1814
Idi na navigaciju
Idi na pretragu
- Ovo je članak o godini 1814.
| Milenijum: | 2. milenijum |
|---|---|
| Vjekovi: | 18. vijek – 19. vijek – 20. vijek |
| Decenija: | 1780-e 1790-e 1800-e – 1810-e – 1820-e 1830-e 1840-e |
| Godine: | 1811 1812 1813 – 1814 – 1815 1816 1817 |
| Gregorijanski | 1814 MDCCCXIV |
| Ab urbe condita | 2567 |
| Islamski | 1229 – 1230 |
| Iranski | 1192 – 1193 |
| Hebrejski | 5574 – 5575 |
| Bizantski | 7322 – 7323 |
| Koptski | 1530 – 1531 |
| Hindu kalendari | |
| - Vikram Samvat | 1869 – 1870 |
| - Shaka Samvat | 1736 – 1737 |
| - Kali Yuga | 4915 – 4916 |
| Kineski | |
| - Kontinualno | 4450 – 4451 |
| - 60 godina | Yang Drvo Pas (od kineske N. g.) |
| Holocenski kalendar | 11814 |
| Podrobnije: Kalendarska era | |
Godina 1814 (MDCCCXIV) bila je redovna godina koja počinje u subotu po gregorijanskom kalendaru odn. redovna godina koja počinje u četvrtak po 12 dana zaostajućem julijanskom kalendaru.
Događaji[uredi - уреди | uredi izvor]
Januar/Siječanj[uredi - уреди | uredi izvor]
- 1. 1. - Rat Šeste koalicije: Blücher prešao Rajnu.
- 5. 1. - Jadranska kampanja (1807-14), Opsada Kotora: posle deset dana bombardovanja sa britanske HMS Bacchante pod komandom Williama Hostea predao se Kotor - u grad će ući Crnogorci[1][2].
- 8. 1. - Austrijski general Milutinović po drugi put ušao u Herceg Novi, sa 213 vojnika iz hrvatskih krajeva, navodno bez prejudiciranja statusa[3] (Boka Kotorska je trenutno ujedinjena sa Crnom Gorom).
- 14. 1. - Kielski ugovor: Danska kažnjena zbog savezništva sa Napoleonom razmenom Norveške (izuzimajući Grenland, Island i Farska ostrva) za Švedsku Pomeraniju (koju na kraju neće dobiti).
- 27. 1. - Britansko-austrijska Opsada Dubrovnika okončana predajom Francuza (uz pomoć lokalnih ustanika[4]) - Austrijanci ulaze sutradan i ostaju do 1918.
- 29. 1. - Bitka kod Brienna je Napoleonova pobeda nad Blücherom.
- januar - Zaoštravanje u Beogradskom pašaluku: Sulejman-paša Skopljak šalje naoružane odrede po selima u teftiš ("inspekciju") da traže oružje i hajduke - pljačka i zlostavljanje; nametnut kuluk za opravku Beogradske tvrđave, povećan porez[5].
- zima - Kuga u Hercegovini[3]; ovo je gladna i kužna godina u mnogim balkanskim krajevima, npr. u Vlaškoj je Karadžina kuga (Ciuma lui Caragea).
Februar/Veljača[uredi - уреди | uredi izvor]
- 1. 2. - Objavljen The Corsair Lorda Byrona.
- 11. 2. - Norvežani proglašavaju samostalnost (protivno Kilskom sporazumu).
- 14. 2. - Bitka kod Vauchampsa: Napoleon je opet porazio Blüchera.
- 18. 2. - Bitka kod Montereaua: Napoleon porazio i Schwarzenbergove Austrijance.
- 21. 2. - Velika prevara na Londonskoj berzi - lažna vest o Napoleonovoj pogibiji.
Mart/Ožujak[uredi - уреди | uredi izvor]
- 4. 3. - General Tomašić već javlja novskoj opštini da je pripala Austriji[3].
- 7. 3. - Bitka kod Craonna je još jedna francuska pobeda.
- 10. 3. - Bitka kod Laona je Blücherova pobeda.
- 12. 3. - Vojvoda od Angulema ušao u Bordo - početak Burbonske restauracije.
- 24. 3. - Ferdinand VII. se nakon šest godina u Francuskoj vraća u Španiju.
- 25. 3. - Osnovana De Nederlandsche Bank, centralna banka Nizozemske.
- 27. 3. - Rat iz 1812.: Bitka kod Horseshoe Benda, Andrew Jackson porazio Indijance u Alabami.
- 31. 3. - Bitka za Pariz: koalicione snage na čelu sa carem Aleksandrom I ulaze u grad.
April/Travanj[uredi - уреди | uredi izvor]
- 1. 4. - U Londonu su instalirane prve lampe plinskog uličnog osvjetljenja.
