Mali Lošinj

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Mali Lošinj Lussinpiccolo

Mali Losinj 01.jpg
Mali Lošinj, panorama južne strane luke

Osnovni podaci
Gradonačelnik Gari Cappelli
Županija Primorsko-goranska
Stanovništvo
Stanovništvo () 8.388
Geografija
Koordinate 44°32′N 14°28′E / 44.53°N 14.46°E / 44.53; 14.46
Mali Lošinj Lussinpiccolo na karti Hrvatske
Mali Lošinj Lussinpiccolo
Mali Lošinj Lussinpiccolo
Mali Lošinj Lussinpiccolo na karti Hrvatske


Koordinate: 44° 31′ 48" SGŠ, 14° 27′ 36" IGD

Mali Lošinj (tal. Lussinpiccolo) grad je na Kvarneru smješten na južnoj strani istarskog otoka Lošinja u okviru cresko-lošinjskog arhipelaga. Administrativno, kulturno i financijsko je središte zapadnog dijela Kvarnera. To je najveći otočki grad na Jadranu. Administrativno pripada Primorsko-goranskoj županiji, Hrvatska.

Geografija[uredi - уреди | uredi kôd]

Mali Lošinj,panorama

Administrativna jedinica Grad Mali Lošinj površine 223 km2, obuhvaća južni dio otoka Cresa, od zaljeva Koromačno i Ustrine, te otok Lošinj i skupinu manjih otoka: Unije, Ilovik, Susak (Sansego), Srakane Male, Srakane Vele i niz nenaseljenih otočića.

Mali Lošinj najveće je naselje na otoku i na Jadranskim otocima, a smješten je u Uvali August, najvećoj zatvorenoj uvali ovoga otočja. Za nautički turizam vrlo važna luka jer je smještena na plovnom putu između Istarskog poluotoka i Dalmacije. Okrenut je moru sa sjeverozapadne strane.

Širenjem, na sjeveroistoku je Mali Lošinj izašao na sjevernu stranu otoka, na lučicu Sv. Martin i uvalu Baldara. Na sjeverozapadnom dijelu se mjesto proširilo na sjeverozapadni "krak" otoka, sve do uvale i kanala Privlaka. Na zapadu se proširio do zapadne obale otoka sve do punte Madona i uvale Čikat. Na istoku se nalazi mjesto Veli Lošinj, do kojega vodi cesta uz koju je neprekinut niz kuća.

Vremenska zona

Srednjoevropsko vrijeme (GMT +1)

Klima

Mediteranska klima. Prosječna ljetna temperatura 24° C, a prosječna zimska temperatura 11,7° C

Stanovništvo[uredi - уреди | uredi kôd]

Prema popisu iz 2001. godine, grad Mali Lošinj broji 8388 stanovnika, i to po naseljima: Mali Lošinj 6296, Veli Lošinj 917, Nerezine 371, Susak 188, Ćunski 150, Ilovik 104, Unije 90, Osor 73, Belej 64, Punta Križa 61, Sveti Jakov 37, Ustrine 27, Vele Srakane 8 i Male Srakane 2 stanovnika.

Naseljena mjesta[uredi - уреди | uredi kôd]

Belej, Ćunski, Ilovik, Male Srakane, Mali Lošinj, Nerezine, Osor, Punta Križa, Susak, Sveti Jakov, Unije, Ustrine, Vele Srakane, Veli Lošinj i Zabodarski.

Uprava[uredi - уреди | uredi kôd]

Gradonačelnik: Gari Cappelli

Historija[uredi - уреди | uredi kôd]

Naseljen u prapovijesno doba, a u antičko doba otok se spominjee pod grč. imenom Apsyrtides. U srednjem vijeku je nenaseljen, a prvi put se 1280. se spominju doseljenici s kopna, a 1384. se prvi put spominje ime otoka - Isola di Lussin. U XIV. st. se razvijaju prva naselja, najprije Veli Lošinj, a zatim Mali. Stanovništvo se bavilo ribarstvom, iskorištavanjem šuma i poljoprivredom, najviše vinogradarstvom. U XVII. st počeci su brodarstva da1868. godine doživljava svoj vrhunac. U mjestu funkcionira čak 11 brodogradilišta, te Mali Lošinj postaje mjesto s najjačom trgovačkom flotom na Jadranu - čak ispred Rijeke, Trsta i Venecije. Bilo je preko 100 brodara sa flotom od 1.300 brodova. Pronalaskom parnog stroja dolazi do stagnacije razvoja, a pojavom bolesti vinove loze - peronospore dolazi do raseljavanja stanovništva. Poslije II. sv. rata Mali Lošinj broji samo 2200 stanovnka. Do 1918. je u sastavu Austro-Ugarske, a potom kao i veći dio Julije dolazi pod Kraljevinu Italiju. Njemačka okupacija od 1943. do 20. travnja 1945. godine. Od 1945. je potpao pod Hrvatku u sastavu jugoslavenske federacije što je izazvalo istarski egzodus oko 90% Lošinjana.

