1806
Idi na navigaciju
Idi na pretragu
| Milenijum: | 2. milenijum |
|---|---|
| Vjekovi: | 18. vijek – 19. vijek – 20. vijek |
| Decenija: | 1770-e 1780-e 1790-e – 1800-e – 1810-e 1820-e 1830-e |
| Godine: | 1803 1804 1805 – 1806 – 1807 1808 1809 |
| Gregorijanski | 1806 MDCCCVI |
| Ab urbe condita | 2559 |
| Islamski | 1220 – 1221 |
| Iranski | 1184 – 1185 |
| Hebrejski | 5566 – 5567 |
| Bizantski | 7314 – 7315 |
| Koptski | 1522 – 1523 |
| Hindu kalendari | |
| - Vikram Samvat | 1861 – 1862 |
| - Shaka Samvat | 1728 – 1729 |
| - Kali Yuga | 4907 – 4908 |
| Kineski | |
| - Kontinualno | 4442 – 4443 |
| - 60 godina | Yang Vatra Tigar (od kineske N. g.) |
| Holocenski kalendar | 11806 |
| Podrobnije: Kalendarska era | |
1806 (MDCCCVI) je bila redovna godina koja počinje u srijedu u gregorijanskom, odnosno redovna godina koja počinje u ponedjeljak u julijanskom kalendaru, koji kasni 12 dana.
| 1806: 1 • 2 • 3 • 4 • 5 • 6 • 7 • 8 • 9 • 10 • 11 • 12 Rođenja • Smrti |
Događaji[uredi - уреди | uredi izvor]
Januar/Siječanj[uredi - уреди | uredi izvor]
- 1. 1. - Bavarski izborni knez Maksimilijan proglasio je se za kralja, u skladu sa Požunskim mirom, čime nastaje Kraljevina Bavarska, s osloncem na Francusku.
- 1. 1. - Friedrich, izborni knez Württemberga, krunisan za kralja s francuskom podrškom - Kraljevina Württemberg traje do 1918.
- 8. 1. - Bitka kod Blaauwberga: odlučujuća britanska pobeda nad snagama Batavijske Republike u Koloniji Rt dobre nade.
- 9. 1. - Horatio Nelson sahranjen u katedrali Svetog Pavla u Londonu.
- 10. 1. - Holanđani predali Cape Town Britancima, potpisan je ugovor kojim Britanci dobijaju Koloniju Rta (potvrđeno 1814, deo Južnoafričke Unije od 1910).
- 19. 1. - Britanski korpus napustio Napulj i otplovio u Messinu na Siciliji, gde ih kralj prima tek 13. februara.
- 23. 1. - Umro britanski premijer William Pitt Mlađi, nasleđuje ga rođak William Grenville (do 1807) na čelu "Vlade svih talenata".
Februar/Veljača[uredi - уреди | uredi izvor]
- 6. 2. - Bitka kod San Dominga: ubedljiva britanska pomorska pobeda u Karibima.
- 8. 2. - Rat Treće koalicije: počinje franko-italijanska invazija Napuljskog kraljevstva, na čelu sa Massénom.
- 14. 2. - Masséna je ušao u Napulj.
- 15. 2. - Pariskim ugovorom između Francuske i Pruske potvrđen prošlogodišnji Schönbrunnski ugovor: Pruska daje teritorijalne ustupke, ostaje izolovana u Evropi.
- 26. 2. - Počinje Opsada Gaete, tvrđavskog napuljskog grada.
Mart/Ožujak[uredi - уреди | uredi izvor]
- 9. 3. - Bitka kod Campo Tenese: Francuzi potukli napuljsku vojsku. Franko-italijanski vojnici su ipak loše opremljeni i hranjeni, tako da pljačkaju i zlostavljaju stanovništvo.
- 15. 3. - Francuski maršal i Napoleonov zet Joachim Murat postavljen za velikog vojvodu Berga i Clevesa u Nemačkoj (do 1808, zatim kralj Napulja do 1815).
- 20. 3. - Francuzi su stigli u Reggio Calabria na Messinskom moreuzu. U ruralnim delovima Kalabrije će ubrzo doći do otpora.
- 23. 3. - Ekspedicija Lewisa i Clarka: nakon što su prezimili na Pacifiku, polaze na povratno putovanje, u septembru stižu u Saint Louis.
April/Travanj[uredi - уреди | uredi izvor]
- 8. 4. - Napoleonova usvojenica Stéphanie de Beauharnais udata za Karla, naslednika Badena.
