Fužine
| Fužine | |
|---|---|
|
| |
| Osnovni podaci | |
| Županija | Primorsko-goranska |
| Stanovništvo | |
| Stanovništvo (2001/2011) | 1.855 |
| Geografija | |
| Koordinate | 45°18′N 14°43′E / 45.30°N 14.72°E |
| Površina | 86 km² |
  Fužine Fužine na karti Hrvatske | |
| Ostali podaci | |
| Poštanski kod | 51322 Fužine |
Koordinate: 45° 17′ 60" SGŠ, 14° 43′ 12" IGD
Fužine su turističko mjesto i sjedište istoimene općine na jugu Gorskog kotara, u Primorsko-goranskoj županiji.
Zemljopis[uredi - уреди | uredi kôd]
Fužine je smješteno na jugu umjetnog jezera Bajer, a nalazi se na prugi Rijeka-Karlovac. Južno se nalazi Lič i Zlobin, zapadno Benkovac Fužinski, sjeveroistočno Vrata i Belo Selo, a zapadno jezero Lepenica.
Stanovništvo[uredi - уреди | uredi kôd]
Po posljednjem popisu stanovništva iz 2001. godine, općina Fužine imala je 1.855 stanovnika, raspoređenih u 7 naselja:
- Banovina - 151
- Belo Selo - 68
- Benkovac Fužinski - 44
- Fužine - 814
- Lič - 379, a sa selima Pirovište, Potkobiljak i Banovina 500 stanovnika (Pirovište - 44; Potkobiljak - 10)
- Slavica - 36
- Vrata - 309
Uprava[uredi - уреди | uredi kôd]
Povijest[uredi - уреди | uredi kôd]
.jpg)
Fužine su relativno mlado naselje nastalo u XVII. stoljeću kada su Zrinski ondje počeli kopati željeznu rudu. Zbog neisplativosti je posao ubrzo napušten, no, Fužinama je iz toga vremena ostalo. "Fužinarstvo" je,naime, pojam za iskop i preradu (željezne) rude, a korijen riječi vjerojatno dolazi od talijanskog izraza "fucina"- ljevaonica, kovačnica ili njemačkog "fusioniren". Naselje se potom razvilo na Karolinskoj cesti (1726. - 1737.) koja povezuje unutrašnjost i more, kasnije na željezničkoj pruzi Budimpešta-Rijeka (1873.) te danas na auto cesti Rijeka - Zagreb (1995.) s čvorištem u Vratima.
Fužine je poznato po tradiciji radničke borbe pa je tako u Jugoslaviji mjesto koje je dalo najviše španskih boraca (u odnosu na broj stanovnika) u Špasnjolskom građanskom ratu te ustaničko, partizansko mjesto
Privreda[uredi - уреди | uredi kôd]
Fužine su poznato turističko naselje i nekadašnje središte drvne industrije. a tradicija turizma seže iz 1874. g. kao omiljeno ljetovalište Sušačana, a kasnije Riječana s bivšim odmaralištima brodogradilišta Viktor Lenac, Jadrolinije, Vulkana, Riječkog sindikata
Slavni ljudi[uredi - уреди | uredi kôd]
- Franjo Rački, povjesničar
- Ivanka Troha, narodni heroj
- Ivan Lenac, narodni heroj
- Krešo Golik, režiser
Znamenitosti i događanja[uredi - уреди | uredi kôd]
Od turističkih atrakcija, u Fužinama su ukupno tri akumulaciona jezera - Bajer - izgrađeno pedesetih godina, Lepenica (1988.) te manje jezero Potkoš. Najznačajniji spomenik prirode je spilja Vrelo, otkrivena pedesetih godina 20. stoljeća kad se vadio kamen za potrebe izgradnje brane i ceste.
Redovita godišnja događanja:
Obrazovanje[uredi - уреди | uredi kôd]
OŠ Ivanka Trohar, Fužine
Kultura[uredi - уреди | uredi kôd]
Fužine ima dugu tradiciju školstva (od 1785. godine) i limene glazbe (od 1848. godine).