Privreda[uredi - уреди | uredi kôd]

Najvažnije gospodarske grane su turizam, brodogradnja i ribarstvo.

Hoteli u Malom Lošinju: Apoksiomen, Ana, Alhambra, Aurora, Bellevue, Vespera, Favorita, Kredo, Margarita

Kampovi u Malom Lošinju: Čikat, Kredo i Poljana

Slavni ljudi[uredi - уреди | uredi kôd]

Zanimljivosti[uredi - уреди | uredi kôd]

  • Thomas Mann, među poznatim je posjetiocima Malog Lošinja. U romanu 'Smrt u Veneciji' glavni lik Von Aschenbach ljetuje na mondenom istarskom otoku od kuda parobrodom (preko Pule) putuje za Veneciju

Spomenici i znamenitosti[uredi - уреди | uredi kôd]

Lungomare Čikat, proteže se od Velog Žala do Srebrne uvale.

Arheološke i hidroarheološke zone i lokaliteti na administrativnom području M. Lošinja::

  • ruševine opatije Sv. Petra u Osoru,
  • priobalne vode od rta Kurila do uvale Velial,
  • priobalne vode oko otoka Ilovika,
  • prilazne vode Osorskom zaljevu,
  • priobalne i prilazne vode otoka Unije,
  • priobalne vode oko poluotoka Kolo u uvali Radiboj - Osorski zaljev,
  • priobalne vode oko rta Madona u luci Čikat,
  • priobalne vode oko otoka Unije, priobalne vode oko rta Margarin otoka Suska
  • Biskupski dvor,
  • Gradska vjećnica,
  • Kapela Sv. Gaudencija u Osoru,
  • Crkva Sv. Marije (Kapela Sv. Jakova),
  • Katedrala Sv. Marije,
  • Crkva i samostan Sv. Marije u Vijaru kod Osora,
  • barokna župna crkva Male Gospe (Anunciata) 1696.,
  • crkvica Navještenja Blažene Djevice Marije

Obrazovanje[uredi - уреди | uredi kôd]

  • Osnovna škola Maria Martinolića
  • Srednja škola Ambroza Haračića
  • Osnovna glazbena škola Josip Kašman

Tehnička kultura[uredi - уреди | uredi kôd]

Kultura[uredi - уреди | uredi kôd]

Puhački orkestar "Josip Kašman"

Zajednica Talijana - Comunità degli Italiani di Lussinpiccolo

Sport[uredi - уреди | uredi kôd]

Izvori[uredi - уреди | uredi kôd]

  • Alberi, Dario Istria, storia, arte, cultura, Lint Editoriale Trieste, ISBN 978-88-8190-232-3
  • Nemec, Gloria Un paese perfetto, Libreria editrice goriziana, ISBN 88-86928-26-2
  • Tretjak, Donatella, Fachin Niki Istra (Cres, Lošinj): zgodovinsko-umetnosni vodnik: zgodovina in kultura 50 istrskih občin, Bruno Fachin, Trst 2004

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi kôd]

Gradovi i općine Primorsko-goranske županije
Gradovi

Bakar | Cres | Crikvenica | Čabar | Delnice | Kastav | Kraljevica | Krk | Mali Lošinj | Novi Vinodolski | Opatija | Rab | Rijeka | Vrbovsko


Općine


Baška | Brod Moravice | Čavle | Dobrinj | Fužine | Jelenje | Klana | Kostrena | Lokve | Lopar | Lovran | Malinska-Dubašnica | Matulji | Mošćenička Draga | Mrkopalj | Omišalj | Punat | Ravna Gora | Skrad | Vinodolska općina | Viškovo | Vrbnik

Ostale općine i gradovi u Hrvatskoj

Zagrebačka županija | Krapinsko-zagorska županija | Sisačko-moslavačka županija | Karlovačka županija | Varaždinska županija | Koprivničko-križevačka županija | Bjelovarsko-bilogorska županija | Primorsko-goranska županija | Ličko-senjska županija | Virovitičko-podravska županija | Požeško-slavonska županija | Brodsko-posavska županija | Zadarska županija | Osječko-baranjska županija | Šibensko-kninska županija | Vukovarsko-srijemska županija | Splitsko-dalmatinska županija | Istarska županija | Dubrovačko-neretvanska županija | Međimurska županija


Popis općina u Hrvatskoj | Popis gradova u Hrvatskoj