1856

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Ovo je članak o godini 1856.
Milenijum: 2. milenijum
Vjekovi: 18. vijek19. vijek20. vijek
Decenija: 1820-e  1830-e  1840-e  – 1850-e –  1860-e  1870-e  1880-e
Godine: 1853 1854 185518561857 1858 1859
1856. po kalendarima
Gregorijanski 1856. (MDCCCLVI)
Ab urbe condita 2609.
Islamski 1272–1273.
Iranski 1234–1235.
Hebrejski 5616–5617.
Bizantski 7364–7365.
Koptski 1572–1573.
Hindu kalendari
Vikram Samvat 1911–1912.
Shaka Samvat 1778–1779.
Kali Yuga 4957–4958.
Kineski
Kontinualno 4492–4493.
60 godina Yang Vatra Zmaj
(od kineske Ng.)
Holocenski kalendar 11856.
p  r  u
Podrobnije: Kalendarska era

Godina 1856 (MDCCCLVI) bila je prijestupna godina koja počinje u utorak po gregorijanskom odn. prijestupna godina koja počinje u nedjelju po 12 dana zaostajućem julijanskom kalendaru (linkovi pokazuju kalendare).


Događaji[uredi | uredi kod]

Januar/Siječanj – Mart/Ožujak[uredi | uredi kod]

  • 1. 2. - Krimski rat: u Beču dogovorena mirovna konferencija, nakon što je Austrija zapretila da će ući u rat protiv Rusije.
  • 2. 2. - Inkorporiran Dallas, Texas.
  • 7. 2. - Britanci u Indiji anektirali Državu Oudh.
  • 18. 2. - Tanzimat: Visoka porta izdaje Reformski hatihumajun (→ en) kojim garantuje jednakost podanika bez obzira na veru.
    • Bosanski srpski seljaci će se tokom godine žaliti da su nasilja postala još jača nakon uvođenja reformi[1].
  • 25. 2. - U Parizu počela mirovna konferencija nakon Krimskog rata.
Pariški sporazum
Movein (anilinski purpur)
  • 26. 3. (14. 3.) - Turski poslanik na Pariskom kongresu daje izjavu da Crnu Goru smatra svojim sastavnim delom, čemu se Rusija ne može usprotiviti[2].
  • 30. 3. - Potpisan Pariski ugovor, kojim je završen Krimski rat - zajedničke garancije velikih sila Srbiji i podunavskim kneževinama (Vlaška, Moldavija), umesto samog ruskog protektorata; slobodna plovidba Dunavom (Rusija je izgubila južnu Besarabiju i pristup reci); Osmanskom carstvu zagarantovana nezavisnost i integritet, postala je deo Evropskog koncerta.
    • Zabranjen prolazak stranih vojski kroz Srbiju bez prethodne saglasnosti garantnih sila, što najviše pogađa Tursku[3], koja je zadržala garnizone u nekim srpskim gradovima.
  • mart - maj - Kamenoresci u Australiji izborili osmočasovno radno vreme.

April/Travanj – Jun/Lipanj[uredi | uredi kod]

Politička karta SAD - slobodne i robovlasničke države, belo je Kanzas

Jul/Srpanj – Septembar/Rujan[uredi | uredi kod]

William Walker
Neanderthal 1
  • 2. 9. - U unutrašnjem sukobu ubijen komandant tajpinških armija Yang Xiuqing. Tianjingski incident (septembar-novembar) je unutrašnji sukob u Tajpinškom pokretu u kome gine nekoliko lidera.
  • 2/3. 9. - Neuchâtelska kriza: rojalisti u kantonu, ranijoj kneževini, Neuchâtel pokušali puč u korist pruskog kralja, ranijeg suverena kneževine.
  • 7. 9. (26. 8. po j.k.) - Krunisanje ruskog cara Aleksandra II.
  • 28. 9. (16. 9. po j.k.) - Knez Aleksandar postavio drugi put Aleksu Simića za predsednika vlade; takođe još dvojicu nesavetnika za ministre (Konstantin Nikolajević, njegov zet i Jovan Marinović) i kneginjinog strica Aleksandra Nenadovića za člana Saveta, ne pitajući isti za odobrenje (Savet kasnije nudi komisiju za razrešenje spornih pitanja).

Oktobar/Listopad – Decembar/Prosinac[uredi | uredi kod]

Omanska imperija do 1856.
  • 1. 12. - Zakon o okružnoj i opštinskoj policiji u Engleskoj i Velsu: obavezno osnivanje policijskih snaga gde to nije urađeno.
  • 2. 12. - Bitka kod Ndondakusuke je odlučujući okršaj između sinova zuluskog kralja Mpandea, pobeđuje Cetshwayo koji postaje de fakto vladar.
  • 2. 12. - Osnovana National Portrait Gallery u Londonu.
  • 9. 12. - Carica Elizabeta položila kamen temeljac Brodogradilišta Uljanik (prvi brod porinut 1858).
  • 9. 12. - Persijska luka Bušer se predala Britancima.
  • 13. 12. - Pruska prekinula diplomatske odnose sa Švajcarskom i naredila mobilizaciju povodom Neuchâtelske krize.
  • 14. 12. - Honduraske, salvadorske i gvatemalske trupe opkolile Walkerovo sedište Granadu - grad zapaljen a filibustiri se probili.
  • 28. 12. - Britanski i francuski brodovi zapalili Kanton, ubrzo zauzimaju grad.

Kroz godinu[uredi | uredi kod]

Knez Mihailo Obrenović, fotografija oko 1856.
Krinoline su u modi

Rođenja[uredi | uredi kod]

Januar/Siječanj – Jun/Lipanj[uredi | uredi kod]

Jul/Srpanj – Decembar/Prosinac[uredi | uredi kod]

Smrti[uredi | uredi kod]

Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1856.

Reference[uredi | uredi kod]

  1. Istorija s. n. V-1, 467
  2. 2,0 2,1 Ćorović, Vladimir. Crna Gora kao svetovna država. rastko.rs
  3. Ćorović, Vladimir. Nacionalni i književni romantizam kod Srba. rastko.rs
  4. F. R. Bridge (1972). From Sadowa to Sarajevo: The Foreign Policy of Austria-Hungary, 1866-1914. Psychology Press. str. 71–. ISBN 978-0-415-27370-1. 
  5. Istorija s. n. V-1, 477
  6. Istorija s. n. V-2, 362
  7. Istorija s. n. V-1, 487
Literatura
  • Istorija srpskog naroda, Od Prvog ustanka do Berlinskog kongresa 1804-1878, Beograd 1981
    • Peta knjiga prvi tom (V-1)
    • Peta knjiga drugi tom (V-2)