- 6. 4. - Francuski Senat pozvao Burbone.
- 10. 4. - Bitka kod Tuluza se završila s velikim gubicima za Velingtonovu vojsku ali ulazi u grad dva dana kasnije.
- 11. 4. - Ugovor iz Fontainebleaua: Napoleon abdicirao sedmicu nakon što su mu maršali i viši oficiri otkazali poslušnost.
- 12. 4. - Grof od Artoa (budući Šarl X) stigao u Pariz kao privremeni zamenik brata Luja.
- 14. 4. -
Za Napoleona kreirana Kneževina Ostrva Elba (stiže 4. maja).
Maj/Svibanj[uredi - уреди | uredi izvor]
- 3. 5. - Vojvoda od Provanse, budući Luj XVIII stigao u Pariz.
- 4. 5. - Španski kralj Ferdinand VII. ukinuo tzv. Kadiski ustav iz 1812. - povratak u apsolutizam, progon liberala.
- 5. 5. - Britanci uništili Fort Ontario u državi Njujork.
- 11. 5.? - Okončana opsada Hamburga nakon što se po naređenju novog kralja predao Napoleonov maršal Louis-Nicolas Davout.
- 17. 5. - Usvojen Ustav Norveške, danski princ Kristijan Frederik izabran za kralja.
- 17. 5. - Francuska okupacija Monaka zamenjena austrijskom.
- 23. 5. - Praizvedba konačne verzije jedine Beethovenove opere Fidelio u Beču.
- 30. 5. - Pariski ugovor: Francuska se vraća u granice iz 1792. Britanci definitivno dobijaju Svetu Luciju i Tobago, kao i Sejšele i Mauricijus.
- Boka Kotorska dodeljena Austriji[6] (ili nešto ranije).
Jun/Juni/Lipanj[uredi - уреди | uredi izvor]
- 4. 6. - Luj XVIII daje Ustavnu povelju, zadržana neka dostignuća Revolucije.
- 10. 6. - Austrijanci zauzeli Kotor, nakon otpora crnogorske narodne vojske - kraj ujedinjene Boke i Crne Gore - cela Kraljevina Dalmacija pripada Habsburzima (do 1918).
- jun - Karađorđe, koji je interniran u Gracu, dobio pasoš za Rusiju[7].
- jun - Miloš Obrenović postao oborknez požeške i kragujevačke nahije (ranije samo rudničke)[5].
Jul/Juli/Srpanj[uredi - уреди | uredi izvor]
Švedsko-norveška unija 1814-1905
- 5. 7. - Bitka kod Chippawe je američka pobeda u britanskoj Kanadi.
- 7. 7. - Waverley je prva proza Waltera Scotta i možda prvi istorijski roman u zapadnoj tradiciji.
- 25. 7. - George Stephenson testira prvu od Killingworthskih lokomotiva, zvanu "Blucher".
- 25. 7. - Teška Bitka kod Lundy's Lanea je strateška britanska pobeda u Kanadi.
- 26. 7. - 14. 8. - Švedsko-norveški rat: Norveška će biti u personalnoj uniji sa Švedskom (traje do 1905).
- leto - Emigranti iz Srbije šalju protu Matiju ruskom caru da traži pomoć za Srbe i prenese protivljenje za neku novu Karađorđevu ulogu u Srbiji[8].
- leto - Skupština virovitičke županije odlučila da se selo Naukovac (danas deo Rijenaca) kod Voćina preseli u Smude, ali seljaci na čelu sa Stevanom Filipovićem se tome usprotivili[9].
Avgust/August/Kolovoz[uredi - уреди | uredi izvor]
- 7. 8. - Papa Pio VII. bulom Sollicitudo omnium ecclesiarum obnovio Družbu Isusovu (zvanično ukinutu 1773, što nije sprovedeno u Pruskoj i Rusiji).
- 13. 8. - Anglo-holandski ugovor: Holanđanima vraćeni posedi uzeti od 1803. s izuzetkom Rta dobre nade i kasnije Britanske Gvajane.
Spaljena Bijela kuća
- 24. 8. - Rat iz 1812.: nakon dobijene bitke kod Bladensburga, Britanski vojnici zauzeli Vašington D.C. - dolazi do Paljenja Washingtona u kome su izgorele mnoge javne zgrade uključujući Belu kuću i Kapitol.
- 25. 8. - Washington D.C. pogođen tornadom i kišom koja je ugasila požare, Britanci se ubrzano povlače.
Septembar/Rujan[uredi - уреди | uredi izvor]
- 6. 9. - José de San Martín preuzeo položaj guvernera provincije Cuyo na zapadu Argentine, gde će stvarati Vojsku Anda.
- 11. 9. - Bitka kod Plattsburgha - važna američka pobeda na jezeru Champlain.
