "poteščicama" traže priključenje Krajini.[8]
- U vrijeme ravenske bune, digli su se i seljaci oko Velikog Otoka u Podravini i u Biškupcu kod Varaždina, što je ugušio varaždinski general Josip grof Drašković.[9]
- 3. 3. - Podban Ivan Rauch krenuo iz Zagreba da dovrši smirivanje seljačke bune, što se pretvara u pljačkaški pohod a seljaci umiru u pretrpanim zagrebačkim zatvorima.[10]
- 24. 3. - Carica/kraljica dekretom zabranjuje dalje progone pobunjenih seljaka u Hrvatskoj.
April/Travanj – Jun/Lipanj[uredi | uredi kod]
- april - Hadži Mehmed-paša šalje preteće pismo crnogorskom vladici Vasiliju, zbog izneveravanja prošlogodišnjeg sporazuma sa Savom o plaćanju harača - preti mu nabijanjem na kolac.[11]
- 15. 4. - U Zagrebu počinje rad posebna komisija načelu sa međimurskim grofom Althanom - Marija Terezija je naredila istragu o nedavnoj buni - stvarni nosilac vlasti u Hrvatskoj do 5. rujna, vladarka koristi priliku da smekša vlastodršce koji se protive centralizaciji.[12] Slična komisija je upućena i u Viroviticu (grofovi Keglević i Serbeloni[13]).
- Althan je povjerio B. A. Krčeliću izradu projekta administrativne reforme u Hrvatskoj, u skladu s centralističkim nastojanjima.[14]
- travanj, krajem i kasnije - Grof Neipterg uhapsio Ljubojevića u Kanjiži. Komisija će osuditi 100 ljudi (62 katolika, 38 pravoslavaca). Ugušen je pokušaj bune u Lici. U selima su knezovi zamenjeni oficirom i podoficirom (kraj krajiške autonomije i značajnih krajiških buna).[15]
- 16. 6. - Bitka za Fort Beauséjour: britanska pobeda je uvod u iseljenje frankofona iz Akadije u dan. Kanadi.
Jul/Srpanj – Septembar/Rujan[uredi | uredi kod]
- 9. 7. - Franko-indijanske snage potukle Braddockovu ekspediciju, koja je pokušala osvojiti Fort Duquesne (dan. Pittsburgh).
- 25. 7. - Francuski i indijanski rat: Britanske vlasti u Sjevernoj Americi donose odluku o protjerivanju francuskih kolonista iz Akadije (današnja Nova Škotska).
- august - Britanci počinju zaplijene francuskih brodova.
- 4. 9. - Kraljičinim mandatom su određene kazne za nasilja u buni, među kojima i osam smrtnih za seljake, ali je i podban oglobljen za opljačkanu imovinu seljaka.
- 11. 9. - Kraljica potvrdila privremenu regulaciju urbarijalnih odnosa u Virovitičkoj županiji.[16] Privremeni urbar za Slavoniju i Srem povećava terete kmetovima, izaziva otpor Srba u Sremu.[13]
- 30. 9. - Britanci obećavaju finansijsku pomoć Rusiji kako bi se postavilo 50.000 vojnika na livonsko-litvanskoj granici - ali Britanci kontaktiraju i sa Prusima, što je uvod u Diplomatsku revoluciju sledeće godine.
Oktobar/Listopad – Decembar/Prosinac[uredi | uredi kod]
- jesen - Bosanski vezir dobija ferman s Porte da sukob s Crnom Gorom reši mirnim putem.
- 1. 11. - Portugalski glavni grad Lisabon razoren u katastrofalnom potresu i tsunamijima nakon njega, u kojima je poginulo 60.000 - 90.000 stanovnika. Događaj ima velike posledice za evropsku misao.
- 8. 11. - Kraljičinim mandatom uvedeno, umjesto pojedinačnih urbara, "privremeno uređenje urbarskih podavanja" u banskoj Hrvatskoj, kojim su zabranjeni najgori oblici vlastelinske samovolje (konačno uređenje 1773-80, reformama Josipa II.[17]).
