Šef države

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije

Šef države, također i poglavar države (ili državni poglavar), najviši je predstavnik države u zemlji i prema inozemstvu. Prema međunarodom pravu, šef države je najviše tijelo vanjskog zastupanja države, koje po ustavnom poretku odnosne države i prema međuarodnom pravu predstavlja i zastupa svoju državu u međunarodnim odnosima, te u ime svoje države daje očitovanja i opunomućuje druga tijela za zastupanje prema vani.

Šef države može biti:

Šef države može biti izabran na izborima neposredno (npr. u Francuskoj) ili posredno (npr. predsjednik SAD-a) od birača, može biti izabran u parlamentu (npr. u Njemačkoj ili Italiji) ili od strane nekog drugo tijela ili interesne skupine, a u monarhijama funkcija šefa države je najčešće nasljedna (ali može biti i izborna). Gotovo svaka država ima svoje specifičnosti u izboru svog šefa države. Nezakonit način dolaska na mjesto šefa države naziva se još i državni udar (iako državnim udarom ne mora doći do smijene na čelu države).

Međunarodno pravo traži da svaka država, kao subjekt međunarodnog prava, mora imati subjekt vanjskog zastupanja, tj. da ono stvarno postoji odnosno da je ono poznato, bilo da je to pojedinačno ili skupno tijelo koje obavlja tu funkciju, s time da se najviše tijelo vanjskog zastupanja države ne mora poklapati s vrhovnim tijelom ustavnog poretka u državi.

Funkcije šefa države razlikuju se obzirom na politički sustav određene zemlje:

  • predsjednički sustav, koji je karakterističan za SAD-e te države Latinske Amerike. U takvom sustavu šef države je ujedno i šef vlade te se nalazi na čelu izvršne vlasti. Ovlasti šefa države u tom su susavu velike.
  • polupredsjednički sustav, koji se razvio u Francuskoj (Hrvatska ga je imala do ustavnih promjena 2000. godine), u kojem izvršnu vlast dijeli zajedno s vladom
  • parlamentarni sustav - koji je karakterističan za europske republike (i za Hrvatsku od 2001.), a u kojem su ovlasti šefa države bitno smanjena, a funkcija mu je gotovo reprezentativna.
  • jednopartijski sustav, karakterističan za komunističke zemlje u kojem je šef držav najčešće kolektivno tijelo (prezidijum), na čelu kojeg se nalazi predsjednik (koji je onda de facto šef države)

Funkcije koje se najčešće povezane sa šefom države, a koje će on obavljati ovisi prije svega o političkom sustavu zemlje, odnosno o njezinom ustavnom uređenju:

  • predstavljanje države u zemlji i inozemstvu
  • šef izvršne vlasti (u predsjedničkom sustavu)
  • davanje mandata na sastavljnje vlade te imenovanje drugih visoki dužnosnika u zemlji
  • sankcioniranje zakona
  • imenovanje dipomatskih predstavnika svoje zemlje (predaja vjerodajnica) te primanje vjerodajnica stranih diplomatski predstavnika akreditiranih u zemlji
  • sklapanje međunarodnih ugovora
  • vođenje vanjske politike
  • vrhovni zapovjednik vojske