- 13/14. 9. - Tokom Bitke za Baltimore Britanci bombarduju Fort McHenry - Francis Scott Key to posmatra i inspirisan je za pesmu The Star-Spangled Banner.
- 17. 9. - Karađorđe i vojvode sa porodicama krenuli iz Novog Sada preko Temišvara i Erdelja za Rusiju[7].
- 18. 9. - Otvaranje Bečkog kongresa.
- 26. 9. - Hadži-Prodanova buna u požeškoj nahiji, nakon sukoba Hadži Prodanovog brata Mijaila i igumana Pajsija sa Turcima u manastiru Trnava (u Srbiji je kuga)[10] - pored Turaka guši je i Miloš Obrenović, koji je umirio i okolinu Kragujevca, gde mu se predao Toma Vučić Perišić; Sulejman-paša Skopljak pojačava teror[8].
Oktobar/Listopad[uredi - уреди | uredi izvor]
- 2. 10. - Čileanski rat za nezavisnost: Bitka kod Rancague, poznata i kao "katastrofa" - španski rojalisti povratili kontrolu nad Čileom.
- 12. 10. - Uspostavljena Kraljevina Hanover (do 1837. u personalnoj uniji sa UK, traje do 1866).
- 16. 10. - Londonska pivska poplava: usled pucanja ogromnih rezervoara, 1.470.000 litara piva poplavilo okolne ulice - srušeno par kuća, poginulo osam osoba.
- 26. 10. - Karađorđe i vojvode stigli u ruski besarabijski grad Hotin[7].
Novembar/Studeni[uredi - уреди | uredi izvor]
- 21. 11. - Mahmud ibn Muhammad je novi vladar Tunisa (do 1824), sedmi iz Huseinidske dinastije.
Decembar/Prosinac[uredi - уреди | uredi izvor]
- 15. 12. - Počinje Hartfordska konvencija, labudova pesma američke Federalističke partije.
- decembar - Prota Matija u Beču, pokušava da zainteresuje velike sile za srpsko pitanje[8]; srpsku delegaciju 17. decembra primio car Franz II. koji obećava pomoć, zatim i ruska delegacija traži zaštitu hrišćana u Turskoj[11].
- decembar - Pobuna seljaka na spahiluku grofa Isidora Jankovića (Daruvar, Pakrac, Sirač)[12].
- 24. 12. - Potpisan Ghentski ugovor kojim se Rat iz 1812. okončava statusom kvo; rat će, međutim, potrajati i sledećeg meseca.
- 29. 12. (17. 12. po j.k.) - Đakon Avakum ubijen u Beogradu i nabijen na kolac[8], kao i iguman Pajsije; u Beogradu je pogubljeno oko 300 ljudi[13].
Kroz godinu[uredi - уреди | uredi izvor]
- Vuk Karadžić: objavljeni Mala prostonarodna slovenoserbska pjesnarica i prva gramatika srpskog narodnog jezika Pismenica serbskoga jezika po govoru prostoga naroda napisana, čime započinje njegova borba za narodni jezik; Vuk zapisuje narodne pesme u Šišatovcu (?).
- Izdat prvi deo Vidakovićevog romana "Ljubomir u Jelisijumu".
- Smail-aga Čengić muselim u Gackom.
- Crna Gora: turska vojska ulazila u Pivu, manji sukob i prema skadarskoj strani[14].
- Bunili se Bošnjaci u Sarajevu i Mostaru[15].
- Ugušen pokret mostarskog ajana Ali-age Dadića protiv bosanskog vezira, u Mostaru pogubljeno 17 pravoslavaca, 9 katolika i 13 muslimana[16].
- Vidinski pašaluk vraćen pod osmansku kontrolu nakon smrti naslednika Osmana Pazvanoglua[17].
- Dovršena veća crkva u manastiru Reževići.
- Trojica Grka u Odesi osnovala Heteriju.
- Sovjet maternij oboega pola junosti serbskoj i valahijskoj Eustahije Arsić[18].
- Počinje Anglo-nepalski rat (1814-16).
- Nauka i tehnika:
- Eli Terry u Connecticutu počinje proizvodnju drvenih satova, što se pominje kao prva masovna proizvodnja sa izmenjivim delovima.
- Opisane Fraunhoferove linije.
- Laplacov Essai philosophique sur les probabilités o teoriji vjerojatnosti u kome je izložen "Laplasov demon", prva artikulacija naučnog determinizma.