- Seljaci u Moslavini, koji su ranije imali drugačiji status (nepovezano s ravenskom bunom), ne priznaju ovo uređenje, neposlušnost traje do 1757.[18]
- novembar - Pasquale Paoli, vođa Korzikanaca pobunjenih protiv đenoveške vlasti, ustav tzv. Korzikanske Republike, a koji se ponekad navodi kao prvi moderni pisani ustav u historiji Evrope i prvi dokument takve vrste temeljen na idealima Prosvjetiteljstva.
Kroz godinu[uredi | uredi kod]
- Britanski kemičar Joseph Black u radu za Filozofsko društvo Edinburgha opisuje otkriće karbon dioksida.
- U Hrvatskoj i Slavoniji ima 48 važnijih sajmova u 12 mjesta.[19]
- U habsburškim zemljama se uvodi jako protekcionistička carinska politika - prevladava sve više manufakturni izvoz u Tursko carstvo.[20]
- Banatski guverner grof Mersi donio poseban statut za vojne komunitete.[21]
- Benedikt Stay Stojković u latinskom spjevu prikazao Newtonovu filozofiju.[22]
- 1755-56 - "Grimanijev zakon": generalni providur Francesco Grimani regulira agrarno pitanje u sjevernim delovima Dalmacije, osvojenim od Turaka (slabo se primjenjuje).[23]
- Mlečani blokiraju Crnu Goru zbog Vasilijeve agitacije, od kraja 1755. do kraja iduće godine inkvizitori tri puta ponavljali naređenje da bude otrovan.[24]
- Raja u Beogradskom pašaluku se žali da je spahije iz osvete (zbog ranijih Portinih mera) "zlostavljaju i ... upropašćuju teškim globama". Ipak, već od kraja 1750-tih spahije i raja su suočeni s janičarskim nasiljem.[25] Ove godine u Beogradu se odigrala bitka, sa topovima, između dve grupe janičara.[26]
- Nekoliko stotina janičara napalo begovski odžak na Glasincu, tako da na njih mora poći paša Kukavica.[27]
- Pominje se srpska škola u Skradinu, učitelj je Hilandarac Jefrem Koreski.[28]
Rođenja[uredi | uredi kod]
- 11. 1. - Alexander Hamilton, osnivač i prvi guverner američke federalne banke († 1804.)
- 25. 1. - Paolo Mascagni, anatom († 1815.)
- 2. 11. - Marija Antoaneta, francuska kraljica († 1793.)
- 17. 11. - Luj XVIII, francuski kralj († 1824.)
Smrti[uredi | uredi kod]
- 10. 2. - Montesquieu, francuski pisac (* 1689.)
- 10. 2. - Saint-Simon, Louis de Rouvroy, francuski pisac (* 1675.)
- 26. 6. - Jasu II, etiopski car (* oko 1723.)
Reference[uredi | uredi kod]
- ↑ Historija n. J. II, 1066
- ↑ Istorija s. n. IV-1, 206
- ↑ Historija n. J. II, 1052-53
- ↑ Istorija s. n. IV-1, 220
- ↑ Historija n. J. II, 1053-54
- ↑ Historija n. J. II, 1049
- ↑ Historija n. J. II, 1058
- ↑ Historija n. J. II, 1060-61
- ↑ Historija n. J. II, 1063
- ↑ Historija n. J. II, 1062
- ↑ Istorija s. n. IV-1, 506
- ↑ Historija n. J. II, 1063-64
- ↑ 13,0 13,1 Istorija s. n. IV-1, 207
- ↑ Historija n. J. II, 1089
- ↑ Historija n. J. II, 1055
- ↑ Historija n. J. II, 1067
- ↑ Historija n. J. II, 1097
- ↑ Historija n. J. II, 1068
- ↑ Historija n. J. II, 1084
- ↑ Historija n. J. II, 1087
- ↑ Historija n. J. II, 1168
- ↑ Historija n. J. II, 1223
- ↑ Historija n. J. II, 1235
- ↑ Historija n. J. II, 1266
- ↑ Istorija s. n. IV-1, 317
- ↑ Istorija s. n. IV-1, 319
- ↑ Istorija s. n. IV-1, 445
- ↑ Istorija s. n. IV-2, 59
- Literatura
- Historija naroda Jugoslavije II, Školska knjiga Zagreb, 1959
- Istorija srpskog naroda, Četvrta knjiga, prvi tom, Srbi u XVIII veku, SKZ Beograd 1986 (IV-1), drugi tom (IV-2)