- april - Francusko-švedski rat: nakon što su Pruska i Francuska postigle sporazum, Šveđani se moraju povući iz Hanovera.
Maj/Svibanj[uredi - уреди | uredi izvor]
- 16. 5. - Britanska odluka o blokadi obale od Elbe u Nemačkoj do Bresta u Francuskoj.
- 27. 5. - Dubrovnik se predao francuskim (Napoleonovim) trupama.
- 30. 5. - Andrew Jackson, budući predsednik SAD, ubio čoveka u dvoboju.
Jun/Juni/Lipanj[uredi - уреди | uredi izvor]
- 5. 6. - Kraj Batavijske Republike: Napoleon je proglasio Kraljevinu Holandiju na čelu sa bratom Louisom (anektirana Francuskoj 1810).
- 5. 6. - Francuski maršal Jean Bernadotte, budući švedski kralj (1818-44), proglašen za suverenog kneza od Pontecorva
- 27. 6. - Britanske invazije Rio de la Plate: nakratko su zauzeli Buenos Aires u španskom Vicekraljevstvu Río de la Plata (do avgusta).
Jul/Juli/Srpanj[uredi - уреди | uredi izvor]
- 4. 7. - Bitka kod Maide je britanska pobeda na Kalabriji - sprečena francuska invazija Sicilije.
- 10. 7. - Vellorska pobuna: prva veća pobuna sepoja protiv Britanske istočnoindijske kompanije, na jugu zemlje.
- 12. 7. - U Parizu potpisan Ugovor o Rajnskoj Konfederaciji, savez 16 nemačkih država sa Napoleonom kao Protektorom (broj država 1808. iznosi 36, konfederacija traje do 1813).
- 15. 7. - Pikeova ekspedicija kreće iz okoline Saint Louisa u istraživanje južnijeg dela Teritorije Louisiana.
- 18. 7. - Gaeta se predala Francuzima.
- 18. 7. - Eksplozija barutane na Malti, stradalo oko 200 ljudi, vojnika i civila.
- 25. 7. - Karl Friedrich, izborni knez Badena i svekar Napoleonove usvojenice Stephanie, postaje veliki vojvoda. Veliko Vojvodstvo Baden traje do 1918.
Avgust/August/Kolovoz[uredi - уреди | uredi izvor]
- 6. 8. - Austrijski car Franz I objavio raspuštanje Svetog Rimskog Carstva.
- 13. 8. - Prvi srpski ustanak: Boj na Mišaru kod Šapca - Karađorđe dočekao i razbio bosansku vojsku Sulejman-paše Skopljaka.
- 14. 8. - Britanci se predali u Buenos Airesu.
- 18. 8. - Kitolovac Abraham Bristow pronašao otočje Auckland, južno od Novog Zelanda.
- 26. 8. - Antifrancuski agitator Johann Philipp Palm streljan u Braunauu po Napoleonovom naređenju.
Septembar/Rujan[uredi - уреди | uredi izvor]
- 3. 9. - Bitka kod Deligrada, u Đuniskom tesnacu između Ražnja i Aleksinca; Karađorđe odbio napad turskih snaga. Istog dana vojvoda Stanoje Glavaš oslobodio Prokuplje.
Oktobar/Listopad[uredi - уреди | uredi izvor]
- 9. 10. - Rat Četvrte koalicije, iniciran pruskim ultimatumom Napoleonu: prvi okršaj je Bitka kod Schleiza u Thuringiji, gdje Francuzi odnose pobjedu, kao i kod Saalfelda sutradan.
- 14. 10. - Bitka kod Jene i Auerstedta je odlučujuća Napoleonova pobeda nad Pruskom, maršal Louis-Nicolas Davout je porazio prusku glavninu kod Auerstedta.
- 16. 10. - Erfurtska kapitulacija: 12.000 pruskih vojnika sa 65 topova se predaje Francuzima bez borbe.
- 17. 10. - Haićanski car Jacques I je ubijen. Alexandre Pétion postaje predsednik republike (do 1818), ali Henri Christophe na severu proglašava Državu Haiti (kraljevinu 1811-20).
- 25. 10. - Francuski maršal Davout ulazi u Berlin, Napoleon stiže dva dana kasnije.
- 28 - 30. 10. - Bitka kod Prenzlaua i Kapitulacije u Pasewalku i Stettinu: predalo se još 19.500 Prusa sa 353 topa.
Novembar/Studeni[uredi - уреди | uredi izvor]
- 3. 11. - Jan Henryk Dąbrowski i Józef Wybicki stižu u Poznanj sa francuskim jedinicama, podstiču Velikopoljski ustanak protiv pruske vlasti (Varšavsko Vojvodstvo postoji 1807-15).
