Hrvatske općine i gradovi

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Zemljovid administrativnog ustroja Republike Hrvatske na općine i gradove

Općine i gradovi su, prema Ustav Republike Hrvatske, jedinice lokalne samouprave. Teritorij Republike Hrvatske administrativno je podjeljena na 128 gradova i 428 općina. Općine i gradovi u Hrvatskoj čine najnižu razinu samouprave (to su osnovne ustrojstvene jedinice). Županije su više jedinice lokalne samouprave (pojam lokalni ovdje ima šire značenje; u smislu hrvatskog Ustava županije su jedinice područne samouprave) koje su ustrojene od općina i gradova.

Jedinice lokalne samouprave obavljaju poslove iz lokalnog djelokruga kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a osobito poslove koji se odnose na uređenje naselja i stanovanja, prostorno i urbanističko planiranje, komunalne djelatnosti, brigu o djeci, socijalnu skrb, primarnu zdravstvenu zaštitu, odgoj i osnovno obrazovanje, kulturu, tjelesnu kulturu i sport, zaštitu potrošača, zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša, protupožarnu i civilnu zaštitu.

Područja općina, odnosno gradova, njihov naziv, sjedište njihovih tijela, osnivanje novih te ukidanje ili spajanje postojećih općina, odnosno gradova, izdvajanje pojedinih naselja iz sastava jedne općine ili grada i uključivanje tih naselja u sastav druge općine ili grada, promjene granica kao i druga pitanja od važnosti za teritorijalne promjene jedinica lokalne samouprave u Republici Hrvatskoj uređeno je Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (Narodne novine 86/2006.) [1]. Zakon propisuje da će se pri svakoj promjeni područja općine ili grada prethodno tražiti mišljenje stanovnika te jedinice (uobičajno je izjašnjavanje građana na lokalnom referendumu).

Općina i grad su pravne osobe. Imaju svoj statut koje donosi njihovo predstavničko tijelo (općinsko vijeće u općini, odnosno gradsko vijeće u gradu). Statutom se podrobnije uređuje njihov samoupravni djelokrug, njena obilježja, javna priznanja, ustrojstvo, ovlasti i način rada tijela, način obavljanja poslova, oblici konzultiranja građana, provođenje referenduma u pitanjima iz djelokruga, mjesna samouprava, ustrojstvo i rad javnih službi, oblici suradnje jedinica lokalne samouprave te druga pitanja od važnosti za ostvarivanje prava i obveza.

Obilježja jedinica lokalne samouprave su zastava i grb. Grb i zastava jutvrđuju se statutom ili statutarnom odlukom uz prethodno odobrenje središnjeg tijela državne uprave nadležnog za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu (tj. Središnjeg državnog ureda za upravu).

Grad kao jedinica lokalne samouprave[uredi - уреди | uredi izvor]

Vidi i članak: Popis gradova u Hrvatskoj

Zakonom o lokalnoj i područnom (regionalnoj) samoupravi propisano je da je grad i kao jedinica lokalne samouprava:

  • sjedište županije
  • svako mjesto koje ima više od 10.000 stanovnika, a predstavlja urbanu, povijesnu, prirodnu, gospodarsku i društvenu cjelinu. U sastav grada kao jedinice lokalne samouprave mogu biti uključena i prigradska naselja koja s gradskim naseljem čine gospodarsku i društvenu cjelinu te su s njim povezana dnevnim migracijskim kretanjima i svakodnevnim potrebama stanovništva od lokalnog značenja.

Iznimno, gdje za to postoje posebni razlozi (povijesni, gospodarski, geoprometni), gradom se može utvrditi i mjesto koje ne zadovoljava gornja dva uvjeta.

Godine 2005., izmjenom Zakona o lokalnoj područnoj (regionalnoj) samoupravi, uvedena je posebna vrsta jedinica lokalne samouprave - veliki grad. Veliki gradovi su jedinice lokalne samouprave koje su ujedno gospodarska, financijska, kulturna, zdravstvena, prometna i znanstvena središta razvitka šireg okruženja i koji imaju više od 35.000 stanovnika.

