Zulu

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Zulu
Zulu ratnici, kraj 19. vijeka (s nekim Evropljanima u pozadini)
Ukupna populacija: oko 11,5 miliona
Južna Afrika: >11 miliona
Lesoto: 300.000
Značajna zastupljenost: Kva Zulu provincija, Južna Afrika: oko 11 miliona
Jezik Zulu jezik; mnogi govore engleski jezik ili afrikanerski.
Religija Hrišćanstvo oko 80% (uglavnom protestanti i nezavisne crkve)

), Animizam

Srodne etničke grupe

Bantu
 Zulu
 Svazi
 Hosa
 Matabele

Zulu je afrička etnička grupa od oko 11,5 miliona ljudi koji većinom žive u Kva Zulu provinciji u Južnoj Africi gdje čine 23% populacije. Oni su najbrojnija etnička grupa u toj zemlji. Njihov jezik potiče od Bantu jezika. Pod kraljem Šakom su, u ranom 19. vijeku, su od malog klana od 1500 ljudi osvajanjem i asimilacijom postali velika nacija koja zauzima područje između rijeke Tugela i rijeke Pongola. Oni su najvećim dijelom odgovorni za Mfekane - katastrofalnu prisilnu migraciju mnogih klanova koji su naseljavali okolinu Zulu zemlje. Poznati su po svojim sukobima sa Afrikanerima i armijom Velike Britanije u devetnaestom vijeku (Anglo-Zulu rat iz 1879. godine u kome su Zului porazili britansku armiju u Isandlvani, 22. januara.)

U današnje vrijeme Zului su podjeljeni u urbane i ruralne skupine.

Ruralni Zului žive u selima, često bez struje i tekuće vode, u kućama napravljenim od zemljanih naboja ili modernijih jeftinih materijala. Zulu aristokratija još uvijek ima veliku ulogu u Zulu narodu. Neki Zului žive prodajući korpe i đinđuve turistima i gradskim preprodavcima. Neki se bave zemljoradnjom, a neki rade u obližnjim gradovima.

Siromašniji urbani Zului žive u gradovima koji su nastali kao rezultat aparhejda. Ipak, brojni Zului su danas pripadnici srednje klase, koji žive u predgrađima i imaju normalne poslove. Brojni Zului su uspješni u biznisu, a mnogi su i u parlamentu Južne Afrike.

Na Zulu jeziku, Zulu znači "nebo".

Zulu religija[uredi | uredi kod]

Zulu vjeruju u boga stvoritelja sveta pod imenom Nkulunkulu, ali taj bog ne dolazi u doticaj s ljudima i nema nikakve interese za njihov svakodnevni život. Zbog toga većina pripadnika plemena svakodnevno komunicira s duhovima svojih predaka. Da bi to uspjeli, moraju se koristiti vradžbinama.

Sve nesreće i neuspjesi rezultat su crne magije, odnosno zlih vradžbina ili pak uvrijeđenih duhova: ništa se ne događa nekim prirodnim uzrokom.

Zulu običaji[uredi | uredi kod]

Pleme Zulua ima mnoge neobične običaje koji se uvelike razlikuju od današnjih zapadnih kultura. Neki tradicionalni običaji koji se još uvijek prakticiraju u dijelovima Kwa-Zulu Natala su:

  • Bogatstvo člana zulu plemena određuje se prema broju goveda, koza i ovaca koje posjeduje.
  • Kada mladić želi oženiti djevojku, mora tražiti dopuštenje od njenog oca te mu platiti tzv. "lebolu" - dajuću mu određeni broj svoje stoke.
  • Poglavici Zulu plemena dopušteno je imati onoliko žena koliko ih može uzdržavati, a taj broj varira od 1 do 11.
  • Kad se djevojka uda, mora u kosi i oko suknje nositi perlice određene boje, tako da svi u selu znaju da se udala.
  • Domaćin uvijek ulazi u nastambu prije svog gosta, za slučaj da se u nastambi nalazi zmija ili neka druga opasnost koja bi mogla ugroziti njegovog gosta.
  • Sva djeca, i muška i ženska, imaju probušene uši, u skladu s tradicijom koja kaže da tako i "uši uma mogu čuti". rupe u ušima se postepeno šire tako što se s vremenom u njih stavljaju sve veće i veće naušnice.

Vanjske veze[uredi | uredi kod]