Cres (grad)

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu

Cres - Cherso (tal.) grad na istoimenom istarskom otoku, ima kontinuitet življenja od preko 2.500 godina, kao starogrčka kolonija χέρσος (Chersos- golet, neplodno tlo) na rijetko naseljenom lliburnskom području, koje u I. st. postaje rimsko naselje Crespa. U srednjem vijeku romansko stanovništvo grad i otok naziva Cherso koje kod Slavena (metatezom likvida erre) postaje Cres. Stanovništvo grada govori veljotskim jezikom koji se postepeno venetizira nakon što je grad od XI. st do 1897. st. pod Venecijanskom republikom, kada je grad sačuvao mnoge elemente autonomije. Čitav otok je kao i skoro čitava Julijska regija od 1814. do 1918. pod Habsburškom monarhijom da bi od 1918. došao pod Kraljevinu Italiju, a od 1945. pod DFR Hrvatsku,u sastavu federativne Jugoslavije.

Cres Vela pjaca, Cherso Piazza grande


Cres

Cres.JPG

Osnovni podaci
Gradonačelnik Kristijan Jurjako
Županija Primorsko-goranska
Stanovništvo
Stanovništvo () 2.959
Geografija
Koordinate 44°57′40″N 14°24′29″E / 44.961°N 14.408°E / 44.961; 14.408
Cres na karti Hrvatske
Cres
Cres
Cres na karti Hrvatske
Ostali podaci


Koordinate: 44° 57′ 40" SGŠ, 14° 24′ 29" IGD

Cres (talijanski Cherso [ˈkerso]), grad koji se nalazi na hrvatskom otoku Cresu, a administrativno pripada Primorsko-goranskoj županiji.

Zemljopis[uredi - уреди | uredi izvor]

Stanovništvo[uredi - уреди | uredi izvor]

Cres

Uprava[uredi - уреди | uredi izvor]

Grad Cres, sljednik Općine Cres, je administrativna jedinica koja obuhvaća sjeverni i središnji dio otoka Cresa, dok južni dio potpada pod Grad Mali Lošinj. Za Jugoslavije, jedno vrijeme bio je u sastavu Općine Cres-Lošinj sa sjedištem u Malom Lošinju.

Na području Grada Cresa nalaze se naselja:

Mjesta na južnom dijelu otoka u sastavu Grada Malog Lošinja: Belej, Ustrine, Osor i Punta križa.

Gradska ura

Historija[uredi - уреди | uredi izvor]

U zaštićenoj uvali, na mjestu današnjeg grada Cresa, nalazila se ranoantička starogrčka kolonija, polis Chersos kao dio šireg područja rijetko nastavano Liburnima koje su Grci kolonizirali u sjev. Jadranu na istarskim otocima nazvanim skupnim imenom Absyrtides (s naseljima Susak i Cres) i naseljima na južnoj strani Raškog zaljeva gdje su živjeli Histri. U I. st. Rimljani podižu kraj starog naselja castrum Crepsa koji prerasta u planski izgrađen rimski grad. U kasnoj antici grad se utvrđuje zidinama čiji ostaci se i danas vide.

U ranom srednjem vijeku Cres dolazi pod vlast Istočnog rimskog carstva gdje vjerojatno ostaje do X. st. jer nema tragova franačkim osvajanjima. Grad ima svoju autonomiju poput ostalih istarskih gradova. Slaveni postepeno naseljavaju ruralne dijelove otoka od IX. do XIV. st., dok u gradovima Cres i Osor (Orsoro) živi romansko stanovništvo koji govore posebnim romanskim jezikom (veljotski jezik).

Prvi sukobi sVenecijom biljži se već 866. g, a 991. Republika Venecija kratkotrajno osvaja Cres, da bi od kraja XI. st. došao pod vlast Venecije koja traje do pada Mletačke republike 1897.g.

Cres ima svoju municipalnu autonomiju. Creski statut datira iz 1332. godine, a 1459. postaje glavni upravni centar otoka Cresa i Lošinja. Najznamenitija renesansna creska ličnost koja je rođena u gradu Cresu 25.4. 1529 je humanistički filozof Francesco Petris koga hrv. nacionalisti nepotrebno svojataju i kroatiziraju u Franeta-Franju Petrića (umro 1597.). Petris pripada istarskoj kulturi i svjetskoj humanističkoj baštini.

Do 1797. do 1814. pod okupacijom je Francuske, a nakon toga je s čitavom Julijskom pokrajinom (osim Rijeke) do 1918. u sastavu Austrije s administrativnim promjenama, od Tršćanskog guvernatorija do Austrijskog primorja, Nakon prvog svjetskog rata okupirala ga je, a kasnije, zajedno s otokom i formalno anektirala Italija.

Za vrijeme drugog svjetsko rata, nakon propasti fašističkog režima u septembru 1943. godine su grad kraće vrijeme držali lokalni antifašisti. U novembru 1943. grad su zauzeli Nijemci. U aprilu 1945. Cres su konačno zauzele partizanske snage, a Pariškim mirovnim ugovorom 1947. je i formalno potpao pod Hrvatsku u Federaciji Jugoslaviji što je iazvalo veliki egzodus građana Cresa.

Privreda[uredi - уреди | uredi izvor]

Tvornica ribljih konzervi i trikotaža unišeni u 'privatizaciji' pod kapitalističkom Hrvatskom tako da je turizam jedina preostala privredna grana.

Slavni ljudi[uredi - уреди | uredi izvor]

Spomenici i znamenitosti[uredi - уреди | uredi izvor]

  • ostaci kasnoantičkih bedema, kule i ulaznih vrata

Od mnogobrojnih profanih i sakralnih spomenika treba izdvojiti:

  • Gotičko renesansna crkva (XV st.) sa zvonikom iz XVI. st.
  • Palača PETRIS iz XV. st. u gotisko-renesansnom stilu
  • Gradski toranj s urom iz XVI. st.
  • Gradska loža

Obrazovanje[uredi - уреди | uredi izvor]

Kultura[uredi - уреди | uredi izvor]

Sport[uredi - уреди | uredi izvor]

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]

Gradovi i općine Primorsko-goranske županije
Gradovi

Bakar | Cres | Crikvenica | Čabar | Delnice | Kastav | Kraljevica | Krk | Mali Lošinj | Novi Vinodolski | Opatija | Rab | Rijeka | Vrbovsko


Općine


Baška | Brod Moravice | Čavle | Dobrinj | Fužine | Jelenje | Klana | Kostrena | Lokve | Lopar | Lovran | Malinska-Dubašnica | Matulji | Mošćenička Draga | Mrkopalj | Omišalj | Punat | Ravna Gora | Skrad | Vinodolska općina | Viškovo | Vrbnik

Ostale općine i gradovi u Hrvatskoj

Zagrebačka županija | Krapinsko-zagorska županija | Sisačko-moslavačka županija | Karlovačka županija | Varaždinska županija | Koprivničko-križevačka županija | Bjelovarsko-bilogorska županija | Primorsko-goranska županija | Ličko-senjska županija | Virovitičko-podravska županija | Požeško-slavonska županija | Brodsko-posavska županija | Zadarska županija | Osječko-baranjska županija | Šibensko-kninska županija | Vukovarsko-srijemska županija | Splitsko-dalmatinska županija | Istarska županija | Dubrovačko-neretvanska županija | Međimurska županija


Popis općina u Hrvatskoj | Popis gradova u Hrvatskoj