Karte[uredi - уреди | uredi izvor]
Thomsonova mapa Balkana
Rođenja[uredi - уреди | uredi izvor]
- 1. 1. - Hong Xiuquan, lider Tajpinške pobune († 1864)
- 1. 1. - Stjepan Ilijašević, pedagog i pjesnik († 1903)
- 9. 3. - Taras Ševčenko, pesnik († 1861)
- 17. 4. - Josif Pančić, botaničar, prvi predsednik srpske akademije († 1888)
- 4. 5. - Metel Ožegović, hrvatski političar († 1890)
- 30. 5. - Mihail Bakunjin, anarhista († 1876)
- 19. 7. - Samuel Colt, američki izumitelj († 1862)
- 10. 8. - Henri Nestlé, osnivač kompanije († 1890)
- 11. 8. - Ivan Mažuranić, pjesnik i političar († 1890)
- 13. 8. - Anders Jonas Ångström, fizičar († 1874)
- 15. 10. - Mihail Ljermontov, književnik († 1841)
- 6. 11. - Adolphe Sax, pronalazač saksofona († 1894)
- 14. 11. - Janko Šafarik, istoričar i filolog († 1876)
- ? - Muhamed Hadžijamaković, muslimanski lider u Bosni († 1878)
- ? - Konstantin Pejčić, lekar († 1888)
Smrti[uredi - уреди | uredi izvor]
- 27. 1. - Philip Astley, promoter cirkusa (* 1742)
- 27. 1. - Johann Gottlieb Fichte, njemački filozof (* 1762)
- 26. 3. - Joseph-Ignace Guillotin, pronalazač (* 1738)
- 31. 3. - Džono Rastić, pjesnik (* 1755)
- 15. 4. - Petar Bašić, pisac i prevoditelj (* 1751)
- 5. 5. - Abdullah I Al-Sabah, vladar Kuvajta (* 1740)
- 29. 5. - Joséphine de Beauharnais, francuska carica (* 1763)
- 3. 6. - Teodor Janković-Mirijevski, filozof pedagog (* 1741)
- 19. 7. - Matthew Flinders, moreplovac i istraživač (* 1774)
- 9. 8. - Antin Angelovič, unijatski mitropolit Lvova (* 1756)
- 21. 8. - Benjamin Thompson, fizičar i pronalazač (* 1753)
- 8. 9. - Maria Carolina d'Asburgo-Lorena, de fakto vladarka Napulja i Sicilije (* 1752)
- 2. 12. - Markiz de Sade, pisac libertin (* 1740)
- 9. 12. - Joseph Bramah, pronalazač (* 1748)
- 29. 12. - Sveti đakon Avakum,
- 29. 12. - Sveštenomučenik iguman Pajsije
- ? - Isaac Fresco Romano (Tanburi Isak), osmanski kompozitor (* 1745)
- ? - Saud bin Abdul-Aziz bin Muhammad bin Saud, vladar prve Saudijske države
Reference[uredi - уреди | uredi izvor]
- ↑ HMS Bacchante Honour - Cattaro 1814, britainsnavy.co.uk
- ↑ Dr Koch Nándor, Boka Kotorska, rastko.rs
- ↑ 3,0 3,1 3,2 Bogumil Hrabak, Herceg-Novi u doba propasti Mletačke republike i Napoleonovih ratova, rastko.rs
- ↑ Frano Bona, Osvrt na ustanak podignut u Dubrovniku 1813.–1814., matica.hr
- ↑ 5,0 5,1 Istorija s. n. 5-1, 97
- ↑ Crna Gora od kraja XV veka do 1914. godine, rastko.rs
- ↑ 7,0 7,1 7,2 Ljubivoje Cerović, Srbi u Moldaviji, rastko.rs
- ↑ 8,0 8,1 8,2 8,3 Vladimir Ćorović, Drugi Ustanak, rastko.rs
- ↑ Istorija s. n. 5-2, 34
- ↑ Вук Стеф. Караџић, Милош Обреновић, књаз Сербији, или грађа за српску историју нашега времена, rastko.rs
- ↑ Istorija s. n. 5-1, 99
- ↑ Istorija s. n. 5-2, 31
- ↑ Istorija s. n. 5-1, 98
- ↑ Istorija s. n. 5-1, 181
- ↑ Podsjetnik na važnije datume iz historije islama, rijaset.ba
- ↑ Istorija srpskog naroda IV-1, 483
- ↑ Gábor Ágoston; Bruce Alan Masters (1 January 2009). Encyclopedia of the Ottoman Empire. Infobase Publishing. ISBN 978-1-4381-1025-7. http://books.google.com/books?id=QjzYdCxumFcC.
- ↑ Живан Милисавац, Историја Матице српске I део : 1826-1864, Нови Сад, Матица српска, 1986, стр. 108-138., rastko.rs
- Literatura
- Istorija srpskog naroda, Od Prvog ustanka do Berlinskog kongresa 1804-1878, Beograd 1981
- Peta knjiga prvi tom (5-1)
- Peta knjiga drugi tom (5-2)