Pariški sporazum (1856)

Pariški sporazum
Pariški kongres, platno Edouarda Louisa Dubufea
Generalno
Tip sporazuma	međunarodni mirovni sporazum
Jezici	ruski, turski, engleski, francuski, talijanski, njemački
Potpisivanje	30. ožujka 1856. Pariz, Francuska
Stranke
Strana 1 Strana 2 Strane Rusko Carstvo Drugo Francusko Carstvo Austrijsko Carstvo Velika Britanija Prusija Kraljevina Sardinija Osmansko Carstvo Potpisnici Aleksej Orlov Philipp von Brunnow Alexandre Walewski François de Bourqueney Karl Ferdinand von Buol Joseph Alexander Hübner Earl od Clarendona Earl od Cowleyja Otto von Manteuffel Maximilien von Hatzfeldt Camillo Benso di Cavour Salvatore di Villamarina Ali Paša Mehmed-Cemil

Pariški mirovni sporazum je mirovni sporazum potpisan 30. ožujka 1856. godine u Parizu od strane Ruskog Carstva, s jedne strane, i saveznika na čelu sa Osmanskim Carstvom, Francuskom i Velikom Britanijom, s druge strane. Potpisivanjem ovog sporazuma okončan je Krimski rat.

Ovaj sporazum se jednim dijelom odnosio i na Dunav, koji se stavlja na raspolaganje svim velikim silama kao cjelini. Također, velike sile su se obvezale poštovati nezavisnost i teritorijalni integritet Osmanskog Carstva, kao i da neće ugrožavati unutrašnju politiku tog carstva. Crno more je postalo neutralna zona, a njegove luke su zatvorene za ratne brodove, dok je na njegovim obalama ponovo zabranjena izgradnja fortifikacija ili raspoređivanje vojnih snaga. Proglašava se i slobodno kretanje duž Dunava, ali pod kontrolom međunarodne komisije. Moldavija i Vlaška ostaju pod jurisdikcijom Osmanskog Carstva, ali im je, slično kao i Srbiji, osigurana široka autonomija.

Ovim sporazumom, Ålandski otoci su demilitarizirani i pripojeni su ruskoj autonomnoj kneževini Finskoj.

Pariški mirovni sporazum je dobrim dijelom izmijenjen kada je Francuska poražena od Prusije, nakon čega je Rusija ponovo uspostavila svoju crnomorsku flotu.