Georgios Sinas

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Georgios Sinas
Γεώργιος Σίνας

Portret Georgiosa Sinasa
Portret Georgiosa Sinasa

Puno ime Georg Simon Freiherr von Sina
Informacije
Rođenje 20. novembar, 1783.
Niš, Osmansko Carstvo
Smrt 18. maj 1856.
Beč, Austrijsko Carstvo

Georgios Sinas (* Niš, 20. novembar, 1783. † Beč, 18. maj, 1856. [1]), ili Georg Simon Freiherr von Sina kako su ga zvali po Austriji bio je bankar i jedan od najbogatijih ljudi polovicom 19. vijeka u Austriji, konkurent po bogatstvu porodici Rothschild. [1]

Biografija[uredi - уреди | uredi izvor]

Georgios Sinas je rođen u Nišu 1783. u porodici grčko-vlaškog porijekla, iz sjevernog Epira. Još kao malom umrla mu je majka, pa ga je odgojila tetka u Seresu (Grčka), gdje je živio do školske dobi. Od 1790. živi u Beču sa ocem - baronom Georgiosom Sinasom, u tom gradu se i školovao. [1]

U dobi od 20 godina, počeo je raditi u očevoj firmi i uspješno preuzeo inicijativu i proširio trgovački posao. [1] Ispočetka su mu na ruku išli napoleonski ratovi, pa je preko svojih grčkih veza po Osmanskom Carstvu uvozio svu robu koja je tad nedostajala kontinentalnoj Evropi. [2] Zarađene novce investirao je u tada lukrativne poslove, osnovao je banku, kupovao velika imanja po Češkoj, Moravskoj i Donjoj Austriji[1], ulagao u izgradnju željezničkih pruga, riječnu flotu, gradnju prvih mostova preko Dunava (njegovi ime uklesano je u budimpeštanski most Széchenyi Lánchíd) i u industriju (tvornica papira pored Nežiderskog jezera, šećerana kod Liptovskog Mikuláša). [2]

Atenski opservatorij

Kao moćni poslovni čovjek postao je 10. februara 1825. direktor Austrijske banke, na toj poziciji ostao je punih 24 godina, sve do 1849., a nakon tog je bio viceguverner sve do svoje smrti 1856. [2]

Kad je 1832. Grčka postala nezavisna, njen prvi kralj Otto postavio je 1833. Sinasa za prvog ambasadora Kraljevine Grčke u Austrijskom Carstvu, taj položaj zadržao je do kraja života.
Sinas je i do tada održavao dobre odnose sa nevelikom grčkom zajednicom u Beču koju je financijski pomagao, a i sa rodbinom u Moskoplju, a od kad je postao ambasador - izrastao je u pravog mecenu novostvorene države, poklonio je velike novce i pomogao da se izgradi lanac škola Arsakeio, univezitet u Ateni, i osnuju prve medicinske i arheološke instituciji u Grčkoj.

Njegova najveća donacija svojoj staroj domovini bila je osnivanje i izgradnja Atenskog opservatorija 1845. po projektu arhitekta Theophila Hansena. [1]Nakon njegove smrti, poslove je nastavi voditi njegov najstariji sin Simon Sinas.

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 "Sina, Georg Simon Freiherr von" (engleski). Encyclopedia of Austria. http://www.aeiou.at/aeiou.encyclop.s/s593709.htm. pristupljeno 20. 03. 2013. 
  2. 2,0 2,1 2,2 Amellie Lanier. "Die Geschichte des Bank- und Handelshauses Sina" (njemački). Peter Lang Verlag 1998. http://www.alanier.at/Sina1.html. pristupljeno 20. 03. 2013. 

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]