Željeznička pruga

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Tračnice

Željezničku prugu čini jedan ili više kolosijeka, koji spajaju službena mjesta, po kojima se kreću željeznička vozila. Prema širini kolosijeka pruga može biti:

  • uskog kolosijeka (750 mm, neki dijelovi Indonezije; 1000 mm, dijelovi Švicarske; 1067 mm, Južna Afrika, Japan)
  • normalnog kolosijeka (1435 mm, najčešće korištena),
  • širokog kolosijeka (1524 mm, Rusija; 1665 mm, Portugal; 1667 mm, Španjolska).
  • industrijska pruga nestandardnog kolosijeka (ima ih sve manje, obično male brzine, ali veliki kapacitet tereta)

Ustroj[uredi - уреди | uredi izvor]

Kolosijek se sastoji od tračnica i pragova. Pragovi povezuju tračnice, koje čine kolosijek. Postavljeni su u jednakim razmacima okomito na pragove koje povezuju. Tračnice su zakovicama spojene na pragove. Kolosijeci se spajaju pomoću skretnice.

Regulacija prometa[uredi - уреди | uredi izvor]

Regulacija prometa se vrši signalima (likovnim ili svjetlosnim). Na prugrama velikih brzina (po definiciji, one koje omogućuju promet preko 200 km/h), koristi se i direktna signalizacija u kabinu vozača vlaka, kao i automatska povratna informacija o stanju vlaka.

Telekomanda[uredi - уреди | uredi izvor]

Neke pruge imaju skretnice i signale, koje se postavljaju ručno. Telekomanda je centralno mjesto, gdje se na prugama osposobljenim ovim sustavom centralno regulira signalizacija i pravac kretanja.