Općina kao jedinca lokalne samouprave[uredi - уреди | uredi izvor]

Vidi i članak: Popis općina u Hrvatskoj

Općina je jedinica lokalne samouprave koja se osniva, u pravilu, za područje više naseljenih mjesta koja predstavljaju prirodnu, gospodarsku i društvenu cjelinu, te koja su povezana zajed­ničkim interesima stanovništva.

Samoupravni djelokrug općina i gradova[uredi - уреди | uredi izvor]

Općine i gradovi u svom samoupravnom djelokrugu obavljaju poslove lokalnog značaja kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a koji nisu Ustavom ili zakonom dodijeljeni državnim tijelima i to osobito poslove koji se odnose na:

  • uređenje naselja i stanovanje u skladu sa županijskim planom,
  • prostorno i urbanističko planiranje u skladu sa županijskim planom,
  • komunalno gospodarstvo,
  • skrb o djeci,
  • socijalnu skrb,
  • primarnu zdravstvenu zaštitu,
  • odgoj i osnovno obrazovanje,
  • kulturu, tjelesnu kulturu i šport,
  • zaštitu potrošača,
  • zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša,
  • protupožarnu i civilnu zaštitu,
  • lokalni promet na svom području ne ubrajajući državne i županijske prometnice,
  • poslove koji su im zakonom stavljeni u djelokrug.

Veliki gradovi, kao i gradovi sjedišta županija u svom samoupravnom djelokrugu obavljaju poslove koji se odnose na:

  • uređenje naselja i stanovanje,
  • prostorno i urbanističko planiranje,
  • komunalno gospodarstvo,
  • skrb o djeci,
  • socijalnu skrb,
  • primarnu zdravstvenu zaštitu,
  • odgoj i obrazovanje,
  • kulturu, tjelesnu kulturu i šport,
  • zaštitu potrošača,
  • zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša,
  • protupožarnu i civilnu zaštitu,
  • promet na svom području
  • održavanje javnih cesta,
  • izdavanje građevinskih i lokacijskih dozvola, drugih akata vezanih uz gradnju, te provedbu dokumenata prostornog uređenja,
  • te ostale poslove koji su im zakonom stavljeni u djelokrugu.

Dakle, vidiljivo je da veliki gradovi, kao i gradovi sjedišta županija, imaju širi samoupravni djelokrug nego općine i gradovi. Uz sve to, veliki gradovi mogu obavljati i neke poslove iz djelokruga županije (za djelokrug županija vidjeti članak: Hrvatske županije)

Odlukom svog predstavničkog tijela, općina odnosno grad mogu u skladu sa svojim statutom i statutom županije, prenijeti pojedini poslovi iz svog samoupravnog djelokruga na županiju. Isto tako, predstavničko tijelo može i tražiti od županijske skupštine da joj, uz suglasnost središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove lokalne i područne (regionalne) samouprave, povjeri obavljanje određenih poslova iz samoupravnog djelokruga županije na području te jedinice, ako može osigurati dovoljno prihoda za njihovo obavljanje.

Osim gore spomenutih tzv. izvornih odnosno samoupravnih poslova, gradovi i općine mogu obavljati i određene poslove državne uprave (dakle poslove koje su inače dodijeljeni tijelima na državnoj razini). Poslovi državne uprave (tzv. povjereni poslovi) koje mogu obavljati općine i gradovi kao jedinice okalne samouprave, određuju se zakonom.

Tijela jedinica lokalne samouprave[uredi - уреди | uredi izvor]

Općinsko i gradsko vijeće (predstavničko tijelo)[uredi - уреди | uredi izvor]

O izborima za članove predstavničkih tijela vidjeti članak Lokalni izbori u Hrvatskoj

Općinsko vijeće u općinama, odnosno gradsko vijeće u gradovima pred­stavničko je tijelo građana i tijela lokalne samouprave koje donose akte u okviru djelokruga jedinice lokalne samouprave te obav­ljaju druge poslove u skladu sa zakonom i statutom.

