1604

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Ovo je članak o godini 1604.
Milenijum: 2. milenijum
Vjekovi: 16. vijek17. vijek18. vijek
Decenija: 1570-e  1580-e  1590-e  – 1600-e –  1610-e  1620-e  1630-e
Godine: 1601 1602 160316041605 1606 1607
1604 u drugim kalendarima
Gregorijanski 1604
MDCIV
Ab urbe condita 2357
Islamski 1012 – 1013
Iranski 982 – 983
Hebrejski 5364 – 5365
Bizantski 7112 – 7113
Koptski 1320 – 1321
Hindu kalendari
 - Vikram Samvat 1659 – 1660
 - Shaka Samvat 1526 – 1527
 - Kali Yuga 4705 – 4706
Kineski
 - Kontinualno 4240 – 4241
 - 60 godina Yang Drvo Zmaj
(od kineske N. g.)
Holocenski kalendar 11604
p  r  u
Podrobnije: Kalendarska era

Godina 1604 (MDCIV) bila je prijestupna godina koja počinje u četvrtak po gregorijanskom kalendaru odn. prijestupna godina koja počinje u nedjelju po 10 dana zaostajućem julijanskom kalendaru.

Događaji[uredi - уреди | uredi izvor]

  • 3. 2. - Počeo ugarski sabor u Požunu. Članak 14 će odrediti da doseljeni "Vlasi" imaju plaćati crkvi desetinu i plemićima devetinu[5] ali ne u vreme rata[6].
  • mart - Uskoci oplenili selo Karin (u napadima ove godine se ističe vojvoda Ivo Vlatković)[3].
  • mart - Vlasnici feudalnih imanja u Rovišću i Pogancu se žalili ugarskom saboru jer su ih Srbi zauzeli pre devet godina, traže feudalna prava nazad[7].
  • 22. 3. - Karl IX i zvanično kralj Švedske (faktički od 1599-1600).
  • april - Uskoci poharali četiri sela kod Šibenika a zatim i još dva kod Biograda[8].
  • april - Grof Nikola Zrinski ponavlja očevu molbu da mu se potčine Srbi u Gomirju, nadvojvoda Ferdinand mu u decembru odgovara da zauzvrat traži 80.000 forinti za prošle troškove i da ubuduće održava tamošnje vojnike[9].
  • proleće - Deli Hasan Karajazidži se povlači iz Banje Luke u Sarajevo[6] nakon što ga je porazio Sefer-beg; odlazi u Temišvar gde će biti ubijen, a u Bosnu dolazi Ahmed-paša Dugalić.
  • 1. 5. - Kralj Rudolf potvrđuje 21 članak ugarskog sabora i dodaje 22-ugi: odbačene sve protestantske molbe, zabranjeno iznošenje vjerskih pitanja na saboru - slavlje u Hrvatskoj jer su mnogi krajiški kapetani Nijemci protestanti (koji naseljavaju Vlahe i krnje hrvatske banske teritorije)[10].
  • maj - Uskoci u okolini Novigrada, zatim spalili novu tursku kulu na Obrovačkoj rijeci; Ivan Vlatković je zatim u okolini Šibenika i Splita, bez štete za Mlečane[8].
  • ca. 6. 6. (Duhovi) - Turci iz Like napadali Senj ali razbijeni[8].
  • 5. 7. - Sabor u Gradcu kod Zagreba: pozdravljen Dvadeset drugi članak, naređeno protjerivanje "krivovjeraca" (protestanata), reafirmiran 14. članak o obavezama "Vlaha"[11].
  • ljeto - Nakon neuspješnih pregovora o miru, veliki vezir Lala Mehmed-paša upao u Ugarsku. Zapovjednici napustili i spalili Peštu, Vác i Hatvan[12].
  • 12. 12. - U Francuskoj uveden Paulette, godišnji porez držaocima državnih i sudskih položaja.

Kroz godinu[uredi - уреди | uredi izvor]

Rođenja[uredi - уреди | uredi izvor]

Smrti[uredi - уреди | uredi izvor]

Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1604.

Reference[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. Klaić, 444
  2. Klaić, 442
  3. 3,0 3,1 Istorija s. n., 312
  4. Istorija s. n., 325
  5. Klaić, 441
  6. 6,0 6,1 6,2 Vladimir Ćorović, Preokret u držanju Srba, rastko.rs (pristup. 5.9.2013)
  7. Istorija s. n., 457
  8. 8,0 8,1 8,2 8,3 Istorija s. n., 313
  9. Istorija s. n., 460
  10. Klaić, 445-6
  11. Klaić, 446
  12. Klaić, 440
  13. Ljubivoje Cerović, Srbi u Slovačkoj, rastko.rs (pristup. 5.9.2013)
  14. Klaić, 447-8
  15. Iran and the World in the Safavid Age, Willem Floor, Edmund Herzig, Iran Heritage Foundation, p. 93-4 (Google Books)
  16. Historija n. J., 584-5
  17. Historija n. J., 625
  18. Historija n. J., 695
  19. Historija n. J., 706
  20. Biskupijska klasična gimnazija Ruđera Boškovića, povijest škole
Literatura
  • Vjekoslav Klaić, Svezak treći: dio prvi..... Prva knjiga: Doba kraljeva Ferdinanda I., Maksimilijana i Rudolfa (1527-1608) (archive.org)
  • Istorija srpskog naroda, Treća knjiga, prvi tom, Srbi pod tuđinskom vlašću 1537-1699, SKZ Beograd 1993, ISBN 86-379-0383-5
  • Historija naroda Jugoslavije II, Školska knjiga Zagreb, 1959