Georgios Sinas
| Georgios Sinas Γεώργιος Σίνας | |
|---|---|
 Portret Georgiosa Sinasa | |
| Rođenje | Georg Simon Freiherr von Sina 20. novembar, 1783. Niš, Osmansko Carstvo |
| Smrt | 18. maj 1856. Beč, Austrijsko Carstvo |
Georgios Sinas (* Niš, 20. novembar, 1783. † Beč, 18. maj, 1856.[1]), ili Georg Simon Freiherr von Sina kako su ga zvali po Austriji bio je bankar i jedan od najbogatijih ljudi polovicom 19. vijeka u Austriji, konkurent po bogatstvu porodici Rothschild.[1]
Georgios Sinas je rođen u Nišu 1783. u porodici grčko-vlaškog porijekla, iz sjevernog Epira. Još kao malom umrla mu je majka, pa ga je odgojila tetka u Seresu (Grčka), gdje je živio do školske dobi. Od 1790. živi u Beču sa ocem - baronom Georgiosom Sinasom, u tom gradu se i školovao.[1]
U dobi od 20 godina, počeo je raditi u očevoj firmi i uspješno preuzeo inicijativu i proširio trgovački posao.[1] Ispočetka su mu na ruku išli napoleonski ratovi, pa je preko svojih grčkih veza po Osmanskom Carstvu uvozio svu robu koja je tad nedostajala kontinentalnoj Evropi.[2] Zarađene novce investirao je u tada lukrativne poslove, osnovao je banku, kupovao velika imanja po Češkoj, Moravskoj i Donjoj Austriji[1], ulagao u izgradnju željezničkih pruga, riječnu flotu, gradnju prvih mostova preko Dunava (njegovi ime uklesano je u budimpeštanski most Széchenyi Lánchíd) i u industriju (tvornica papira pored Nežiderskog jezera, šećerana kod Liptovskog Mikuláša).[2]
Kao moćni poslovni čovjek postao je 10. februara 1825. direktor Austrijske banke, na toj poziciji ostao je punih 24 godina, sve do 1849., a nakon tog je bio viceguverner sve do svoje smrti 1856.[2]
Kad je 1832. Grčka postala nezavisna, njen prvi kralj Otto postavio je 1833. Sinasa za prvog ambasadora Kraljevine Grčke u Austrijskom Carstvu, taj položaj zadržao je do kraja života.
Sinas je i do tada održavao dobre odnose sa nevelikom grčkom zajednicom u Beču koju je financijski pomagao, a i sa rodbinom u Moskoplju, a od kad je postao ambasador - izrastao je u pravog mecenu novostvorene države, poklonio je velike novce i pomogao da se izgradi lanac škola Arsakeio, univezitet u Ateni, i osnuju prve medicinske i arheološke instituciji u Grčkoj.
Njegova najveća donacija svojoj staroj domovini bila je osnivanje i izgradnja Atenskog opservatorija 1845. po projektu arhitekta Theophila Hansena.[1] Nakon njegove smrti, poslove je nastavi voditi njegov najstariji sin Simon Sinas.