Broj članova predstavničkog tijela mora biti neparan, a određuje se statutom općine, odnosno grada i to tako da predstavničko tijelo:

  • općine koja ima do 3.000 stanovnika, ima od sedam do trinaest članova,
  • općine koja ima od 3.001 do 10.000 stanovnika, ima od devet do petnaest članova,
  • općine i grada koji ima od 10.001 do 30.000 stanovnika, ima od trinaest do devetnaest članova,
  • grada koji ima više od 30.000 stanovnika, ima od devetnaest do tridesetpet članova.

Mandat članovima predstavničkih tijela traje 4 godine. Članovi predstavničkog tijela nemaju obvezujući mandat i nisu opozivi. Član predstavničkog tijela dužnost obavlja počasno i za to ne prima plaću, ali ima pravo na naknadu troškova u skladu s odlukom predstavničkog tijela.

Predstavničko tijelo ima predsjednika i do dva potpredsjednika, koji se biraju većinom glasova svih članova predstavničkog tijela.

Predstavničko tijelo (općinsko, odnosno gradsko vijeće):

  1. donosi statut jedinice lokalne samouprave,
  2. donosi odluke i druge opće akte kojima uređuje pitanja iz samoupravnog djelokruga jedinice lokalne samouprave,
  3. osniva i bira članove radnih tijela vijeća,
  4. uređuje ustrojstvo i djelokrug upravnih tijela općine, odnosno grada,
  5. osniva javne ustanove i druge pravne osobe za obavljanje gospodarskih, društvenih, komunalnih i drugih djelatnosti od interesa za općinu ili grad,
  6. obavlja i druge poslove koji su zakonom ili drugim propisom stavljeni u djelokrug predstavničkog tijela.

Predstavničko tijelo donosi odluke većinom glasova ako je na sjednici nazočna većina članova predstavničkog tijela. Statut, proračun i godišnji obračun donose se većinom glasova svih članova predstavničkog tijela.

Općinski načelnik i gradonačelnik (izvršna tijela)[uredi - уреди | uredi izvor]

Izvršno tijelo u općini je općinski načelnik.

Izvršno tijelo u gradu je gradonačelnik.

Općinski načelnik i gradonačelnik biraju se neposredno.

Općinski načelnik, odnosno gradonačelnik ima do dva zamjenika. Općinski načelnik, odnosno gradonačelnik predstavlja općinu, odnosno grad.

Upravni odjeli i službe[uredi - уреди | uredi izvor]

Za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga jedinica lokalne samouprave kao i poslova državne uprave prenijetih na te jedinice ustrojavaju se upravni odjeli i službe (upravna tijela).

U općinama i gradovima koji nemaju poglavarstvo ustrojava se jedinstveni upravni odjel za obavljanje svih poslova iz njihovoga samoupravnog djelokruga. Jedinstveni upravni odjel može se ustrojiti i u općinama i gradovima koji imaju poglavarstvo.

Povezani članci[uredi - уреди | uredi izvor]


Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]


Vanjske poveznice[uredi - уреди | uredi izvor]

Udruga gradova u RH Udruga općina u RH

Ostale općine i gradovi u Hrvatskoj

Zagrebačka županija | Krapinsko-zagorska županija | Sisačko-moslavačka županija | Karlovačka županija | Varaždinska županija | Koprivničko-križevačka županija | Bjelovarsko-bilogorska županija | Primorsko-goranska županija | Ličko-senjska županija | Virovitičko-podravska županija | Požeško-slavonska županija | Brodsko-posavska županija | Zadarska županija | Osječko-baranjska županija | Šibensko-kninska županija | Vukovarsko-srijemska županija | Splitsko-dalmatinska županija | Istarska županija | Dubrovačko-neretvanska županija | Međimurska županija


Popis općina u Hrvatskoj | Popis gradova u Hrvatskoj