Velika Gorica

Izvor: Wikipedia
Velika Gorica

Velika Gorica from air 2.JPG

Grb
Osnovni podaci
Gradonačelnik Dražen Barišić (Hrvatska Demokratska Zajednica)
Županija Zagrebačka
Stanovništvo
Stanovništvo () 63.517
Geografija
Koordinate 45°43′05″N 16°04′52″E / 45.718°N 16.081°E / 45.718; 16.081
Velika Gorica is located in Hrvatske
Velika Gorica
Velika Gorica
Velika Gorica (Hrvatske)
Ostali podaci


Koordinate: 45° 43′ 05" SGŠ, 16° 04′ 52" IGD


Velika Gorica je grad u Hrvatskoj, smješten jugoistočno od Zagreba koji administrativno pripada Zagrebačkoj županiji.

Geografija[uredi - уреди | uredi izvor]

Velika Gorica nalazi se jugoistično od Zagreba, na brežuljkastom dijelu Vukomeričkih gorica i nizinskom dijelu Turopolja. Od rijeke Save na sjeveroistoku i Kupe na jugozapadu prostire se, na površini od 552 četvorna kilometra, velikogoričko područje.

Stanovništvo[uredi - уреди | uredi izvor]

Velika Gorica je sedmi po veličini grad u Hrvatskoj. Samo urbano naselje prema popisu iz 2011. godine ima 31.553 stanovnika, a administrativno područje grada 63.517 stanovnika.

U gradu Velikoj Gorici i u općinama Pokupsko, Orle i Kravarsko i njihovim naseljima živi oko 70.000 stanovnika.

Dan grada je 13. prosinca, blagdan sv. Lucije, zaštitnice Turopolja.

Uprava[uredi - уреди | uredi izvor]

Gradonačelnik Velike Gorice je Dražen Barišić iz HDZ-a, koji je na položaj došao nakon lokalnih izbora 2009. godine. Drugi mandat osvojio je na izborima 2013. godine.

Tonino Picula je bio gradonačelnik od 2006. do 2009. nakon izvanrednih izbora 2006., kao kandidat koalicije lijevog centra na čelu sa SDP-om. Podršku joj je dao Demokratski centar na čelu s bivšom ministricom pravosuđa Vesnom Škare-Ožbolt.

Prije Picule vlast je u Velikoj Gorici držao HDZ na čelu s ministrom financija Ivanom Šukerom.

Povijest[uredi - уреди | uredi izvor]

Gospodarstvo[uredi - уреди | uredi izvor]

Gospodarska je osnova drvna, prehrambena, građevinska, kožna i grafička industrija, te poljodjelstvo.

Slavni ljudi[uredi - уреди | uredi izvor]

Spomenici i znamenitosti[uredi - уреди | uredi izvor]

Kraj je bogat kulturno-povijesnim znamenitostima, od prapovijesti do našega doba, sakralnim i etnološkim spomenicima. Posebna su, jedinstvena vrijednost Turopolja drvene kapelice i plemićke kurije, takozvane turopoljske ljepotice. Blizina Vukomeričkih gorica, rijeka Lomnice, Save i Odre upotpunjuje raznolikost turopoljskog kraja. Područje je bogato hrastom, koji je jedan od glavnih prirodnih resursa. Hrast je i omogućio čuvenu gradnju sakralnih i drugih objekata od drva, a stari "turski" hrast lužnjak, nedaleko od Velike Gorice, posebno je zaštićeni objekt - spomenik prirode.

U Velikoj Gorici i bližoj okolici nalaze se vrijedna arheološka nalazišta. Potječu iz doba prapovijesti (kultura grobnih polja sa žarama), antike (rimski ranocarski grobovi) i ranoga srednjeg vijeka (razni predmeti, keramika u upotrebi u karolinškome kulturnome krugu).

Obrazovanje[uredi - уреди | uredi izvor]

U gradu postoje četiri osnovne škole, tri srednje škole (Srednja strukovna, Ekonomska i Gimnazija Velika Gorica) te Veleučilište Velika Gorica.

Kultura[uredi - уреди | uredi izvor]

Sport[uredi - уреди | uredi izvor]

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]