Veli Lošinj

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Veli Lošinj
Veli Lošinj is located in Hrvatska
Veli Lošinj
Veli Lošinj
Veli Lošinj na karti Hrvatske
Županija Primorsko-goranska županija
Općina/Grad Mali Lošinj
Mikroregija otok Lošinj
Najbliži (veći) grad Mali Lošinj
Površina 15,141 km²
Nadmorska visina 0 - 60 m
Geografske koordinate
 - z. š. 44.517 N
 - z. d. 14.505 E
Stanovništvo (2001 / 2011)
 - Ukupno 917
 - Gustoća 60,56 st./km²
Pošta 51551 Veli Lošinj
Pozivni broj +385 (0)51
Autooznaka RI
Veli Lošinj.jpg
Veli Lošinj
Unutrašnjost crkve sv. Antuna Pustinjaka u Velom Lošinju

Veli Lošinj je naselje u sastavu grada Mali Lošinj i, nakon toga grada, drugo je po veličini mjesto na Lošinju.

Zemljopisni položaj[uredi - уреди | uredi izvor]

Smješten je na južnom dijelu otoka Lošinja, uz dvije susjedne uvale, u sjevernom podnožju brda Kalvarije. Veli Lošinj je okrenut moru sa sjeverne strane.

Najbliže naselje je Mali Lošinj, administrativno sjedište otoka (3 km sjeverozapadno).

Stanovništvo[uredi - уреди | uredi izvor]

Prema popisu iz 2001. godine, naselje ima 917 stanovnika.

Povijest[uredi - уреди | uredi izvor]

Antičko doba[uredi - уреди | uredi izvor]

Uglavnom nenaseljen, pod jurisdikcijom grada Osora koji tada broji čak 20 000 stanovnika. Jedno vrijeme bio je trenutna biskupija zato što je u Osoru vladala kuga. A godinu poslije ukinuta je te pripojena sa rabskom biskupijom krčkoj biskupiji.

Srednji vijek[uredi - уреди | uredi izvor]

Ribarska luka Rovenska kod Velog Lošinja

Veli Lošinj prvi put se spominje 1398. pod imenom Velo Selo. Najstarija jezgra Velog Sela nastala je u prelasku iz XIII. u XIV. stoljeće oko romaničke crkve Sv. Nikole iz XIV. st. Prvobitno naselje je rastresitog tipa, kuće su postavljene prema položaju poljoprivrednog zemljišta, a ne u odnosu na ulične linije. U XV. stoljeću izgrađena je obrambena kula, podignuta radi obrane luke i naselja, ali i zbog piratskih napada na zbjeg pučanstva.

U XVII. stoljeću naselje se dalje razvija amfiteatralno oko velološinjskog zaljeva. To je urbano barokno mjesto sa središnjim trgom uz more i dvije osnovne uličice od kojih jedna vodi u Velo Selo, a druga do naselja u uvali Rovenska, gdje se razvija ribarsko naselje zgusnute primorske urbane strukture, s malim kamenim kućama.

Župna crkva Sv. Antuna Opata Pustinjaka izgrađena je na mjestu prve manje crkve iz XV. st. U XVII. stoljeću stara crkva je srušena, a gradi se nova, veća trobrodna bazilika, koja se 1774. godine pregrađuje iz temelja, i gradi treća po redu, današnja raskošna barokna crkva. U crkvi se nalazi najbogatija galerija slika talijanskih majstora na kvarnerskim otocima: B. Vivarinija; B. Strozzia, L. Quarena, F. Hayeza, L. del Cossa, F. Polenza.

Nedaleko od luke u Velom Lošinju nalazi se crkva Sv. Marije (Gospe od anđela) izgrađena 1510. godine. Crkva je kasnije barokizirana. U njoj se čuva vrijedna zbirka slika venecijanskih majstora: Sv. Franjo i Sv. Hildebrand F. Fontebassa, osam slika G. A. Pelegrinija te nekoliko slika iz XVI. - XVIII. od kojih se jedna pripisuje Tizianu.

Novo doba[uredi - уреди | uredi izvor]

Usponom Malog Sela - Malog Lošinja dolazi do stagnacije razvoja Velog Lošinja. Veli Lošinj je sagradio brodogradilište koje je gradilo jedrilice, a netom kasnije prošlo je vrijeme jedriličarstva te je u Malom Lošinju počela izgradnja brodogradilišta koje je proizvodilo brodove na motorni pogon. Poslije 1. svjetskog rata Veli Lošinj nije imao snage za nove gospodarske pothvate. U uskim uličicama Velog Lošinja, kroz "portune" vide se raskošne vile nekadašnjih kapetana, brodovlasnika i bogate gospode. U vrtovima tih vila skupljeno je 80-tak vrsta različitog bilja, dok u velološinjskom parku, ispred današnjeg liječilišta, a nekadašnje rezidencije nadvojvode Karla Stjepana, ima više od 200 botaničkih vrsta.

U neposrednoj blizini Velog Lošinja smještena je mala ribarska lučica Rovenska, koja plijeni pažnju svojom prekrasnom plažom, ribarskim ugođajem, tradicijom ljudi koji su svoj život posvetili moru i izravnom dodiru s prirodom.

Uprava[uredi - уреди | uredi izvor]

Naselje Veli Lošinj uređeno je kao mjesna zajednica, s mjesnim odborom na čelu. Ostala administracija za socijalno funkcioniranje mjesta nalazi se u Malom Lošinju.

Gospodarstvo[uredi - уреди | uredi izvor]

Glavne gospodarske grane mjesta su turizam i ribarstvo.

Plavi svijet[uredi - уреди | uredi izvor]

Plavi svijet je edukacijsko središte osnovano 1999. koje kroz znanstvenoistraživački i program zaštite provodi projekte s ciljem prikupljanje informacija o životu ugroženih morskih organizama (prije svega morskih sisavaca naročito dobrih dupina i morskih kornjača), obrazovanja javnosti i raznih interesnih skupina. Cilj je doprinijeti očuvanju morskog okoliša pronalaženju načina održivog razvoja otočnih lokalnih zajednica.[1]

Galerija[uredi - уреди | uredi izvor]

Vanjske poveznice[uredi - уреди | uredi izvor]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]


House icon.png Flag of Croatia.svg Nedovršeni članak o naselju u Hrvatskoj: Veli Lošinj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.