- 6. 11. - Bitka kod Lübecka: Francuzi su razbili Blücherove prusko-švedske snage u neutralnom gradu Lübecku. Pristojan Bernadotteov tretman švedskih zarobljenika dovešće do ponude krune 1810.
- 8. 11. - Opsada Magdeburga: Francuzi zauzeli pruski grad nakon 14 dana.
- 15. 11. - Pikeova ekspedicija: poručnik Zebulon Pike video u Koloradu vrh danas poznat kao Pikes Peak.
- 21. 11. - Berlinski dekret: Napoleon zabranjuje trgovinu i saobraćaj sa Britanskim ostrvima - Kontinentalna blokada će naneti više štete Francuskoj nego Britaniji, njeno održavanje će navesti Napoleona na rat na Iberijskom poluostrvu (1807-14) i invaziju Rusije (1812).
- 28. 11. - Francuzi u Varšavi.
Decembar/Prosinac[uredi - уреди | uredi izvor]
- 11. 12. - Kraljevina Saska, ranije izborna kneževina, priključuje se Rajnskoj konfederaciji.
- 12. 12. - Ustanici oslobodili beogradsku Varoš - tvrđava zauzeta narednih meseci.
- 26. 12. - Bitke kod Pułtuska i Golymina: ruske snage uspešno izmiču francuskim.
Kroz godinu[uredi - уреди | uredi izvor]
- Noah Webster objavljuje svoj prvi rečnik A Compendious Dictionary of the English Language.
- Thomas Bruce, 7. earl od Elgina vraća se u Englesku sa Elginovim mramorom.
Rođenja[uredi - уреди | uredi izvor]
- 13. 1. - Jovan Sterija Popović, srpski književnik, profesor, ministar († 1856)
- 21. 3. - Benito Juárez, predsednik Meksika († 1872)
- 9. 4. - Isambard Kingdom Brunel, inženjer († 1859)
- 20. 5. - John Stuart Mill, filozof utilitarizma i liberalizma († 1873)
- 12. 6. - John A. Roebling, graditelj Brooklynskog mosta († 1869)
- 27. 6. - Augustus De Morgan, matematičar († 1871)
- 24. 9. - Omer-paša Latas, osmanski mušir i paša († 1871)
- 11. 10. - Knez Aleksandar Karađorđević, vladar Srbije († 1885)
- 25. 10. - Max Stirner, filozof († 1856)
- 3. 11. - Ivan Visin, bokeljski moreplovac koji je oplovio svet († 1869)
- 10. 12. - Pavao Štoos, pjesnik, svećenik i narodni preporoditelj († 1862)
- Đorđe Marković Koder, pesnik († 1891)
Smrti[uredi - уреди | uredi izvor]
- 17. 1. - Francesco Soave, filozof (* 1743)
- 23. 1. - William Pitt Mlađi, britanski premijer (* 1759)
- 3. 2. - Nicolas Edme Restif de La Bretonne, književnik (* 1734)
- 16. 2. - Franz von Weyrother, austrijski general (* 1755)
- 9. 4. - Willem V van Oranje-Nassau, bivši holandski stadtholder (* 1748)
- 10. 4. - Horatio Gates, američki general (* 1727)
- 22. 4. - Pierre-Charles Villeneuve, francuski admiral (* 1763)
- 31. 5. - Michael von Melas, austrijski feldmaršal (* 1729)
- 4. 7. - Charles-Henri Sanson, dželat (* 1739)
- avg. - Janko Katić, ustanički vojvoda (* )
- 13. 8. - Mehmed-beg Kulenović, "Kulin-kapetan" (* ca. 1776)
- 22. 8. - Jean-Honoré Fragonard, slikar (* 1732)
- 23. 8. - Charles-Augustin de Coulomb, fizičar (* 1736)
- 10. 9. - Johann Christoph Adelung, filolog (* 1732)
- 13. 9. - Charles James Fox, britanski političar (* 1749)
- 10. 10. - Louis Ferdinand, pruski princ (* 1772)
- 17. 10. - Jean-Jacques Dessalines, vladar Haitija (* 1758)
- 25. 10. - Henry Knox, američki vojnik i političar (* 1750)
- 26. 10. - John Graves Simcoe, bivši guverner Kanade (* 1752)
- 12. 12. - Vasa Čarapić, ustanički vojvoda (* 1788)
- Mungo Park, istraživač Afrike (* 1771)
Reference[uredi - уреди | uredi izvor]
- Literatura