28. 11.

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije

Dani - Godine
prethodni dan - sledeći dan


1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30 31
1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30
1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30
31

28. novembra/studenog (28. 11.) je 332. dan godine po gregorijanskom kalendaru (333. u prijestupnoj godini). Do kraja godine ima još 33 dana.

Sadržaj/Садржај

Događaji[uredi - уреди | uredi izvor]

  • 1443. — Skenderbegov ustanak u Albaniji.
  • 1632. — Rođen francuski kompozitor italijanskog porijekla Žan Batist Lili Baptiste, tvorac klasične francuske opere, s baletom, horovima, arijama i scenskim efektima. S Molijerom je stvorio novu dramsko-muzičku vrstu - comedie ballet. Bio je glavna ličnost muzičkog života na dvoru Luja XIV i cijelog Pariza. Pripisuje mu se prva upotreba palice za dirigovanje.
  • 1757. — Rođen engleski slikar, bakrorezac i pisac Vilijam Blejk, pjesnik intuicije i mašte. Književnu slavu stekao je zbirkama pjesama "Pjesme iskustva" i "Pjesme nevinosti", a kao slikar poznat je po 21 ilustraciji za "Knjigu o Jovu" i ilustracijama Čoserovih "Kanterberijskih priča". Njegova poezija postala je poznata i cjenjena tek krajem XIX vijeka i znatno je uticala na brojne pjesnike, posebno nadrealiste.
  • 1820. — Rođen njemački filozof Fridrih Engels, jedan od osnivača naučnog socijalizma i najbliži saradnik Karla Marksa. Osnovne postavke materijalističkog poimanja svijeta izložio je u delu "Anti-Diring", a u saradnji s Marksom napisao je "Njemačku ideologiju" i "Manifest komunističke partije".
  • 1907. — Rođen Alberto Moravija, jedan od najistaknutijih i najplodnijih italijanskih književnika 20. vijeka. Autor "Chocare", "Rimljanke", "Rimskih priča", slavu je stekao već prvim romanom "Ravnodušni ljudi" (1929).
  • 1912. — Albanija proglasila neovisnost od Osmanskog Carstva.
  • 1919. — Nensi Estor je kao prva žena izabrana u britanski parlament.
  • 1920. — U Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca održani su prvi izbori za Ustavotvornu skupštinu. Najviše glasova dobili su demokrate osvojivši 92 od 419 mandata i radikali sa 91 mandatom, a iznenađenje su priredili komunisti sa 50 poslaničkih mjesta. Žene, vojnici i oficiri, kao i pripadnici nacionalnih manjina, nisu imali pravo glasa.
  • 1943. — Teheranska konferencija
  • 1943. — U Teheranu je počela konferencija predsjednika SAD-a Ruzvelta, britanskog premijera Čerčila i sovjetskog lidera Staljina na kojoj je razmatrano dalje vođenje rata s Njemačkom i poslijeratno uređenje Evrope.
  • 1945. — Umro američki teniser i političar Dvajt Dejvis, koji je 1900. osnovao tenisko takmičenje nacija "Dejvis kup". Bio je i američki ministar rata od 1925. do 1929. i generalni guverner SAD na Filipinima od 1929. do 1932.
  • 1971. — Pripadnici palestinske terorističke organizacije "Crni septembar" ubili su jordanskog premijera Vasfi Tela u Kairu, gdje je doputovao radi učešća na Arapskoj konferenciji.
  • 2006. — Umro Eliot Velis, jedan od najpoznatijih lovaca na naciste. Velis, koji je preživio strahote koncentracionih logora u Poljskoj, postao poznat krajem 70-ih 20. vijeka, pošto je pronašao i prijavio vlastima njemačkog oficira, koji je ubio njegovu majku. Velis će ostati poznat po upornosti oko rasvjetljavanja slučaja letonskog naciste Bolesava Mijakovskisa.
  • 2010. — Umro komičar Lesli Nilsen zvijezda filmskog serijala "Goli pištolj" i "Ima li pilota u avionu".

.

Rođenja[uredi - уреди | uredi izvor]

.

Smrti[uredi - уреди | uredi izvor]

.

Blagdani[uredi - уреди | uredi izvor]

.


Vidi takođe: Godišnji kalendar - Dnevni kalendar