Hrvatska demokratska zajednica

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Hrvatska demokratska zajednica
Predsjednik Andrej Plenković
Osnivač Franjo Tuđman
tajnik Ivan Domagoj Milošević
Osnivanje 17. jun 1989 (1989-06-17)
Sjedište Zagreb
Podmladak Mladež HDZ
Ideologija konzervativizam,[1][2]
kršćanska demokracija,[2]
nacionalni konzervativizam[3]
proeuropejstvo[4]
(ranije desni hrvatski nacionalizam)[4][5][6]
Politička pozicija desni centar[4]
Međunarodna afilijacija Centristička demokratska internacionala (CDI)
Internacionalna demokratska unija (IDU)
Evropska afilijacija Europska pučka stranka
Službene boje plava
Mjesta u Saboru
42 / 151
Europski parlament
5 / 12
Web-stranica
hdz.hr
Ivo Sanader (predsjednik HDZa 2000-2009) s Stjepanom Mesićem (glavni tajnik HDZ-a u doba osnivanja) i Vladimirom Šeksom (v.d. predsjednika HDZa 2000. godine) tijekom svibnja 2009.

Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) je vodeća stranka desnice u Hrvatskoj, poznata po tome što je pod njenim vodstvom Hrvatska stekla nezavisnost, kao i po tome što je najveći dio perioda dosadašnjeg postojanja nezavisne Hrvatske (1990 - 2000) i (2003 - 2011) bila vladajuća stranka.

Osnovana je godine 1989. od radikalnih hrvatskih nacionalista na čelu s Franjom Tuđmanom, koji su se zalagali za osamostaljenje Hrvatske od tadašnje SFRJ. S takvim programom je godine 1990. pobijedila na prvim demokratskim izborima i preuzela vlast, te je pod njenim vodstvom godine 1991. Hrvatska proglasila nezavisnost koja joj je međunarodno priznata godinu dana kasnije, a suverenitet Hrvatske konačno uspostavljen nakon završetka rata 1995. godine.

U tom periodu je HDZ bila optuživana za desni ekstremizam, kršenje ljudskih prava i autoritarnu vlast, a pogotovo nakon završetka ratnih operacije i za malverzacije u privatizaciji nekadašnje državne/društvene imovine. Te optužbe i frakcijske borbe izazvane bolešću Franje Tuđmana su bitno oslabile stranku, tako da je godine 2000. teško poražena na parlamentarnim i predsjedničkim izborima od strane koalicije lijevog centra na čelu s SDP i HSLS.

Poslije izbora je u stranci došlo do sukoba između tvrdolinijaških nacionalista i umjerenjaka koji su namjeravali HDZ pretvoriti u demokršćansku stranku desnog centra. Potonja frakcija, kojoj je na čelu bio Ivo Sanader, odnijela je prevagu, a godine 2003. dobila najveći broj glasova na parlamentarnim izborima i formirala široku koalicijsku vladu. Četiri godine kasnije je tijesno pobijedila na još jednim izborima, ali je sredinom 2009. godine Sanader iznenada podnio ostavku na mjesto premijera i vođe stranke.

Novi predsjednik HDZa i premijer Hrvatske je postala Jadranka Kosor, a sam HDZ se našao u velikom korupcijskim aferama povezanim s bivšim premijerom, te značajno izgubio na popularnosti zbog sve težih efekata globalne ekonomske krize na životni standard hrvatskih građana. U jesen 2011. neposredno pred nove izbore, objavljeno je kako USKOK vodi istragu protiv HDZ kao pravne osobe te je u okviru nje naložena blokada računa stranke, što - kada su u pitanju vladajuće stranke - predstavlja presedan u historiji post-komunističke Evrope. Na samim izborima HDZ je ostvario drugi najgori rezultat u historiji te su čelnici stranke, na čelu sa Jadrankom Kosor, najavili odlazak u opoziciju. Godine 2012. je na unutarstranačkim izborima je za novog vođu izabran bivši ministar unutarnjih poslova Tomislav Karamarko koji je najavio "povratak stranke u devedesete", odnosno političkoj opciji tvrdog nacionalizma.

Članica je Europske pučke stranke.

HDZ ima i stranačku podružnicu u Bosni i Hercegovini, koja djeluje pod nazivom Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine. Ta se stranka raskolila na HDZ BiH i HDZ BiH 1990.

Predsjednici HDZ-a[uredi - уреди | uredi izvor]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]