Nobelova nagrada

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Laureati dobivaju bogato urešenu diplomu zajedno sa zlatnom medaljom i novčanom nagradom. Ovdje je prikazana diploma Fritza Habera koju je dobio za razvoj metode sinteze amonijaka.

Nobelova nagrada se dodjeljuje svake godine pojedincima ili skupinama čiji su uspjesi iznimni. To uključuje izvanredna istraživanja, nove tehnike i tehnologije ili izniman doprinos društvu. Pri samom spomenu Nobelove nagrade većina ljudi vidi sliku univerzalnih genijalaca i briljantnih pojedinaca koji su je dobili.

Nobelova nagrada nosi ime po Alfredu Nobelu, švedskom industrijalistu i izumitelju dinamita. On je 27. decembra 1895. u Švedsko – norveškom klubu u Parizu objavio ideju o osnivanju fonda iz kojeg bi se dodjeljivala nagrade najzaslužnijima. Nobel je bio zaprepašten i šokiran načinom na koji je svijet upotrebljavao njegov izum – dinamit i u toj činjenici leži razlog njegove odluke da se nagrade dodjeljuju onima koji svojim sposobnostima najviše doprinose čovječanstvu.

Prva svečanost dodjele Nobelovih nagrada za književnost, fiziku, hemiju i medicinu je održana na Kraljevskoj Muzičkoj Akademiji u Stockholmu, 1901. godine. Od 1902. godine nagrade formalno dodjeljuje kralj Švedske. Kralj Oscar II. nije u početku bio zadovoljan s činjenicom da se nagrade dodjeljuju strancima, ali svoje je mišljenje promijenio nakon što je shvatio da dodjela Nobela u Švedskoj predstavlja dobru ‘reklamu’ za samu Kraljevinu.

Nagrade se dodjeljuju jednom godišnje na svečanosti koji se održava u pravilu 10. decembra – dana kada je preminuo Alfred Nobel. Ali, imena dobitnika (laureata) nagrada se u pravilu objavljuju već u septembru. Dužnost objave imaju različite ustanove povezane sa Švedskom Akademijom.

Po svojoj prirodi, Nobelova je nagrada financijski utemeljena. Iznos je nešto veći od 1 miliona eura. Ideja koja je opravdavala dodjelu nagrade bila je u smislu da se s dobivenim financijskim sredstvima nastave istraživanja i razvoj. Ali, realnost je nešto drugačija… Mnogi su dobitnici nagrade po njenom primitku već bili u mirovini, a nekima taj novac baš i nije poslužio za daljnja istraživanja. Bilo kako bilo, Nobelova nagrada je najprestižnija nagrada koju može dobiti ljudsko biće!

Kategorije[uredi - уреди | uredi izvor]

Nagrade se dodjeljuju u više različitih disciplina:

Ostale nagrade u svijetu[uredi - уреди | uredi izvor]

Premda najpoznatija, Nobelova nagrada nije i jedina koja se dodjeljuje. U SAD-u je jako poznata Pulitzerova nagrada, koja se isto kao i Nobelova dodjeljuje u više kategorija. Ali, isto tako postoje i nagrade koje su specifične za pojedine društvene ili znanstvene kategorije. Tako se npr. u matematici dodjeljuje Fieldsova medalja i Abelova nagrada (dodjeljuje je kralj Norveške). Arhitekti se mogu nadati nagradi Pricker... U računarstvu se dodjeljuje Turingova nagrada, Wollastonova medalja ide za geologiju, dok Schoockova nagrada biva dodijeljena za logiku, filozofiju, matematiku, umjetnost i glazbu. Nagrade Kyoto se dodjeljuju u tri kategorije: napredna tehnologija, osnovne znanosti i umjetnost s filozofijom.

No, postoji i humoristična strana svijeta znanstvenih nagrada. Takva je nagrada Ig Nobel koji se dodjeljuje za "dostignuća koja nisu smjela biti učinjena i ne smiju biti ponovljena".

Eksterni linkovi[uredi - уреди | uredi izvor]

Više informacija o Nobelovoj nagradi (na engleskom)